Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi \u0161irenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vije\u0107a za daljinska istra\u017eivanja HAZU 31. o\u017eujka u Knji\u017enici HAZU predavanje\u00a0 pod naslovom \u201cReal-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals\u201d odr\u017eao je prof. dr. sc. Vladan Babovi\u0107\u00a0sa Zavoda za gra\u0111evinarstvo i in\u017eenjerstvo okoli\u0161a Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta u Singapuru, vode\u0107i znanstvenik u podru\u010dju hidroinformatike, osobito u istra\u017eivanjima baziranima na podatcima i ra\u010dunalnom modeliranju hidraulike i hidrolo\u0161kih pojava. Posljednjih godina njegov rad na fleksibilnosti i dono\u0161enju odluka u uvjetima duboke nesigurnosti u podru\u010djima vezanima uz vode i klimu dobiva sve ve\u0107u va\u017enost. U predavanju, koje se moglo u\u017eivo pratiti i video prijenosom, opisao je kori\u0161tenje promjena u dvosmjernoj komunikaciji izme\u0111u vi\u0161e od 900 baznih stanica singapurskih mobilnih mre\u017ea tijekom padanja ki\u0161e, \u0161to je va\u017ena nadopuna uobi\u010dajenim metodama koje se koriste za mjerenje koli\u010dine oborine, poput ki\u0161omjera ili razli\u010ditih radarskih sustava. Na taj na\u010din je rezolucija mre\u017ee za koju se mo\u017ee dati kratkotrajna prognoza smanjena s uobi\u010dajenih 2×2 km na 100×100 m, a brzina osvje\u017eavanja prognoze sa \u0161est sati na samo dvije minute. Takva znatno kvalitetnija i detaljnija prognoza mo\u017ee pravodobno upozoriti na mogu\u0107e ekstremne doga\u0111aje i time zna\u010dajno smanjiti mogu\u0107e ugro\u017eavanje \u017eivota ljudi i potencijalno izuzetno zna\u010dajne materijalne \u0161tete, a velika je prednost \u0161to za primjenu navedene metode najva\u017enija infrastruktura ve\u0107 postoji i u najsiroma\u0161nijim dr\u017eavama svijeta.<\/p>\n
Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 3. travnja u Knji\u017enici HAZU projekciju dokumentarnog filma o akademiku Andriji Mutnjakovi\u0107u Ku\u0107a kao tratin\u010dica<\/em>, producenta Akademije za umjetnost i kulturu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U filmu su predstavljeni odabrani arhitektonski, urbanisti\u010dki i studijski projekti akademika Mutnjakovi\u0107a, me\u0111u kojima se isti\u010du djela koja su i danas zna\u010dajni spomenici suvremene arhitekture: Nacionalna knji\u017enica Kosova \u201ePjet\u00ebr Bogdani u Pri\u0161tini (1971.\u20131982.) Kazali\u0161te Tre\u0161nja (1964.\u20131999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). \u00a0te Katoli\u010dki \u0161kolski centar \u201eDon Bosco\u201c u \u017dep\u010du (1997.). Zna\u010dajni su i nerealizirani studijski projekti kineti\u010dke arhitekture (obiteljske ku\u0107e u Hollywoodu i Reggio Emiliji, paviljon u Veneciji i konkatedrala svetog Petra u Splitu), \u010dime se ujedno predstavlja i razvojni put akademika Mutnjakovi\u0107a od gra\u0111evinske arhitekture do fitogene kineti\u010dke arhitekture simbolizirane cvijetom tratin\u010dice. U arhitektonskim i urbanisti\u010dkim projektima akademik Mutnjakovi\u0107 primjenjuje rezultate svojih teorijskih istra\u017eivanja kojima se potvrdio kao jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih povjesni\u010dara arhitekture. Zna\u010dajne su mu i monografske studije kojima je afirmirao ba\u0161tinu hrvatskih graditelja Jurja Dalmatinca, Lucijana Vranjanina i Andrije Ale\u0161ija koji su gradili s obje strane Jadrana, ali i ukazao na zasluge pape hrvatskog porijekla Siksta V. koji je urbanisti\u010dki uredio Rim. Akademik Andrija Mutnjakovi\u0107 darovao je 2022. Hrvatskoj akademiji svoj atelijer u Zagrebu sa svim pokretninama, uklju\u010duju\u0107i i bogatu arhitektonsku gra\u0111u, te \u0107e on ubudu\u0107e biti dio Hrvatskog muzeja arhitekture kao Zbirka Andrije Mutnjakovi\u0107a.<\/p>\n Akademik Mislav Je\u017ei\u0107, istaknuti hrvatski indolog i filozof, dobio je 31. o\u017eujka najve\u0107e priznanje za knji\u017eevnoprevodila\u010dki rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu\u00a0 za \u017eivotno djelo \u201eIso Velikanovi\u0107\u201c. Kako se navodi u obrazlo\u017eenju, akademik Je\u017ei\u0107 je na hrvatski jezik preveo neka od klju\u010dnih vjerskih i filozofskih djela \u010dovje\u010danstva, sa starogr\u010dkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu va\u017enost imaju njegovi prijevodi nekih od sredi\u0161njih djela indijske civilizacije, \u010dime ih je u\u010dinio dostupnima i na hrvatskom jeziku, tim vi\u0161e \u0161to je svoje prijevode opremao op\u0161irnim kriti\u010dkim tuma\u010denjima, \u010dime je \u010ditateljima omogu\u0107io stjecanje dopunskog znanja.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi \u0161irenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vije\u0107a za daljinska istra\u017eivanja HAZU 31. o\u017eujka u Knji\u017enici HAZU predavanje\u00a0 pod naslovom \u201cReal-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals\u201d odr\u017eao je prof. dr. sc. Vladan Babovi\u0107\u00a0sa Zavoda za gra\u0111evinarstvo i in\u017eenjerstvo okoli\u0161a Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta u Singapuru, vode\u0107i znanstvenik u podru\u010dju hidroinformatike, osobito u istra\u017eivanjima baziranima na podatcima i ra\u010dunalnom modeliranju hidraulike i hidrolo\u0161kih pojava.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50217"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50217"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50217\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50219,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50217\/revisions\/50219"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}