{"id":49967,"date":"2025-04-01T09:36:03","date_gmt":"2025-04-01T07:36:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=49967"},"modified":"2025-04-01T13:29:58","modified_gmt":"2025-04-01T11:29:58","slug":"akademik-mislav-jezic-dobio-nagradu-za-zivotno-djelo-iso-velikanovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/04\/akademik-mislav-jezic-dobio-nagradu-za-zivotno-djelo-iso-velikanovic\/","title":{"rendered":"Akademik Mislav Je\u017ei\u0107 dobio Nagradu za \u017eivotno djelo “Iso Velikanovi\u0107”"},"content":{"rendered":"

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Je\u017ei\u0107<\/strong> dobio je najve\u0107e priznanje za knji\u017eevnoprevodila\u010dki rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu\u00a0 za \u017eivotno djelo \u201eIso Velikanovi\u0107\u201c. Nagradu mu je u ponedjeljak 31. o\u017eujka 2025. na sve\u010danosti u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu uru\u010dila ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek. Kako se navodi u obrazlo\u017eenju, akademik Je\u017ei\u0107 je na hrvatski jezik preveo neka od klju\u010dnih vjerskih i filozofskih djela \u010dovje\u010danstva, sa starogr\u010dkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu va\u017enost imaju njegovi prijevodi nekih od sredi\u0161njih djela indijske civilizacije, \u010dime ih je u\u010dinio dostupnima i na hrvatskom jeziku. Bavi se indoeuropskim izvorima vedske predaje, istra\u017eivanjem po\u010detaka indijske filozofije uspore\u0111uju\u0107i ju s arhajskom gr\u010dkom, istra\u017euje staru indijsku epiku, brahmanizam i hinduizam.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje Odbora za dodjelu Nagrade \u201eIso Velikanovi\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Mislavu Je\u017ei\u0107u<\/h4>\n
\n

Hrvatskoj akademskoj i \u0161iroj zajednici poznat je izuzetan znanstveni doprinos akademika Mislava Je\u017ei\u0107a, hrvatskoga indologa i filozofa, koji se u svojem indolo\u0161kom znanstvenom radu usredoto\u010dio na vedsko naslje\u0111e, sanskrtske epove, indijske religije i filozofiju, kao i na poredbeno jezikoslovlje i poredbenu filologiju. Me\u0111utim, mi\u0161ljenja smo da je impresivna – kako po opsegu tako i po zna\u010daju – prevoditeljska djelatnost Mislava Je\u017ei\u0107a bila nedovoljno istaknuta, zbog \u010dega je hrvatskoj javnosti slabije poznata. O njezinoj va\u017enosti ponajbolje svjedo\u010de njegovi biv\u0161i studenti, danas nastavnici na Filozofskom fakultetu, izv. prof. Ivan Andrijani\u0107 i asistentica Lidija Milkovi\u0107, koji su nam pomogli sakupiti vrijednu gra\u0111u, odnosno rekapitulirati pregled prevoditeljske ba\u0161tine profesora Je\u017ei\u0107a. Upravo oni napominju da je akademik Je\u017ei\u0107 preveo brojne tekstove s indoarijskih jezika, ali i sa staroperzijskoga i starogr\u010dkoga jezika. Osim \u1e5agvedskih tekstova i\u00a0Amaru\u015batake<\/em>, tu su u obliku \u010dlanaka i prijevodi\u00a0\u012a\u015b\u0101-upani\u0161adi<\/em>, odlomci iz drugih vedskih tekstova i\u00a0Bhagavadg\u012bte<\/em>, cijela\u00a0Mah\u0101parinibbanasutta<\/em>\u00a0i A\u015bokini natpisi, kao i staroperzijski Dareijevi i Xerxovi natpisi te Parmenidov spjev\u00a0O prirodi<\/em>. U rukopisu su i \u010dekaju objavljivanje i prijevodi Yoga-s\u016btra\u0302 i S\u0101\u1e43khya-k\u0101rika\u0302, te upani\u1e63adi. Prevodio je tako\u0111er na njema\u010dki i engleski jezik.<\/p>\n

Mislav Je\u017ei\u0107 uistinu je plodan prevoditelj sa sanskrta na hrvatski jezik. Njegova prva knjiga uklju\u010divala je izbor iz \u1e5agvedskih himana prevedenih na hrvatski jezik. U prijevodu Je\u017ei\u0107 pomno i krajnje promi\u0161ljeno bira rije\u010di, izraze i fraze kako bi izrazom i metrom bio \u0161to bli\u017ei izvorniku. Na taj na\u010din \u010ditateljima mo\u017ee prenijeti izvornik, ali to \u010desto njegove hrvatske prijevode \u010dini zahtjevnima. Njegov prijevod\u00a0Amaru\u015batake<\/em>\u00a0(Amarukina stotina<\/em>, ArTrezor naklada, 2011), unato\u010d pjesni\u010dkoj slo\u017eenosti, izrazito je cijenjen kod struke i publike, a za njega je dobio dvije najva\u017enije nagrade za prevoditelje u Hrvatskoj: nagradu Matice hrvatske \u201eMihovil Kombol\u201d za izniman doprinos u prevo\u0111enju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik 2011.; i nagradu Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevoditelja \u201eJosip Tabak\u201d za najbolji prijevod poezije 2011. godine. Na hrvatski je preveo i\u00a0\u1e5agvedske Upani\u1e63adi<\/em>\u00a0(Aitareya- Kau\u1e63\u012btaki- i Ba\u1e63kalmantra-Upani\u1e63ad), a na njema\u010dki drugu ma\u1e47\u1e0dalu\u00a0\u1e5aksa\u1e43hite\u00a0<\/em>u izdanju koje su pripremili Michael Witzel i Toshifumi Goto u suradnji s Ejiirom Doyamom.<\/p>\n

Svaki je prevoditelj prosvjetitelj, most koji vodi ka interkulturnom dijalogu i koji obrazuju\u0107i i usavr\u0161avaju\u0107i sebe, obrazuje i oplemenjuje druge. Takvo \u0161to osobito dobro opisuje prevoditelja koji je ujedno i profesor. Mislav Je\u017ei\u0107 je na studiju indologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dugi niz godina predavao kolegije na preddiplomskom i diplomskom studiju koji su povezani s razli\u010ditim aspektima indoarijske i indoiranske filologije. Predavao je uvodni te\u010daj sanskrta i brojne sanskrtske seminare na kojima je sa studentima \u010ditao \u0161irok raspon sanskrtskih tekstova, ali je predavao i srednjoindoarijski te je sa studentima \u010ditao budisti\u010dke tekstove i A\u015bokine natpise, kao i prakrtsku k\u0101vyu poput Sattasa\u00ef. Uz to je dr\u017eao staroiranske (avesti\u010dke i staroperzijske), a ponekad i hindske seminare. Posebno su va\u017eni njegovi vedski seminari na kojima sa studentima razotkriva najdublja zna\u010denja vedskoga pjesni\u010dkoga izraza i njegove drevne indoeuropske poveznice.<\/p>\n

Svi njegovi studenti, pa tako i profesor Andrijani\u0107 te asistentica Milkovi\u0107, istaknuli su da je profesor Je\u017ei\u0107 posve\u0107ivao iznimnu pa\u017enju prevo\u0111enju i tuma\u010denju tekstova na svojim seminarima. \u201dSvi njegovi u\u010denici pamte i dive se njegovoj zapanjuju\u0107oj erudiciji, njegovu bogatomu poznavanju indijske knji\u017eevne tradicije. U nastavi i znanstvenom radu isti\u010de se iznimno preciznim filolo\u0161kim pristupom tekstu, uvijek nalaze\u0107i svakojake poveznice. Svaki detalj u prijevodu profesor Je\u017ei\u0107 na seminarima op\u0161irno i precizno argumentira. Takvim pristupom uvijek prelazi granice obi\u010dnih sveu\u010dili\u0161nih predavanja i otvara studentima put do najvi\u0161ih filolo\u0161kih znanstvenih razina\u201d – isti\u010de izvanredni profesor Andrijani\u0107. Upravo je umije\u0107e minuciozne filolo\u0161ke obrade teksta, svojstvene profesoru Je\u017ei\u0107u, uvelike oplemenilo njegov prevoditeljski rad. Naime, preciznost, posve\u0107enost, strpljivost, odnosno umije\u0107e rada s tekstom i na tekstu, pomogli su profesoru Je\u017ei\u0107u da uka\u017ee na mnoge nepoznate zna\u010dajke, strukture, sadr\u017eaje i poruke u mnogim va\u017enim tekstovima koje je prou\u010davao. Takvo \u0161to je uvelike obogatilo njegov prevoditeljski rad, u\u010diniv\u0161i od njega ne samo prevoditelja istan\u010dana osje\u0107aja za jezik i stil nego i vrhunskoga stru\u010dnjaka za tekstove koje je prevodio.<\/p>\n

Prevoditeljska rabota zahtjeva preciznost, umije\u0107e pregovaranja sa samim sobom i s tekstom – kao \u0161to je ustvrdio talijanski semioti\u010dar Umberto Eco – ali i s implicitnim \u010ditateljem, rije\u010dima Wolwganga Isera. Prevoditeljski opus akademika Je\u017ei\u0107a pokazuje ne samo da je bio svjestan svih navedenih (i katkad nezgodnih) uvjeta koje prevoditelj treba ispuniti nego da je uvijek bio mnogo vi\u0161e od prevoditelja. Njegova biv\u0161a studentica, danas doktorandica Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike, Lidija Milkovi\u0107, isti\u010de kako je \u201dprofesor Je\u017ei\u0107 kriti\u010dki prosu\u0111ivao prijevode s klasi\u010dnog sanskrta te starogr\u010dkog jezika, pri \u010demu je u prijevodnoj kritici ponudio i vlastita prijevodna rje\u0161enja te poglede na adaptaciju izvornih tekstova u novoj kulturnoj sredini\u201d. Nerijetko je Mislav Je\u017ei\u0107, dakle, svoje prijevode opremao op\u0161irnim kriti\u010dkim tuma\u010denjima, oboga\u0107uju\u0107i iz svojim spoznajama i znanjima, \u010dime je obrazovao svakoga onog \u010ditatelja \u017eeljnoga dopunskog znanja. Stoga smatramo da je ovogodi\u0161nja nagrada \u201eIso Velikanovi\u0107\u201d za \u017eivotno djelo oti\u0161la u dobre ruke – ruke koje \u0107e svojim budu\u0107im prijevodima nastaviti istra\u017eivati jezike i spajati kulture, \u010dime \u0107e oboga\u0107ivati na\u0161e \u010ditatelje i na\u0161u kulturu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Je\u017ei\u0107 dobio je najve\u0107e priznanje za knji\u017eevnoprevodila\u010dki rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu\u00a0za \u017eivotno djelo \u201eIso Velikanovi\u0107\u201c. Nagradu mu je u ponedjeljak 31. o\u017eujka 2025. na sve\u010danosti u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu uru\u010dila ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek. Kako se navodi u obrazlo\u017eenju, akademik Je\u017ei\u0107 je na hrvatski jezik preveo neka od klju\u010dnih vjerskih i filozofskih djela \u010dovje\u010danstva, sa starogr\u010dkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta.\u00a0Posebnu va\u017enost imaju njegovi prijevodi nekih od sredi\u0161njih djela indijske civilizacije, \u010dime ih je u\u010dinio dostupnima i na hrvatskom jeziku.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":49968,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49967"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49967"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49980,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49967\/revisions\/49980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/49968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}