Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu uz 27 znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih jedinica ima i pet muzeja i galerija smje\u0161tenih u Zagrebu \u010dije se zgrade trenutno obnavljaju od \u0161teta nastalih u potresima 2020., a paralelno s obnovom izra\u0111uje se i njihova nova muzeolo\u0161ka koncepcija kako bi nakon povratka u obnovljene, konstrukcijski oja\u010dane i tehni\u010dko-instalacijski osuvremenjene prostore Akademijini muzeji i galerije svoje umjetnine prezentirali u skladu s najnovijim muzeolo\u0161kim praksama. Me\u0111u Akademijinim muzejima svojom jedinstveno\u0161\u0107u na razini Hrvatske isti\u010de se Gliptoteka kao jedini muzej koji u svom fundusu sadr\u017ei gipsane odljeve arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne ba\u0161tine od anti\u010dkih i starohrvatskih vremena pa do skulptura 20. i 21. stolje\u0107a, ukupno vi\u0161e od 13.000 izlo\u017eaka. Gliptoteka je ujedno i najve\u0107i Akademijin muzej.<\/p>\n
Najava novog \u017eivota Gliptoteke HAZU u njenim obnovljenim zgradama nekada\u0161nje tvornice ko\u017ee u Medvedgradskoj ulici dvojezi\u010dna je publikacija doc. dr. sc. Magdalene Getaldi\u0107 Povijest zbirki sadrenih odljeva anti\u010dke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu<\/em> koja na 317 stranica \u00a0donosi prvi monografski prikaz zbirki sadrenih odljeva uz uvid u povijesni razvoj, va\u017enost i ulogu odljeva u povijesti skulpture, a ujedno se isti\u010de va\u017enost Gliptoteke u o\u010duvanju i predstavljanju odljeva kao dijela kulturne ba\u0161tine. Knjiga je predstavljena 17. velja\u010de u Knji\u017enici HAZU i to je bila prilika da se istakne va\u017enost Gliptoteke i njenih zbirki ne samo za \u010duvanje kulturne ba\u0161tine, nego i za odgoj mladih generacija kako bi bile sposobne cijeniti i prepoznavati umjetni\u010dka djela, posebno ona na kojima se temelji europska civilizacija, a time je ujedno istaknuta i uloga Hrvatske akademije kao \u010duvara hrvatske nacionalne ba\u0161tine i pozitivnih vrijednosti. Ovo je prva u nizu novih publikacija koje su planirane s namjerom da se opse\u017eno i na znanstveni na\u010din predstave sve zbirke Gliptoteke.<\/p>\n Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proteklog se tjedna prisjetila istaknutog hrvatskog slikara Joze Kljakovi\u0107a o kojem je 21. velja\u010de 2025. u Knji\u017enici HAZU predavanje pod nazivom Jozo Kljakovi\u0107 \u2013 umjetnik i donator<\/em> odr\u017eala povjesni\u010darka umjetnosti dr. sc. Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovi\u0107evi dvori, koja je 2009. priredila dosad najve\u0107u retrospektivnu izlo\u017ebu djela Joze Kljakovi\u0107a. Namjera je predavanja, organiziranog na inicijativu Kljakovi\u0107eve obitelji, bila podsjetiti na vrijednu ostav\u0161tinu ovog zna\u010dajnog hrvatskog umjetnika koji je svojim djelovanjem vi\u0161estruko obilje\u017eio kulturno-umjetni\u010dki te dru\u0161tveno-politi\u010dki prostor Hrvatske. Uz Ivana Me\u0161trovi\u0107a najzna\u010dajniji je protagonist likovnoga razvoja u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata u Zagrebu u kojem je ostavio monumentalne freske u crkvi svetog Marka. Poznat je i po istaknutim zidnim oslicima u javnim zgradama i crkvama diljem Hrvatske, kao i po tri golema mozaika na pro\u010delju Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu. Nakon \u0161to se kao politi\u010dki emigrant poslije dva desetlje\u0107a izbivanja iz zemlje nedugo prije smrti 1969. vratio u Hrvatsku, svoju je ku\u0107u na Rokovu perivoju i vrijednu zbirku umjetnina darovao Gradu Zagrebu gdje je prema njegovoj \u017eelji ustanovljena Memorijalna zbirka Jozo Kljakovi\u0107<\/em>.<\/p>\n Znanstveno vije\u0107e za turizam i prostor HAZU kojem je na \u010delu akademik Nikola Ba\u0161i\u0107 organiziralo je 19. velja\u010de na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru znanstveni kolokvij pod nazivom Turisti\u010dke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma<\/em> s ciljem poticanja akademske i stru\u010dne rasprave o izdvojenim gra\u0111evinskim podru\u010djima i njihovim u\u010dincima na razvoj, za\u0161titu okoli\u0161a te kori\u0161tenje prirodnih i kulturnih resursa. Na skupu je istaknuta va\u017enost multidisciplinarnog prou\u010davanja korelacije izme\u0111u prostora kao temeljnog nacionalnog resursa i turizma kao jednog od stupova hrvatskog gospodarstva. Upozoreno je i na va\u017enost o\u010duvanja resursa lokalne ba\u0161tine i kvalitete \u017eivota lokalnog stanovni\u0161tva, posebno na otocima, gdje je stanovni\u0161tvo sve starije, a prostor sve vi\u0161e zauzet turisti\u010dkim sadr\u017eajima. Znanstveno vije\u0107e uskoro planira objaviti prigodnu znanstvenu publikaciju u kojoj \u0107e se u tiskanom i digitalnom obliku iznijeti rezultati istra\u017eivanja ove i sli\u010dnih tema kako bi bili dostupni akademskoj zajednici, ali i stru\u010dnjacima za planiranje prostora, urbanistima te svima koji su na bilo koji na\u010din upu\u0107eni u to kako se turizam planira i kako se provodi.<\/p>\n Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Mili\u010di\u0107 uru\u010dio je 18. velja\u010de povelju dopisnog \u010dlana HAZU slovenskom knji\u017eevniku Borisu A. Novaku koji je za dopisnog \u010dlana izabran 2020.<\/p>\n Boris A. Novak, slovenski pjesnik, dramati\u010dar, prevoditelj, esejist, knji\u017eevni teoreti\u010dar i pisac za djecu, ro\u0111en je 1953. u Beogradu. Studirao je komparativnu knji\u017eevnost na c. Bio je zaposlen kao dramaturg, a nakon \u0161to je doktorirao s tezom Recepcija romanskih pjesni\u010dkih oblika u slovenskom pjesni\u0161tvu, od\u00a0 1977. do 2022.\u00a0 predavao je na Odjelu za poredbenu knji\u017eevnost i literarnu teoriju na\u00a0 Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje i danas djeluje. Bio je aktivan u borbi za demokratizaciju i pluralizam u Sloveniji i tada\u0161njoj Jugoslaviji te bio jedan od osniva\u010da polemi\u010dne Nove revije<\/em> i njezin glavni urednik. Osobitu je aktivnost razvio u okviru PEN klubu te je od 1991. do 1996. predsjedao slovenskom sekcijom PEN-a.<\/p>\n Ostvario je opus koji u slovenskoj nacionalnoj literaturi predstavlja najvi\u0161e domete. S dvadesetak lirskih zbirki, s pet raznovrsnih drama (uz \u010ditav niz radiodramskih tekstova, sa serijom stru\u010dnih i popularnih knjiga o stihu, o prevo\u0111enju i o ulozi pjesni\u0161tva, s nekoliko prepjevanih antologija i izbora vrhunskih svjetskih pjesnika (od trubadura do Verlainea, Mallarm\u00e9a i Val\u00e9ryja), a posebno s originalnim monumentalnim epom (od preko 40.000 stihova) Vrata nepovrata<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu uz 27 znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih jedinica ima i pet muzeja i galerija smje\u0161tenih u Zagrebu \u010dije se zgrade trenutno obnavljaju od \u0161teta nastalih u potresima 2020., a paralelno s obnovom izra\u0111uje se i njihova nova muzeolo\u0161ka koncepcija kako bi nakon povratka u obnovljene, konstrukcijski oja\u010dane i tehni\u010dko-instalacijski osuvremenjene prostore Akademijini muzeji i galerije svoje umjetnine prezentirali u skladu s najnovijim muzeolo\u0161kim praksama. Me\u0111u Akademijinim muzejima svojom jedinstveno\u0161\u0107u na razini Hrvatske isti\u010de se Gliptoteka, a najava njenog novog \u017eivota u obnovljenim zgradama dvojezi\u010dna je publikacija doc. dr. sc. Magdalene Getaldi\u0107 Povijest zbirki sadrenih odljeva anti\u010dke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49246"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49246"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49248,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49246\/revisions\/49248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}