Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posve\u0107ene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knji\u017enici HAZU 4. velja\u010de u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posve\u0107en prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom \u201eMuzeolog i donator\u201c. Zbornik je objavljen je u obliku elektroni\u010dke publikacije i postavljen na digitalnom repozitoriju Hrvatske akademije Dizbi. Obuhva\u0107a 13 radova sudionika znanstveno-stru\u010dnog skupa \u201eProf. dr. Antun Bauer \u2013 muzeolog i donator, uz 110. godi\u0161njicu ro\u0111enja (Vukovar, 1911. \u2013 Zagreb, 2000.)\u201d, odr\u017eanog 3. prosinca 2021. u organizaciji Arhiva za likovne umjetnosti i Gliptoteke HAZU te Odsjeka za informacijske i dokumentacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, u virtualnom obliku zbog tada\u0161nje pandemije koronavirusa, kada je Hrvatska akademija ve\u0107inu svojih skupova odr\u017eavala virtualno. Tada je postavljena i virtualna izlo\u017eba \u201eGipsoteka Antuna Bauera\u201c uz prate\u0107u publikaciju u obliku tiskane i elektroni\u010dke knjige.<\/p>\n
Antun Bauer je 1937. osnovao dana\u0161nju Gliptoteku HAZU, a svojim je djelovanjem zna\u010dajno unaprijedio hrvatsku muzejsku struku. Njegovom zaslugom je u Gliptoteci spa\u0161en spomenik bana Josipa Jela\u010di\u0107a kojeg su komunisti\u010dke vlasti uklonile s glavnog zagreba\u010dkog trga 1947. na koji je vra\u0107en 1990. Bio je ravnatelj i Hrvatskog \u0161kolskog muzeja te Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, kao i voditelj i predava\u010d poslijediplomskoga studija muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Skupljao je umjetnine, povijesno-umjetni\u010dku literaturu, dokumentaciju i gra\u0111u te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao pri osnivanju mnogobrojnih muzejskih i galerijskih ustanova u Hrvatskoj. Autori objavljenih radova stru\u010dnom su obradom i znanstvenim vrednovanjem Bauerove ostav\u0161tine pridonijeli upoznavanju institucionalnih i teorijskih uzora njegova muzeolo\u0161kog djelovanja i omogu\u0107ili nove spoznaje vezane uz razvoj muzejskih ustanova i zbirki u novijem razdoblju.<\/p>\n
U Zavodu za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci 5. velja\u010de 2024. predstavljena je knjiga \u201eTro\u0161enje \u017eivota \u2013 Gdje li je \u017eivot \u0161to ga izgubih \u017eive\u0107i?\u201c kojoj je autor pokojni povjesni\u010dar Miroslav Berto\u0161a, \u010dlan suradnik HAZU, nekada\u0161nji \u00a0upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda. Rije\u010d je u knjizi autobiografske tematike u kojoj se sredi\u0161nje mjesto ipak ima povijest, posebno ona zapadnog dijela Hrvatske \u2013 Istre, Rijeke i Hrvatskog primorja.<\/p>\n
Miroslav Berto\u0161a (1938. \u2013 2023.) svoj je znanstveni interes najvi\u0161e usmjerio prema povijesti Istri u novom vijeku, a bavio se i demografskom povije\u0161\u0107u i temama iz suvremenih promi\u0161ljanja o problemima razvoja povijesne misli i historiografije op\u0107enito te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti. Rezultat toga bilo je 20 knjiga. Od druge polovice 60-ih godina sustavno je istra\u017eivao u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, posebno u Italiji i Francuskoj. Od 1969. do 1995. radio je u tada\u0161njem Sjeverojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, a zatim je do 1999. bio prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu. Nakon toga je do 2003. bio upravitelj zavoda, a zatim je do 2008. predavao na Filozofskom fakultetu u Puli. Voditelj Zavoda HAZU u Rijeci bio je do 2019. do smrti. \u010clan suradnik HAZU bio je od 1990.<\/p>\n
U organizaciji Znanstvenog vije\u0107a za prirodoznanstvena istra\u017eivanja Jadrana i Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. i 7. velja\u010de u Knji\u017enici HAZU odr\u017ean je 2. znanstveni skup \u201eBio-fizikalni procesi u Jadranskom moru\u201d na temu \u201eUpravljanje za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima \u2013 dijalog znanosti i struke\u201c. Skup je dio kontinuiranog nastojanja da se na znanstvenim temeljima donose rje\u0161enja za najva\u017enije probleme u o\u010duvanju ekosustava Jadranskog mora, posebno njegovih za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. U velja\u010di 2023. u Dubrovniku je odr\u017eana znanstvena radionica \u201eBiolo\u0161ko fizikalni procesi u Jadranskom moru\u201c na temu \u201ePromjene u ekosustavu Jadranskog mora i izazovi terenskih istra\u017eivanja \u2013 optimizacija metodologije\u201c gdje su predstavljeni rezultati \u0161est projekata Hrvatske zaklade za znanost objedinjenih tematikom istra\u017eivanja bio-fizikalnih procesa u Jadranu. Tada je zaklju\u010deno da bi se ovakvi skupovi trebali odr\u017eavati svake dvije godine te su se proteklog tjedna pod okriljem Akademijinog Znanstvenog vije\u0107a za prirodoznanstvena istra\u017eivanja Jadrana okupili znanstvenici i stru\u010dnjaci iz Zavoda za za\u0161titu prirode Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Zagrebu, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Fakulteta prirodnih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Puli, Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta u Splitu, Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu, Dru\u0161tva istra\u017eiva\u010da mora \u2013 20000 milja i Javne ustanove nacionalnog parka Brijuni. Nakon \u0161to se formuliraju zaklju\u010dci skupa, objavit \u0107e se javnosti i poslati nadle\u017enim institucijama.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posve\u0107ene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knji\u017enici HAZU 4. velja\u010de u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posve\u0107en prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom \u201eMuzeolog i donator\u201c. U Zavodu za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci 5. velja\u010de 2024. predstavljena je knjiga \u201eTro\u0161enje \u017eivota \u2013 Gdje li je \u017eivot \u0161to ga izgubih \u017eive\u0107i?\u201c kojoj je autor pokojni povjesni\u010dar Miroslav Berto\u0161a, \u010dlan suradnik HAZU, nekada\u0161nji \u00a0upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49066"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49066"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49067,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49066\/revisions\/49067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}