{"id":48905,"date":"2025-02-07T11:15:17","date_gmt":"2025-02-07T10:15:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=48905"},"modified":"2025-02-07T11:15:47","modified_gmt":"2025-02-07T10:15:47","slug":"tjedni-sazetak-dogadanja-u-hrvatskoj-akademiji-znanosti-i-umjetnosti-od-27-sijecnja-do-3-veljace-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/02\/tjedni-sazetak-dogadanja-u-hrvatskoj-akademiji-znanosti-i-umjetnosti-od-27-sijecnja-do-3-veljace-2025\/","title":{"rendered":"Tjedni sa\u017eetak doga\u0111anja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti od 27. sije\u010dnja do 3. velja\u010de 2025."},"content":{"rendered":"

Predsjedni\u0161tvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odr\u017ealo je 29. sije\u010dnja svoju jubilarnu 300. sjednicu na kojoj je prihva\u0107en Prijedlog mjera za\u0161tite voda od \u0161tetnih utjecaja one\u010di\u0161\u0107ivala okoli\u0161a koji je poslan medijima i javnosti. Njome se uz ostalo predla\u017ee unapre\u0111enje vodnog zakonodavstva Hrvatske dijelu koji se odnosi na odre\u0111ivanje standarda kakvo\u0107e voda i vodnoga okoli\u0161a, primjenu integralnoga pristupa upravljanju otpadnim vodama u slivu, rje\u0161avanje zbrinjavanja otpadnoga mulja iz ure\u0111aja za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda, monitoring stanja voda, prevenciju one\u010di\u0161\u0107enja voda te izgradnju sustava javne odvodnje. Hrvatska akademija time je reagirala na nedavno usvojeni Akcijski plan Europske unije za provedbu europskoga zelenog plana koji definira potrebu za u\u010dinkovitim iskori\u0161tavanjem prirodnih dobara, o\u010duvanjem i obnovom biolo\u0161ke raznolikosti te smanjenjem one\u010di\u0161\u0107enja sastavnica okoli\u0161a, osobito voda i povezanih vodnih ekosustava, radi postizanja op\u0107ega cilja \u201enulte stope one\u010di\u0161\u0107enja za netoksi\u010dni okoli\u0161\u201c. Temeljem tog Plana, u nadolaze\u0107em razdoblju Hrvatska mora smanjiti utjecaj one\u010di\u0161\u0107enja voda iz razli\u010ditih izvora i pritiske na vodne resurse radi sprje\u010davanja njihove prekomjerne upotrebe.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tako\u0111er, Predsjedni\u0161tvo HAZU dalo je podr\u0161ku inicijativi Svjetske speleolo\u0161ke unije za progla\u0161enje Svjetskog dana \u0161pilja i kr\u0161a.<\/p>\n

Akademkinja Mirna \u0160itum 29. sije\u010dnja dobila je Nagradu \u201cRanko Marinkovi\u0107\u201d za najbolju kratku pri\u010du Ve\u010dernjeg lista<\/em> u 2024. Nagradu je osvojila za pri\u010du Uskrs<\/em> u kojoj se, prema rije\u010dima predsjednice \u017eirija akademkinje Helene Sabli\u0107 Tomi\u0107, prikazuje potisnuti, gotovo tjeskobni osjet Domovinskog rata, \u010diji su zvukovi jo\u0161 u glavama onih koji su ga pre\u017eivjeli, a oni poginuli jo\u0161 su uvijek dijelom njihovih identiteta. Pri\u010da je to koja izlaz pronalazi u vjeri, Bo\u017ejoj podr\u0161ci, onim osamljenim trenucima spoznaje i duhovnoga mira u danima uskrsnu\u0107a. Kako je istaknuto na sve\u010danosti dodjele triju nagrada za najbolju kratku pri\u010du u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, akademkinja \u0160itum je lije\u010dnica koja u svojoj bogatoj karijeri rado ostavlja vremena za pisanje kratkih pri\u010da, koje je objavljivala u Ve\u010dernjem listu<\/em> i u nekoliko autorskih knjiga.<\/p>\n

Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 28. sije\u010dnja posjetili su rektor Sveu\u010dili\u0161ta obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201c prof. dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 i prorektor za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom izv. prof. dr. sc. Luka Mihanovi\u0107. Oni su predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta izvijestili o djelovanju ovog Sveu\u010dili\u0161ta, osnovanog 2021., koje je vode\u0107a visoko\u0161kolska i znanstvenoistra\u017eiva\u010dka ustanova za potrebe sustava domovinske sigurnosti i obrane u Hrvatskoj. Razgovaralo se o planovima za suradnju Sveu\u010dili\u0161ta s Hrvatskom akademijom.<\/p>\n

U organizaciji Hrvatskog muzejskog dru\u0161tva u petak 31. sije\u010dnja u cijeloj Hrvatskoj odr\u017eana je 20. manifestacija No\u0107 muzeja, ove godine na temu \u201eMuzeji \u2013 vidljivi i nevidljivi\u201c. Njome se \u017eeljelo ukazati na va\u017enost muzejskih institucija i svih drugih ba\u0161tinskih ustanova koje prikupljaju, istra\u017euju, \u010duvaju i prezentiraju vrijednu gra\u0111u i kulturnu ba\u0161tinu naj\u0161iroj javnosti, a na poseban na\u010din prikazati i ono \u0161to se doga\u0111a iza kulisa muzeja, \u0161to ina\u010de nije vidljivo posjetiteljima, poput restauratorsko- konzervatorskih i preparatorskih radova. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojim muzejsko-galerijskim jedinicama tradicionalno sudjeluje u No\u0107i muzeja, \u010dime je kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj zna\u010dajno pridonijela vidljivosti i presti\u017eu ove manifestacije. Zbog posljedica potresa u Zagrebu koji je o\u0161tetio njene zgrade, od 2021. Hrvatska akademija je u No\u0107i muzeja sudjelovala virtualno, a ove godine posjetitelji su ponovno mogli u\u017eivo vidjeti dio umjetni\u010dkog blaga koje \u010duvaju Akademijini muzeji i galerije. U zgradi Knji\u017enice HAZU prigodne izlo\u017ebe priredili su Strossmayerova galerija starih majstora i Gliptoteka.<\/p>\n

Strossmayerova galerija starih majstora izlo\u017eila je postere s prikazom konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na tri slike nizozemskih majstora 17. stolje\u0107a iz Galerijinog fonda na kojima se jasno vide upadljive razlike stanja tih slika prije i nakon radova. Ti su radovi provedeni u sklopu pripreme izlo\u017ebe \u201eSjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stolje\u0107a u hrvatskim zbirkama\u201c koja se do 9. o\u017eujka mo\u017ee razgledati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori \u010diji je autor dr. sc. Ivan Feren\u010dak, znanstveni suradnik Strossmayerove galerije starih majstora.<\/p>\n

Gliptoteka je u No\u0107i muzeja u Knji\u017enici HAZU predstavila selekciju crte\u017ea hrvatskog kipara akademika Ivana Ko\u017eari\u0107a (1921. \u2013 2020.) iz svoje studijske zbirke crte\u017ea hrvatskih umjetnika 20. stolje\u0107a. Zbog osjetljivosti gra\u0111e na mikroklimatske uvjete ti crte\u017ei nisu predstavljeni u stalnom postavu Gliptoteke, pa je ovo bila rijetka prilika vidjeti ove crte\u017ee nastale od 1943. do 1949. za vrijeme Ko\u017eari\u0107eva studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u tehnici olovke, pastela i tu\u0161a. Djelatnici Gliptoteke organizirali su i stru\u010dno vodstvo kroz izlo\u017ebu te su posjetiteljima ukazali na va\u017enost Ko\u017eari\u0107evih ranih crte\u017ea unutar njegovog svestranog i raznolikog umjetni\u010dkog opusa jer oni, osim \u0161to svjedo\u010de o iznimnoj darovitosti Ivana Ko\u017eari\u0107a kao studenta, nagovje\u0161\u0107uju njegov osobni stil koji \u0107e kasnije primjenjivati u realizaciji svojih kiparskih djela.<\/p>\n

Cjelokupna zbirka od 68 Ko\u017eari\u0107evih studentskih crte\u017ea predstavljena je na virtualnoj izlo\u017ebi \u201eCrte\u017ei Ivana Ko\u017eari\u0107a iz fundusa Gliptoteke HAZU\u201c.<\/p>\n

Kabinet grafike HAZU u No\u0107i muzeja je sudjelovao s virtualnom izlo\u017ebom \u201eLjubo Babi\u0107 \u2013 plakati iz fundusa Kabineta grafike HAZU\u201c. Virtualan na\u010din prezentacije gra\u0111e iznimno je va\u017ean za Kabinet grafike jer ta Akademijina muzejsko-galerijska jedinica prikuplja, istra\u017euje, \u010duva i prezentira vrijednu papirnu gra\u0111u koja je vrlo osjetljiva, a time je zahtjevno i njeno izlaganje. Izlo\u017eba je organizirana povodom obilje\u017eavanja 50. godi\u0161njice smrti svestranog umjetnika akademika Ljube Babi\u0107a (1890. \u2013 1974.), a njome je fokus stavljen na \u00a0njegov plakatni opus koji \u010dini va\u017enu dionicu Babi\u0107evog bogatog umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva. Djelovanjem na podru\u010dju oblikovanja plakata, knjiga i \u010dasopisa postigao je visoke domete, odrediv\u0161i nove standarde u domeni grafi\u010dkog dizajna prve polovice 20. stolje\u0107a. Na izlo\u017ebi je prezentiran izbor od dvadesetak Babi\u0107evih najzna\u010dajnijih plakatnih ostvarenja nastalih u razdoblju od 1909. do kraja pedesetih godina 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

U No\u0107i muzeja sudjelovala je i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u HAZU u Zadru, osnovana 1958., koja posjeduje oko 400 predmeta. Me\u0111u vrijednim primjercima zbirke su rimska sidra od 1. do 3. stolje\u0107a, starohrvatsko sidro iz 10. stolje\u0107a, brodski top iz 16. stolje\u0107a, grafike iz 17. stolje\u0107a, terestri\u010dki i astronomski globus iz 18. i 19. stolje\u0107a, razne umjetni\u010dke slike od 18. do 20. stolje\u0107a, te modeli jedrenjaka, parobroda i motornih brodova, pomorske isprave i drugo. U predavaonici Zavoda HAZU u Zadru bilo je izlo\u017eeno \u0161est plakata koji opisuju nastanak Pomorske zbirke kroz suradnju s drugim (pomorskim) muzejima, znanstvenim i kulturnim ustanovama,\u00a0 brodogradili\u0161tima i brodarskim kompanijama u Hrvatskoj, gospodarskim subjektima u Zadru, ali i pojedincima koji su dali doprinos sakupljanju gra\u0111e za zbirku. Za najmla\u0111e posjetitelje bio je organiziran i pedago\u0161ki kutak u kojem su se djeca mogla kreativno izraziti i rje\u0161avati zadatke vezane uz zbirku, kao i detektivska radionica s razli\u010ditim zadacima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjedni\u0161tvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odr\u017ealo je 29. sije\u010dnja 2025. svoju jubilarnu 300. sjednicu na kojoj je prihva\u0107en Prijedlog mjera za\u0161tite voda od \u0161tetnih utjecaja one\u010di\u0161\u0107ivala okoli\u0161a koji je poslan medijima i javnosti. Njome se uz ostalo predla\u017ee unapre\u0111enje vodnog zakonodavstva Hrvatske dijelu koji se odnosi na odre\u0111ivanje standarda kakvo\u0107e voda i vodnoga okoli\u0161a, primjenu integralnoga pristupa upravljanju otpadnim vodama u slivu, rje\u0161avanje zbrinjavanja otpadnoga mulja iz ure\u0111aja za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda, monitoring stanja voda, prevenciju one\u010di\u0161\u0107enja voda te izgradnju sustava javne odvodnje.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48905"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48905"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48905\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48913,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48905\/revisions\/48913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}