{"id":46480,"date":"2024-12-09T11:24:59","date_gmt":"2024-12-09T10:24:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=46480"},"modified":"2024-12-09T11:29:04","modified_gmt":"2024-12-09T10:29:04","slug":"tjedni-sazetak-dogadanja-u-hrvatskoj-akademiji-znanosti-i-umjetnosti-od-25-studenog-do-2-prosinca-2024-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2024\/12\/tjedni-sazetak-dogadanja-u-hrvatskoj-akademiji-znanosti-i-umjetnosti-od-25-studenog-do-2-prosinca-2024-2\/","title":{"rendered":"Tjedni sa\u017eetak doga\u0111anja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti od 25. studenog do 2. prosinca 2024."},"content":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj aktivno poti\u010de razvoj znanosti i \u0161irenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u podru\u010dju medicine. Jedan od njih je i znanstveni sastanak Tumori prostate<\/em> koji je 6. prosinca u Knji\u017enici HAZU odr\u017ean po 11. put. Skup su organizirali Odbor za tumore Razreda za medicinske znanosti HAZU, Hrvatsko dru\u0161tvo za urolo\u0161ku onkologiju Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora i Hrvatsko urolo\u0161ko dru\u0161tvo HLZ-a. Predsjednik organizacijskog odbora skupa bio je akademik \u017deljko Ka\u0161telan. Na sastanku su stru\u010dnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili rezultate, dostignu\u0107a i pomake u dijagnostici i lije\u010denju raka prostate, koji je naju\u010destaliji rak kod mu\u0161karaca, \u010diji broj slu\u010dajeva raste na godi\u0161njoj razini. U Hrvatskoj od raka prostate boluje oko 20.000 mu\u0161karaca, godi\u0161nje ih oboli oko 2400, a umre oko 800. Stoga je u velja\u010di po\u010dela provedba Posebnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj, zasad usmjerena na podru\u010dje Grada Zagreba kojim se planira obuhvatiti oko 10.000 mu\u0161karaca u dobi od 55 do 69 godina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Istog dana, 6. prosinca, odr\u017ean je jo\u0161 jedan Akademijin tradicionalni skup s podru\u010dja medicine, 21. Prosina\u010dki dermatovenerolo\u0161ki simpozij. Organizirali su ga\u00a0 Razred za medicinske znanosti HAZU, Klinika za ko\u017ene i spolne bolesti Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatsko dru\u0161tvo za dermatolo\u0161ku onkologiju i Hrvatsko dermatovenerolo\u0161ko dru\u0161tvo HLZ-a. Predsjednica organizacijskog odbora skupa bila je akademkinja Mirna \u0160itum. Tema simpozija, odr\u017eanog u hotelu Westin, bila je Dermatovenerolo\u0161ke pri\u010de za pam\u0107enje<\/em> te su prikazana 54 intrigantna, nejasna, netipi\u010dna, neobi\u010dna, bizarna, diferencijalnodijagnosti\u010dki slo\u017eena nesvakida\u0161nja slu\u010daja o\u010ditovanja bolesti na ko\u017ei koje se vrlo rijetko susre\u0107u u radnom vijeku jednog dermatologa. Na putu do kona\u010dne dijagnoze i po\u010detka lije\u010denja, kod svakog opisanog bolesnika sudjelovali su stru\u010dnjaci iz razli\u010ditih podru\u010dja medicine, \u0161to\u00a0 potvr\u0111uje da se u suvremenoj dermatovenerologiji stalno zrcali po\u017eeljan smjer ukupne medicinske znanosti, a to su multidisciplinarnost i holisti\u010dki pristup pacijentu. Ujedno je predstavljena i znanstvena monografija istog naslova, Dermatovenerolo\u0161ke pri\u010de za pam\u0107enje<\/em>, urednice akademkinje Mirne \u0160itum, u izdava\u0161tvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Medicinske naklade.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Jezik i skrb o polo\u017eaju, statusu i razvitku hrvatskog jezika imaju posebno mjesto u poslanju Hrvatske akademije jo\u0161 od njenog osnutka 1861., a upravo su Akademijini \u010dlanovi dali va\u017ean doprinos standardizaciji hrvatskog jezika, kao i izgradnji hrvatske stru\u010dne terminologije te obrani samobitnosti hrvatskog jezika u doba Jugoslavije i nametnutog jezi\u010dnog unitarizma. U skladu s tom tradicijom Hrvatska akademija je 2020. osnovala svoj Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika koji je zamijenio nekada\u0161nje Vije\u0107e za normu hrvatskog jezika ukinuto 2012. odlukom tada\u0161njeg ministra znanosti i obrazovanja \u017deljka Jovanovi\u0107a. Putem Odbora Akademija je proteklih godina reagirala na poku\u0161aje negiranja samobitnosti hrvatskog jezika kroz velikosrpska presizanja, kao i na poku\u0161aje njegove dezintegracije \u0161irenjem teza o navodnom priznavanju hrvatskih narje\u010dja zasebnim jezicima. Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika je jo\u0161 u studenom 2022. me\u0111u prvima dao podr\u0161ku nacrtu Zakona o hrvatskom jeziku, \u0161to je imalo zna\u010dajan odjek u zainteresiranoj javnosti i bilo va\u017ean korak prema kona\u010dnom prihva\u0107anju Zakona u Hrvatskom saboru 26. sije\u010dnja ove godine. Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika kojem je na \u010delu akademik Mislav Je\u017ei\u0107 organizirao je znanstveno-stru\u010dni skup Budu\u0107nost hrvatske jezi\u010dne politike<\/em> odr\u017ean 4. i 5. prosinca u Knji\u017enici HAZU. Razgovaralo se o brojnim temama iz pro\u0161losti i sada\u0161njosti hrvatskog jezika i jezi\u010dne prakse, no posebno je istaknuta va\u017enost dostupnosti hrvatskog jezika na svim digitalnim platformama i sa svim alatima koji bi mu osigurali prisutnost u digitalnom svijetu. U protivnom, govornici hrvatskog jezika posegnut \u0107e za nekim drugim jezikom za koji razvijene jezi\u010dne tehnologije ve\u0107 postoje te bi hrvatski postao neuporabiv u nizu djelatnosti i podru\u010dja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Znanstveno vije\u0107e za tehnolo\u0161ki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojem je na \u010delu akademik Sven Lon\u010dari\u0107 organiziralo je 3. prosinca u Knji\u017enici HAZU okrugli stol Inovacije u kru\u017enom gospodarstvu <\/em>na kojem su analizirane prednosti i koristi ovog koncepta zbrinjavanja otpada, s naglaskom na razvoj i inovativnost koji omogu\u0107uju bitno ve\u0107u u\u010dinkovitost.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U sklopu Akademijinog ciklusa predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja Akademijinih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 2. prosinca predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora<\/em> odr\u017eala je u Knji\u017enici HAZU dr. sc. Marijana Bori\u0107, vi\u0161a znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti HAZU u Zagrebu, voditeljica projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em>. Ona je ove godine u sklopu projekta povodom 400. godi\u0161njice Dominisove smrti organizirala niz doga\u0111anja kojima se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu. Marko Antun de Dominis bio svestrani u\u010denjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, te jedna od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e. Dao je svoju viziju reforme Crkve i time do\u0161ao pod udar rimske kurije, a istaknuo se i na podru\u010dju prirodnih znanosti, posebno optike, tako da je prvi na svijetu teorijski objasnio dalekozor, kojeg je ranije izumio Galileo Galilei, ispravno zaklju\u010div\u0161i da je pove\u0107anje slike predmeta ovisno o pove\u0107anju vidnog kuta. Upravo je Hrvatska akademija, jo\u0161 od vremena svog osnutka, kroz radove svojih \u010dlanova dala zna\u010dajan doprinos Dominisovoj valorizaciji, a to \u010dini i u suvremeno doba, kao \u0161to je slu\u010daj i drugim velikanima hrvatske znanosti i kulture.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj aktivno poti\u010de razvoj znanosti i \u0161irenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u podru\u010dju medicine. Jednako tako, posebno mjesto u poslanju Hrvatske akademije jo\u0161 od njenog osnutka ima jezik i skrb o polo\u017eaju, statusu i razvitku hrvatskog jezika, kao i valorizacija djela velikana hrvatske znanosti i kulture.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46480"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46480"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46489,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46480\/revisions\/46489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}