Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj aktivno poti\u010de razvoj znanosti i \u0161irenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina. Jedan od njih je i znanstveni simpozij \u201eJosip Matovinovi\u0107\u201c posve\u0107en bolestima \u0161titnja\u010de koji je 29. studenog odr\u017ean po osmi put. Uz Odbor za tumore Razreda za medicinske znanosti HAZU, organizirali su ga i Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Sestre milosrdnice\u00a0 i Hrvatsko dru\u0161tvo za \u0161titnja\u010du Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora.<\/p>\n
Simpozije je pokrenuo tada\u0161nji predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi\u0107, predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva za \u0161titnja\u010du, zaslu\u017ean \u0161to je u Hrvatskoj adekvatnom jodnom profilaksom eliminirana gu\u0161avost i drugi poreme\u0107aji uzrokovani nedostatkom joda, \u010dime se Hrvatska uvrstila me\u0111u dr\u017eave koje su najuspje\u0161nije rije\u0161ile ovaj va\u017ean javnozdravstveni problem. Istodobno, Hrvatska je zemlja s visokom pojavno\u0161\u0107u karcinoma \u0161titnja\u010de, sa16,5 oboljelih na 100 000 stanovnika u godinu dana,\u00a0 \u0161to je svrstava me\u0111u prvih pet zemalja u Europi. Na ovogodi\u0161njem simpoziju ugledni hrvatski stru\u010dnjaci i znanstvenici iznijeli su najnovije pristupe u operativnom lije\u010denju, ultrazvu\u010dnoj dijagnostici, patohistolo\u0161koj dijagnotici, terapiji jodom-131 te onkolo\u0161kom lije\u010denju i pra\u0107enju malignih tumora \u0161titnja\u010de. Tema simpozija bio je i utjecaj \u0161titnja\u010de na brojne organe i organske sustave, posebno za rast i razvoj, prvenstveno mozga i ko\u0161tanog sustava fetusa i malog djeteta. Upozoreno je da poreme\u0107aj rada \u0161titnja\u010de kod odraslih ima zna\u010dajne posljedice koje se najvi\u0161e o\u010dituju na sr\u010dano\u017eilnom, ko\u0161tanom, sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu i drugim organima i organskim sustavima.<\/p>\n
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti poti\u010de i znanstvena istra\u017eivanja va\u017enih doga\u0111aja iz hrvatske povijesti, posebno onih koji se ti\u010du afirmacije hrvatske dr\u017eavnosti i o\u010duvanja hrvatske samobitnosti u nepovoljnim politi\u010dkim okolnostima. Stoga je jo\u0161 2018., zajedno s Pravnim fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu organizirala znanstveni skup povodom 150. godi\u0161njice Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868., a 26. studenoga predstavljen je zbornik radova s tog skupa Hrvatsko-ugarska nagodba: institucije i stvarnost<\/em> (urednici Dalibor \u010cepulo i Damir Karbi\u0107). Zbornik radova sadr\u017ei 17 radova autorica iz Hrvatske, Austrije, Ma\u0111arske i Finske koji Hrvatsko-ugarsku nagodbu i proces izgradnje moderne hrvatske nacije, dr\u017eave i institucija postavljaju u novi istra\u017eiva\u010dki okvir razli\u010dit od tradicionalnog pristupa i zasnovan na pro\u0161irenom vremenskom, problemskom i poredbenom kontekstu koji obuhva\u0107a u\u017ee i naj\u0161ire europsko okru\u017eenje. Tako se po prvi put hrvatske institucije i proces izgradnje hrvatske nacije i dr\u017eavnosti uspore\u0111uje sa sli\u010dnim procesima u Austriji i Ugarskoj, ali i na \u00a0Islandu i Finskoj gdje je razvoj institucija tako\u0111er vodio od autonomije do dr\u017eave. Zahvaljuju\u0107i novim istra\u017eivanjima, detektiran je utjecaj Hrvatsko-ugarske nagodbe na slova\u010dki pokret za autonomiju u sklopu Ugarske te na autonomiju Finske u Ruskom Carstvu.<\/p>\n Hrvatska akademija je 25. studenog nastavila ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. Jedna od tih jedinica je i Podru\u010dna jedinica u Pula koja je dio Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, jedna od sredi\u0161njih institucija za povijest zapadnog dijela Hrvatske. Predavanje je odr\u017eao vi\u0161i znanstveni suradnik Podru\u010dne jedinice u Puli, povjesni\u010dar dr. sc. Milan Rado\u0161evi\u0107, a bilo je posve\u0107eno ulozi tehnologije u suvremenoj historiografiji. On je istaknuo da digitalna tehnologija posljednjih desetlje\u0107a kontinuirano ubrzava proces sustavnog prikupljanja informacija o dosada\u0161njim znanstvenim rezultatima na pojedinu temu te identifikaciju povijesnih izvora, no upozorio je da su informati\u010dki ure\u0111aji i digitalni alati jo\u0161 uvijek slabo zastupljeni u znanstvenoj zajednici.<\/p>\n Poticaj znanosti, ali i o\u010duvanju kulturne ba\u0161tine, Hrvatska akademija dala je u suradnji sa \u0160kolskom knjigom otvorenjem Znanstvene knji\u017eare M. Marul u Akademijinoj pala\u010di Milesi u Splitu 30. studenog. Suprotno suvremenim trendovima da se prostori u sredi\u0161tima gradova na Jadranu zbog turizma pretvaraju u hotele, pansione, ugostiteljske objekte i kockarnice, Akademija je u svom prostoru u staroj jezgri Splita otvorila objekt s kulturnim sadr\u017eajem, gdje se ljubitelji knjige ne\u0107e okupljati samo zbog kupovine novih naslova, nego i radi susreta i razgovora, kao \u0161to je bila tradicija u nekada\u0161njim splitskim knji\u017earama. Akademija je time poslala poruku o istinskim vrijednostima koje treba \u010duvati i promicati u svim vremenima i okolnostima jer su \u010duvari identiteta i pokreta\u010di razvoja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj aktivno poti\u010de razvoj znanosti i \u0161irenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignu\u0107ima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina. Jednako tako poti\u010de i znanstvena istra\u017eivanja va\u017enih doga\u0111aja iz hrvatske povijesti, posebno onih koji se ti\u010du afirmacije hrvatske dr\u017eavnosti i o\u010duvanja hrvatske samobitnosti u nepovoljnim politi\u010dkim okolnostima te \u010duva kulturnu ba\u0161tinu.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46366"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46366"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46367,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46366\/revisions\/46367"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}