{"id":44479,"date":"2024-09-17T10:07:00","date_gmt":"2024-09-17T08:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=44479"},"modified":"2024-09-17T10:23:48","modified_gmt":"2024-09-17T08:23:48","slug":"akademik-velimir-neidhardt-ponovno-medu-elitom-svjetske-arhitekture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2024\/09\/akademik-velimir-neidhardt-ponovno-medu-elitom-svjetske-arhitekture\/","title":{"rendered":"Akademik Velimir Neidhardt ponovno me\u0111u elitom svjetske arhitekture"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je na velikom me\u0111unarodnom natje\u010daju za novi putni\u010dki terminal zra\u010dne luke u Zagrebu arhitekt akademik Velimir Neidhardt<\/strong> (s akademikom Brankom Kinclom i Jurom Radi\u0107em) 2008. godine osvojio prvu nagradu pobijediv\u0161i svjetski etablirane autore i dobitnike Pritzkerove nagrade<\/em>, poput Sir Normana Fostera, Zahe Hadid i Shigeru Bana, jedan njegov projekt ponovno je pozicioniran uz bok klju\u010dnih korifeja svjetske arhitektonske scene.<\/p>\n

Ugledni izdava\u010d Phaidon<\/em> nedavno je objavio kapitalnu monografiju opsega gotovo 400 stranica \u2013 Atlas of Never Built Architecture<\/em><\/strong> \u2013 o istaknutim neizgra\u0111enim arhitektonskim projektima iz cijeloga svijeta, od Sjeverne Amerike do Australije, me\u0111u koje je uvr\u0161teno i jedno paradigmatsko djelo sakralne tematike akademika Velimira Neidhardta. Rije\u010d je o kompozicijski sjajnoj crkvi s<\/strong>v. Ivana Evan\u0111elista u Novom Zagrebu<\/strong> koju je projektirao 1991.\u00a0kroz artikuliranu igru osnovnih oblika trokuta, kruga i pravokutnika \u2013 kreiraju\u0107i u specifi\u010dnom geometrijskom ‘pomaku’ postmodernisti\u010dku parafrazu klasi\u010dnih Bauhasovih likovnih idioma.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nerealizirana arhitektura 20. i 21. stolje\u0107a u publikaciji je predstavljena u poglavljima strukturiranima po geografskom kriteriju, s brojnim ambicioznim i inovativnim projektima raznih tipologija koji zbog avangardnosti ili tehnolo\u0161ke zahtjevnosti nisu imali prilike biti izvedeni, ali su pokazali doseg projektantske domi\u0161ljatosti i kreativnosti svoga vremena.<\/p>\n

Tako se u knjizi mogu na\u0107i manje poznate autorske skice i nacrti za\u010detnika moderne \u2013 Petera Behrensa, Waltera Gropiusa, Franka Lloyda Wrighta, Miesa van der Rohea pa i Le Corbusiera; nekoliko klju\u010dnih postmodernisti\u010dkih zvijezda poput Alda Rossia, Michaela Gravesa ili Charlesa Moorea; zatim, uz ranije spomenute dobitnike Pritzkera <\/em>(‘arhitektonskog Nobela’), tu su i Rem Koolhaas, Frank Gehry, Otto Frei, Jean Nouvel i jo\u0161 mnogi drugi, a uvr\u0161teni su i vizionari kao \u0161to su Buckminster Fuller ili ne\u0161to mla\u0111i Steven Holl i Peter Eisenman.<\/p>\n

Iz regije su zastupljeni Jo\u017ee Ple\u010dnik (otac slovenske moderne arhitekture) s nerealiziranom zgradom parlamenta u Ljubljani, Edvard Ravnikar s vije\u0107nicom u Skoplju i Marko Mu\u0161i\u010d s centrom mladih \u201eBoro i Ramiz\u201c u Pri\u0161tini. Srbija je pak prezentirana kroz samo jednu nerealiziranu ideju \u2013 projekt japanskog autora Sou Fujimota za Beton halu u Beogradu.<\/p>\n

Hrvatska je arhitektura u ovoj monografiji dobila posebno mjesto s dva rada na\u0161ih autora \u2013 uz spomenuti projekt akademika Neidhardta tu je i antologijski prijedlog Vladimira Turine koji je 1949. osmislio tehnolo\u0161ki napredno Kombinirano plivali\u0161te na Su\u0161aku.<\/p>\n

Na\u0107i se u ovako presti\u017enoj, me\u0111unarodno relevantnoj monografiji va\u017eno je postignu\u0107e ne samo za autora, ve\u0107 i za vidljivost hrvatske arhitekture na svjetskoj arhitektonskoj sceni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je na velikom me\u0111unarodnom natje\u010daju za novi putni\u010dki terminal zra\u010dne luke u Zagrebu arhitekt akademik Velimir Neidhardt (s akademikom Brankom Kinclom i Jurom Radi\u0107em) 2008. godine osvojio prvu nagradu pobijediv\u0161i svjetski etablirane autore i dobitnike Pritzkerove nagrade, poput Sir Normana Fostera, Zahe Hadid i Shigeru Bana, jedan njegov projekt ponovno je pozicioniran uz bok klju\u010dnih korifeja svjetske arhitektonske scene.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44480,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44479"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44479"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44486,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44479\/revisions\/44486"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}