{"id":41458,"date":"2024-04-15T11:03:00","date_gmt":"2024-04-15T09:03:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=41458"},"modified":"2024-04-15T11:03:00","modified_gmt":"2024-04-15T09:03:00","slug":"umro-prof-dr-sc-vedran-zanic-clan-suradnik-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2024\/04\/umro-prof-dr-sc-vedran-zanic-clan-suradnik-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/","title":{"rendered":"Umro prof. dr. sc. Vedran \u017dani\u0107, \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"<p>U subotu 13. travnja 2024. u Zagrebu je u 78. godini \u017eivota umro hrvatski brodogra\u0111evni in\u017eenjer i stru\u010dnjak za optimizaciju brodskih konstrukcija <strong>prof. dr. sc. Vedran \u017dani\u0107<\/strong>, \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p>Rodio se u Splitu 11. kolovoza 1946. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje diplomirao je 1971., a doktorirao 1980. disertacijom Projektiranje brodskih konstrukcija generiranjem optimalnih strukturnih varijanti, pomo\u0107u elektroni\u010dkog ra\u010dunala pod mentorstvom Ive Senjanovi\u0107a. Radio je u Brodarskom institutu u Zagrebu (1971.\u221273.). Specijalizirao se 1974\u221275. na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu u Berkeleyu (University of California, Berkeley). Bio je istra\u017eiva\u010d i predava\u010d na sveu\u010dili\u0161tu Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu (1975.\u221276.), gdje je sa Scottom Hughesom izradio jedan od prvih primjenjivih programa za optimizaciju brodske konstrukcije SHIPOPT. Bio je gostuju\u0107i predava\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu u Sidneyu (1979). Godine 1976. zaposlio se u Jadranbrodu u Zagrebu. Od 1977. predavao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, na kojem je izabran za redovitoga profesora 1997. Predavao je kolegije Konstrukcija broda I\u2212II, \u010cvrsto\u0107a broda, Projektiranje pomorskih konstrukcija i Statistika pomorskih konstrukcija, bio je i voditelj poslijediplomskog studija iz podru\u010dja brodogradnje. Bio je osniva\u010d (1996.) i voditelj prvog studija zrakoplovnog in\u017eenjerstva (komplementarni studij aeronautike) u Hrvatskoj. Bio je predstojnik Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku (1983.\u221285.) te prodekan (1995.\u221296.). Umirovljen je 2014.<\/p>\n<p>Godine 1994. izabran je za \u010dlana suradnika HAZU u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti (od 1997. u Razredu za tehni\u010dke znanosti) te ponovno reizabran 2004.<\/p>\n<p>Inicijator je, uz profesora V. Andro\u010deca, makroprojekta Hrvatska brodogradnja 2000. Predstavnik je Hrvatske u udruzi Europskih studija brodogradnje WEGEMT.\u00a0Prof. \u017dani\u0107 obavio je za na\u0161u brodogradnju prve radove na uvo\u0111enju metode kona\u010dnih elemenata, optimizacije strukture, prora\u010duna pouzdanosti statisti\u010dkim metodama, vi\u0161ekriterijalnog optimiranja u projektnim postupcima, paralelnog procesiranja u projektiranju konstrukcije te prvog klasifikacijskog sustava za izravne prora\u010dune konstrukcije CREST za Hrvatski registar brodova 2001.\u00a0Godine 1995., u doba recesije u hrvatskoj brodogradnji, pokrenuo je sa suradnicima makroprojekt Hrvatska brodogradnja 2000 s ciljem podizanja znanstvene razine i konkurentnosti u projektiranju za sljede\u0107u konjukturu u brodogradnji.\u00a0Analizirao je i optimirao konstrukcije najzahtjevnijih projekata hrvatskih brodogradili\u0161ta kao npr. trajekt Amorella za 2.200 putnika, superluksuzni putni\u010dki brod za krstarenja, brodove za prijevoz automobila (11 brodova), brodove za prijevoz vagona, stoke, hla\u0111enog tereta, tankere s dvobokom i supertankere (za HRB), brodove za rasuti teret, dokove, ratne brodove (Petar Kre\u0161imir IV), jahte, itd., i to vlastitim ra\u010dunalnim programima.\u00a0Godine 1996. pokrenuo je osnivanje studija zrakoplovstva s ciljem unapre\u0111ivanja stru\u010dne i znanstvene razine Fakulteta strojarstva i brodogradnje kroz transfer novih znanja iz te struke. Bio je voditelj je tog studija koji sada ima vi\u0161e od 140 studenata. Osnovao je tako\u0111er skupinu za projektiranje i optimizaciju tankostijenih konstrukcija OCTOPUS, sastavljenu od asistenata, redom biv\u0161ih najboljih studenata fakulteta te suradnika, koja radi na razvoju sustava CREST 634.\u00a0Bavi se numeri\u010dkim metodama u analizi i projektiranju konstrukcija te na integriranim programima za osnivanje broda i projektiranje struktura na osnovi pouzdanosti.\u00a0Razvio je koncepte integriranih ra\u010dunalnih programa, poput BIFEM-a, za analizu brodskih konstrukcija s pomo\u0107u metode kona\u010dnih elemenata (1972.), te druge ra\u010dunalne programe za projektiranje tankostijenih struktura, prora\u010dune pouzdanosti (1980.), vi\u0161ekriterijsku optimizaciju (1987) te paralelno procesiranje u projektiranju (1992.).<\/p>\n<p>Cjelokupna znanstvena i stru\u010dna djelatnost prof. dr. Vedrana \u017dani\u0107a upu\u0107uje na njegovu izgra\u0111enu i jasnu strate\u0161ku orijentaciju odnosno cjelovitu viziju zada\u0107e brodogra\u0111evne struke u zemlji u kojoj je brodogradnja jedna od klju\u010dnih industrijskih grana. Ta temeljna orijentacija prof. dr. V. \u017dani\u0107a, razvidna iz njegovog ukupnog znanstvenog i stru\u010dnog rada i postignu\u0107a, uvijek je polazila od uvjerenja da brodogradnja mora po\u010divati na kompleksnim, fleksibilnim i suvremenim ra\u010dunalnim projektnim sustavima, razvijenim u skladu s najboljim svjetskim dostignu\u0107ima, ali na doma\u0107em terenu i prilagodljiva uvjetima hrvatske brodogradnje tako da ih uspje\u0161no i u \u0161to kra\u0107em roku mogu primijeniti dobro upu\u0107eni doma\u0107i projektanti. Na razradi navedene osnovne strategije razvio je samosvojni i plodonosni znanstveni rad.<\/p>\n<p>Za svoj rad, osim Velike medalje Fakulteta te Nagrade za znanstveni rad \u201cNikola Tesla\u201d, dobio je i Nagradu \u201cEuropski krug\u201d (1995.) i Akademijinu Nagradu za znanstveni rad (2002.).b<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U subotu 13. travnja 2024. u Zagrebu je u 78. godini \u017eivota umro hrvatski brodogra\u0111evni in\u017eenjer i stru\u010dnjak za optimizaciju brodskih konstrukcija prof. dr. sc. Vedran \u017dani\u0107, \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za tehni\u010dke znanosti od 1994. Rodio se u Splitu 11. kolovoza 1946. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1971. i ondje predavao od 1977. do 2014. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41465,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41458"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41458"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41468,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41458\/revisions\/41468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}