TURIZAM, JAVNO I ZAJEDNI\u010cKO DOBRO: otvorena pitanja kori\u0161tenja i upravljanja javnim prostorima<\/em>, koji organizira Znanstveno vije\u0107e za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu.<\/p>\nKolokvij \u0107e se baviti promi\u0161ljanjem me\u0111uodnosa turizma i javnih\/zajedni\u010dkih dobara. Ta se tema nametnula kao nu\u017enost proiza\u0161av\u0161i iz aktualnog razvojnog trenutka hrvatskog turizma, koji se, pod pritiskom rastu\u0107eg neoliberalnog tr\u017ei\u0161nog opredjeljenja, sve \u010de\u0161\u0107e proziva kao glavni krivac za brojne probleme u domeni kori\u0161tenja javnih i zajedni\u010dkih dobara.<\/p>\n
Poznata je \u010dinjenica da su javna dobra vrsta kolektivnih dobara koja pripadaju svim \u010dlanovima dru\u0161tvene zajednice, stoga ih se ne mo\u017ee isklju\u010diti iz kori\u0161tenja pogodnosti koje takva dobra pru\u017eaju bez obzira na to jesu li \u010dlanovi zajednice sudjelovali u njihovu financiranju ili nisu. Primjeri takvih dobara jesu javna infrastruktura, nacionalna sigurnost, sigurnost gra\u0111ana i imovine, svjetionici i sl., a u ve\u0107ini dr\u017eava, posebno europskih, tu se ubrajaju i obrazovanje, zdravstvo i znanost. Za razliku od javnog, zajedni\u010dko je dobro po svojoj naravi ograni\u010deno, stoga zahtijeva da zajednica koja se njime koristi uredi na\u010din njegova kori\u0161tenja ne bi li se osigurala njegova odr\u017eivost. U pravilu upravljanje zajedni\u010dkim dobrima ne smije biti povjereno isklju\u010divo dr\u017eavi, kao ni tr\u017ei\u0161tu, nego nekom obliku zajedni\u010dkog, participativnog upravljanja. Primjeri zajedni\u010dkih dobara jesu izvori vode, morski i rije\u010dni riblji fond, pla\u017ee, pa\u0161njaci, oranice te kulturna ba\u0161tina.<\/p>\n
Suvremeni turizam znatno utje\u010de na javna i zajedni\u010dka dobra. Osim niza pozitivnih u\u010dinaka i doprinosa u ostvarenju ekonomskih i dru\u0161tvenih probitaka u lokalnoj zajednici, oni negativni, na\u017ealost, puno su \u010de\u0161\u0107e u fokusu. Tako primjerice turisti\u010dke destinacije \u010desto pate od problema prekomjernog turizma (engl. overtourism<\/em>), \u0161to dovodi do zagu\u0161enja, one\u010di\u0161\u0107enja i degradacije infrastrukture i prirodnih resursa.<\/p>\nNeodr\u017eive turisti\u010dke prakse, poput pretjeranog razvoja obalnih podru\u010dja ili kr\u010denja \u0161uma radi izgradnje odmarali\u0161ta, mogu dovesti do degradacije okoli\u0161a, gubitka bioraznolikosti i uni\u0161tavanja stani\u0161ta. S druge strane, pretjerana komercijalizacija i kulturna komodifikacija mogu dovesti do erozije lokalnih tradicija, jezika i obi\u010daja, jer se zajednice vi\u0161e bave udovoljavanjem turisti\u010dkim preferencijama nego o\u010duvanjem vlastite ba\u0161tine. Ne manje va\u017ean jest i problem preoptere\u0107enosti javnih usluga poput prijevoza, zdravstvene za\u0161tite i sanitarnih uvjeta, ali i ugroze sigurnosti kao posljedica prevelikog broja posjetitelja.<\/p>\n
Prethodno obrazlo\u017eeni pritisci turisti\u010dke industrije na javna i zajedni\u010dka dobra itekako su prisutni i u Republici Hrvatskoj. Usprkos postojanju brojnih strate\u0161kih dokumenata i kvalitetne legislative uglavnom usugla\u0161ene s direktivama i propisima Europske unije, razvoj turizma u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek nije \u201epod kontrolom\u201c, odnosno obilje\u017een je intenzivnim kori\u0161tenjem javnih prostora, posebice pomorskog dobra, ali i povijesnih lokaliteta (usprkos razli\u010ditim oblicima za\u0161tite), nekontroliranom uporabom resursa, napose morskih, te sna\u017enim pritiscima na lokalne zajednice, koje pod najezdom prekomjerne potra\u017enje gube identitet i osje\u0107aj pripadnosti, bivaju uskra\u0107ene za pravo na stanovanje te istovremeno gube osje\u0107aj sigurnosti u vlastitom okru\u017eenju, \u0161to se isti\u010de kao jedna od najva\u017enijih konkurentskih prednosti Hrvatske i njezinih mikrodestinacija.<\/p>\n
Uzroke takve situacije ne treba tra\u017eiti isklju\u010divo na strani turisti\u010dke potra\u017enje ve\u0107 prije svega na strani ponude, odnosno njezinih nositelja, a to su ne samo predstavnici javne uprave nego i poduzetnici, ali i cijelih lokalnih zajednica koje svojom inercijom, pre\u0161utnim prihva\u0107anjem ili ignoriranjem problema pridonose situaciji koja umnogome izmi\u010de kontroli. Upravo razli\u010diti interesi i pona\u0161anje dionika \u010dine destinacije imanentno nestabilnim sustavima, \u0161to omogu\u0107ava nekontrolirano kori\u0161tenje i prirodnih i kulturnih turisti\u010dkih resursa i atrakcija poti\u010du\u0107i istodobno i zauzimanje prostora novom izgradnjom.<\/p>\n
U tom kontekstu Znanstveno vije\u0107e za turizam i prostor ovom inicijativom \u017eeli potaknuti akademsku i stru\u010dnu raspravu o na\u010dinu kori\u0161tenja javnih i zajedni\u010dkih dobara \u201eza turizam, u turizmu i zbog turizma\u201c u Republici Hrvatskoj te, uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da aktualna zakonska infrastruktura omogu\u0107ava alate za pravodobnu reakciju, namjerava ukazati na neka od rje\u0161enja za ubla\u017eavanje i otklanjanje uo\u010denih problema, pri \u010demu se posebno \u017eeli naglasiti uloga lokalne zajednice u provedbi odgovornih strategija upravljanja.<\/p>\n
U svjetlu prethodno napisanog u nastavku smo slobodni predlo\u017eiti i okvirna podru\u010dja istra\u017eivanja<\/strong> koja \u0107e vas potaknuti na razmi\u0161ljanje i pomo\u0107i Vam da slobodno i stvarala\u010dki obradite neku od tema koje \u0107e se svojim sadr\u017eajem uklopiti u predlo\u017eena podru\u010dja:<\/p>\n\n- Turizam i \u2018tragedija zajedni\u010dkih dobara (plebejaca)\u2019 <\/em><\/li>\n
- Kultura prostora i kvaliteta turizma: ima li prostora za javno djelovanje? <\/em><\/li>\n
- Prekomjerni turizam i dru\u0161tveni standard: tko brine o naselju, a tko o destinaciji?<\/em><\/li>\n
- Turizam, dr\u017eava i prirodna javna dobra u perspektivi klimatskih promjena <\/em><\/li>\n
- Materijalna i nematerijalna ba\u0161tina i turizam; izazovi valorizacije<\/em><\/li>\n
- Sigurnost kao javno dobro u svjetlu prekomjernog turizma<\/em><\/li>\n<\/ul>\n
Molimo Vas da sa\u017eetak svojeg izlaganja (do maksimalno 300 rije\u010di na hrvatskom i na engleskom jeziku) dostavite na e-adresu voditeljice kolokvija prof. dr. Lidije Petri\u0107: <\/strong>lipe@efst.hr<\/strong><\/a> najkasnije do 10. svibnja 2024.<\/strong><\/p>\n\u00a0<\/strong>Izvr\u0161ni odbor Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU najkasnije do 20. svibnja odabrat \u0107e izlaga\u010de prema kriteriju izvornosti i sukladnosti te o tome obavijestiti prijavljene autore. <\/strong><\/p>\nPrije odr\u017eavanja skupa objavit \u0107e se sa\u017eetci prihva\u0107enih izlaganja i detaljan program kolokvija, \u0161to \u0107e biti dostavljeno svim sudionicima skupa.<\/strong><\/p>\n\u00a0<\/strong>Predvi\u0111eno je da predava\u010di za izno\u0161enje svojih teza imaju na raspolaganju maksimalno po 7 minuta uz kori\u0161tenje, prema \u017eelji, PowerPoint <\/em>prezentacije. Nakon svake tematske grupe izlaganja bit \u0107e omogu\u0107ena rasprava u trajanju do 15 minuta. Moderatori rasprave bit \u0107e: prof. dr. sc. Lidija Petri\u0107, voditeljica Sekcije za turizam u Izvr\u0161nom odboru Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU te predstavnica suorganizatora, Ekonomskog fakulteta u Splitu, i dr. sc. Sa\u0161a Poljanec Bori\u0107, zamjenica predsjednika Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU.<\/p>\nKolokvij \u0107e se odr\u017eati na Ekonomskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu (na adresi: Split, Cvite Fiskovi\u0107a 5), 10. lipnja 2024. s po\u010detkom u 10.30 sati<\/strong>, a izlaganja \u0107e biti otvorena znanstvenoj, stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti.<\/p>\nNakon kolokvija izlaga\u010di \u0107e biti pozvani da dostave pisane radove maksimalne veli\u010dine 8 \u2013 10 kartica teksta, pisane proredom 1,5 u formatu Times New Roman, <\/em>najkasnije do 1. 12. 2024. Radovi moraju sadr\u017eavati sa\u017eetak na hrvatskom i engleskom jeziku, klju\u010dne rije\u010di i popis literature.<\/p>\nPisani radovi koji pro\u0111u recenziju Uredni\u0161tva Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU objavit \u0107e se u prvoj polovici 2025. godine u izdanju Radova Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU. <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Znanstveno vije\u0107e za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu organiziraju znanstveni kolokvij TURIZAM, JAVNO I ZAJEDNI\u010cKO DOBRO: otvorena pitanja kori\u0161tenja i upravljanja javnim prostorima koji \u0107e se odr\u017eati 10. lipnja 2024. u Splitu. Kolokvij \u0107e se baviti promi\u0161ljanjima me\u0111uodnosa turizma i javnih\/zajedni\u010dkih dobara. Prijave za sudjelovanje primaju se do 10. svibnja 2024. a Izvr\u0161ni odbor Znanstvenog vije\u0107a za turizam i prostor HAZU do 20. svibnja odabrat \u0107e izlaga\u010de prema kriteriju izvornosti i sukladnosti.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":26754,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[131],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41269"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41269"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41276,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41269\/revisions\/41276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/26754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}