U petak 9. velja\u010de 2024. u 96. godini \u017eivota umro je Robert Badinter, francuski pravnik i politi\u010dar, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za dru\u0161tvene znanosti.<\/p>\n
Rodio se 30. o\u017eujka 1928. u Parizu. Nakon diploma ste\u010denih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveu\u010dili\u0161ta Sorbone, magistrirao je na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u podru\u010dju pravnih znanosti. Na Sveu\u010dili\u0161tu Sorbone aktivno je djelovao u razdoblju 1974. \u2013 1994.; profesor je emeritus. Bio je\u00a0 ministar pravosu\u0111a (1981. \u2013 1986.); obavljaju\u0107i tu du\u017enost, istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, pobolj\u0161anjem prava \u017ertava u kaznenom pravosu\u0111u i uvo\u0111enjem rada za op\u0107e dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnog suda, a od 1995. \u010dlan je Senata Francuske Republike.<\/p>\n
Nakon 1989. uklju\u010dio se u rje\u0161avanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i isto\u010dne Europe. Bio je predsjednik petero\u010dlane (\u201eBadinterove\u201c) Arbitra\u017ene komisije Konferencije za mir u biv\u0161oj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Od studenoga 1991. do kolovoza 1993. Komisija je donijela 15 pravnih mi\u0161ljenja o nositelju prava na samoodre\u0111enje naroda, raspadu i sukcesiji dr\u017eava, na\u010delima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih dr\u017eava, zabrani uporabe sile u definiranju me\u0111unarodnih granica, po\u0161tivanju manjinskih prava i dr. Rad Arbitra\u017ene komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio me\u0111unarodnopravnom priznanju suverene dr\u017eave Hrvatske i njenom primanju u Ujedinjene narode.<\/p>\n
Napisao je desetak zapa\u017eenih knjiga s podru\u010dja ustavnog i kaznenog prava, politi\u010dke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stru\u010dnih \u010dlanaka, a izdvajaju se knjige kojima se izja\u0161njava protiv smrtne kazne L’ex\u00e9cution<\/em>\u00a0(Smaknu\u0107e<\/em>), 1973., i\u00a0L’Abolition<\/em>\u00a0(Ukinu\u0107e smrtne kazne<\/em>), 2000. godine. U petak 9. velja\u010de 2024. u 96. godini \u017eivota umro je Robert Badinter, francuski pravnik i politi\u010dar, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za dru\u0161tvene znanosti.\u00a0 Nakon 1989. uklju\u010dio se u rje\u0161avanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i isto\u010dne Europe. Bio je predsjednik petero\u010dlane (\u201eBadinterove\u201c) Arbitra\u017ene komisije Konferencije za mir u biv\u0161oj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Rad Arbitra\u017ene komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio me\u0111unarodnopravnom priznanju suverene dr\u017eave Hrvatske i njenom primanju u Ujedinjene narode.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":40031,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40030"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40030"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40030\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40048,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40030\/revisions\/40048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/40031"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40030"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40030"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40030"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nNjegova djela na podru\u010dju penologije te ustavnopravne i politi\u010dke povijesti Francuske pisana su s velikom erudicijom i argumentativnom snagom te su nezaobilazno \u0161tivo za prou\u010davanje povijesti Francuske revolucije, povijesti francuske kazne zatvora, polo\u017eaja \u017didova u doba vichyjevske Francuske te posebice suvremenog abolicionizma.
\nZa dopisnog \u010dlana HAZU bio je izabran\u00a0 2014. godine, a 2003. je izabran za po\u010dasnog doktora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"