{"id":36326,"date":"2023-08-27T10:12:35","date_gmt":"2023-08-27T08:12:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=36326"},"modified":"2023-08-29T09:17:36","modified_gmt":"2023-08-29T07:17:36","slug":"umrla-dubravka-sesar-clanica-suradnica-hazu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2023\/08\/umrla-dubravka-sesar-clanica-suradnica-hazu\/","title":{"rendered":"Umrla Dubravka Sesar, \u010dlanica suradnica HAZU"},"content":{"rendered":"<p>U subotu 26. kolovoza 2023. u Zagrebu je u 77. godini \u017eivota umrla vode\u0107a hrvatska bohemistica i istaknuta slavistica <strong>prof. emer. Dubravka Sesar<\/strong>, \u010dlanica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filolo\u0161ke znanosti od 2014.<\/p>\n<p>Rodila se u Splitu 28. lipnja 1947. Zavr\u0161ila je studij rusistike, polonistike i bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Odsjeku za slavenske jezike i knji\u017eevnosti (sada Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knji\u017eevnosti) djelovala je od 1976. do umirovljenja 2017. Ondje je 1984. magistrirala, a 1988. doktorirala. Godine 2019. postala je professor emerita Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n<p>Dubravka Sesar predavala je na studijima bohemistike i slovakistike, vodila niz izbornih kolegija za slaviste i kroatiste, te odr\u017eavala nastavu na poslijediplomskim doktorskim studijima lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci te na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dubravka Sesar bila je pro\u010delnica tada\u0161njega Odsjeka za slavenske jezike i knji\u017eevnosti i predstojnica tada\u0161nje Katedre za zapadnoslavenske jezike i knji\u017eevnosti od 1995. do 2004. i njenom zaslugom 1997. je osnovan samostalni studij slova\u010dkog jezika. Od 2004. do 2013. bila je predstojnica Katedre za slova\u010dki jezik i knji\u017eevnost, a od 2009. do 2013. i predstojnica Katedre za \u010de\u0161ki jezik i knji\u017eevnost. Bila je i prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 2000. do 2001. i predsjednica Upravnog vije\u0107a Staroslavenskoga instituta od 1999. do 2005. Bila je i predsjednica Hrvatskog slavisti\u010dkog komiteta od 1996. do 2001. Kao pedagog bila je iznimno omiljena me\u0111u studentima i kontinuirano se brinula za \u0161kolovanje, usavr\u0161avanje i napredovanje mla\u0111ih kolega.<\/p>\n<p>Dubravka Sesar bila je jedna od osniva\u010dica Dru\u0161tva hrvatsko-\u010de\u0161kog i slova\u010dkog prijateljstva (dana\u0161njeg Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva) 1992. i \u010dlanica Predsjedni\u0161tva do 1993.<\/p>\n<p>U svom znanstvenom radu Dubravka Sesar najve\u0107e zanimanje iskazivala je za poredbene slavisti\u010dke teme. Njene najva\u017enije knjige i znanstveni radovi su: <em>Putovima slavenskih knji\u017eevnih jezika<\/em> (1996.), <em>Slavistika i kroatistika ili: Koliko se me\u0111usobno poznajemo<\/em> (2016.), <em>Hrvatski i europski jezici u 19. stolje\u0107u <\/em>\u00a0(2016.) i <em>Slavenski jezici u 17. stolje\u0107u<\/em> (2017).\u00a0 Bila je i autorica <em>\u010ce\u0161ko-hrvatskog i hrvatsko-\u010de\u0161kog prakti\u010dnog rje\u010dnika<\/em> <em>s gramatikom<\/em> iz 2002., koji je 2004. objavljen i u \u010ce\u0161koj, a za u\u010denje \u010de\u0161kog jezika va\u017ena je i njena knjiga <em>\u010ce\u0161ki u 30 lekcija <\/em>iz 2001. S Marijom Kursar objavila je 2005. <em>Slova\u010dko-hrvatski i hrvatsko-slova\u010dki prakti\u010dni rje\u010dnik s gramatikom<\/em>.<\/p>\n<p>Dubravka Sesar dala je i nemjerljiv doprinos popularizaciji \u010de\u0161ke knji\u017eevnosti u Hrvatskoj, naro\u010dito svojim prijevodima nekih od vode\u0107ih \u010de\u0161kih knji\u017eevnika i njihovih djela, me\u0111u kojima se isti\u010de poema <em>M\u00e1j<\/em> Karela Hyneka M\u00e1che, kapitalno djelo moderne \u010de\u0161ke poezije, kao i roman Vladislava Van\u010dure <em>Mark\u00e9ta Lazarov\u00e1<\/em>. Prevela je i djela Karela \u010capeka: <em>Razgovori s T. G. Masarykom, Knjiga apokrifa <\/em>i<em> O ljudima<\/em> te roman Karela Pol\u00e1\u010deka <em>Mu\u0161karci u ofsajdu<\/em>. Svojim prijevodima omogu\u0107ila je da 2003. svjetlo dana ugleda <em>Zlatna knjiga \u010de\u0161kog pjesni\u0161tva<\/em>, najopse\u017enija antologija \u010de\u0161ke poezije prevedene na hrvatski, urednika Du\u0161ana Karpatskog, u kojoj je prevela oko 9000 stihova. Prevela je i ve\u0107inu stihova u antologiji prijevoda slova\u010dke poezije <em>Tatre i Velebit <\/em>urednika J\u00e1na Jankovi\u010da iz 2008. Godine 2018. sastavila je antologiju slova\u010dke preporodne poezije <em>S Tatra zove more<\/em>. Sa slova\u010dkog je na hrvatski prevela <em>Bra\u010dke pri\u010de<\/em> Martina Kuku\u010d\u00edna, a s ukrajinskog \u00a0zbirku pjesama <em>Most iznad vremena<\/em> Bogdana Igora Antony\u010da. \u00a0Prevodila je i s ruskog, poljskog, makedonskog i bugarskog.<\/p>\n<p>Zbog zasluga u popularizaciji \u010de\u0161ke kulture u Hrvatskoj 2004. je nagra\u0111ena priznanjem \u201eGratias agit\u201c, koje dodjeljuje \u010de\u0161ko Ministarstvo vanjskih poslova i nagradom \u201eArtis bohemicae amicis\u201c, koju dodjeljuje \u010de\u0161ko Ministarstvo kulture. Zbog prijevoda poezije, Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca nagradilo ju je 2004. godi\u0161njom nagradom\u201c, Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo joj je 2012. dodijelilo prvu Nagradu \u201ePredrag Jirsak\u201c zbog njenog doprinosa razvoju hrvatsko-\u010de\u0161kih odnosa na podru\u010dju bohemistike, a 2017. Dubravka Sesar odlikovana je i Redom Danice hrvatske s likom Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a za osobite zasluge za znanost i promociju hrvatske slavistike u Hrvatskoj i u svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U subotu 26. kolovoza 2023. u Zagrebu je u 77. godini \u017eivota umrla vode\u0107a hrvatska bohemistica i istaknuta slavistica prof. emer. Dubravka Sesar, \u010dlanica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filolo\u0161ke znanosti od 2014.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":36327,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36326"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36326"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36329,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36326\/revisions\/36329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}