Predsjedni\u0161tvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prihvatilo je 5. srpnja 2023. Strategiju razvoja primijenjene genomike u Hrvatskoj koju je donio Odbor za primijenjenu genomiku HAZU.<\/p>\n
Strategija razvoja primijenjene genomike u Hrvatskoj <\/a><\/p>\n <\/p>\n Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n Uvod<\/p>\n Biomedicina<\/p>\n Biosigurnost i bioza\u0161tita<\/p>\n Forenzi\u010dka genomika<\/p>\n Eti\u010dka na\u010dela primijenjene humane genomike<\/p>\n Biotehnologija<\/p>\n Bioinformatika i ra\u010dunalna biologija<\/p>\n Dodatak. Izrada Strategije<\/p>\n <\/p>\n Uvod <\/strong><\/p>\n Iznimno brz napredak genomike, znanja i tehnologije u\u010dinio je genomiku \u0161iroko dostupnom i primjenjivom u brojnim domenama ljudske djelatnosti. Sekvencioniranje ljudskog genoma za koje je trebalo u projektu humanog genoma 13 godina uz tro\u0161ak ve\u0107i od 300 milijuna ameri\u010dkih dolara, danas je izvedivo tijekom par dana uz cijenu od manje od 1 000 ameri\u010dkih dolara. Ujedno su razvijene nove metode manipulacije genima, primjerice gensko editiranje, koje \u0107e u skoroj budu\u0107nosti pru\u017eiti neslu\u0107ene mogu\u0107nosti mijenjanja genske osnove organizama. Takvi zahvati pru\u017eiti \u0107e nove mogu\u0107nosti genske terapije ili novih biotehnolo\u0161kih postupaka, ali su i prijetnje koje donose nekontrolirano ili zlonamjerno upletanje u genomska svojstva organizama, od ljudi do bakterija i virusa. Stoga \u0107emo istovremeno biti suo\u010deni s brojnim eti\u010dkim i pravnim pitanjima primjene genomike.<\/p>\n Genomika je temelj personalizirane ili precizne medicine koja podrazumijeva dizajniranje individualne medicinske skrbi (prevencije, dijagnoze, lije\u010denja) sukladno precizno odre\u0111enim osobnim molekularnim obilje\u017ejima (genomskim i ostalima), pona\u0161anja i okoli\u0161nih \u010dimbenika te osobnih vrjednota. Poznavanje genomskih osobina bolesti sve \u0107e vi\u0161e farmaceutska industrija koristiti za dizajniranje lijekova usmjerenih definiranom cilju. Republika Hrvatska (RH) je i potpisnica Deklaracije \u201eTowards access to at least 1 million sequenced genomes in the European Union by 2022\u201c \u0161to je obvezuje da sudjeluje u prikupljanju genomskih podataka, primjenjuje genomiku u medicinskoj praksi i promi\u010de koncept personalizirane medicine.<\/p>\n Osim njene primjene u klini\u010dkoj medicini, primjenjena genomika imat \u0107e ulogu u proizvodnim procesima koji uklju\u010duju biotehnolo\u0161ke postupke \u0161to \u0107e doprinijeti u\u010dinkovitom kori\u0161tenju energijskih izvora, odr\u017eivom proizvodnom razvoju i za\u0161titi okoli\u0161a. Isto tako, primijenjena genomika je nu\u017ena za razvoj novih biotehnologo\u0161kih procesa te pra\u0107enja i razumijevanja nastanka ekolo\u0161kih promjena.<\/p>\n Za sigurnost zemlje nu\u017ena je suvremena forenzika, biosigurnost i bioza\u0161tita u kojima je primjena genomike nezaobilazna za identifikaciju osoba ili biolo\u0161kih \u0161tetnih \u010dimbenika.<\/p>\n Primjena genomike generira ogroman broj veoma raznovrsnih informacija (tzv. big data<\/em>) koje dobivaju svoje puno zna\u010denje kada se integriraju s fenotipskim, okoli\u0161nim i drugim relevantnim zna\u010dajkama. Za pohranu, razmjenu, analizu i interpretaciju ovako ogromnog broja slo\u017eenih podataka potrebno je razviti bioinformati\u010dke platforme koje \u0107e zadovoljavati pojedine domene primijenjene genomike.<\/p>\n Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti potakla je 2019. godine postupak za priklju\u010denje RH konzorciju Elixir. O\u010dekujemo da \u0107e sljede\u0107e godine Hrvatska postati punopravna \u010dlanica konzorcija Elixir \u0161to \u0107e omogu\u0107iti pohranu i razmjenu genomi\u010dkih i drugih bioznastvenih podataka, kori\u0161tenje bioinformati\u010dkih alata, me\u0111unarodnu suradnju i edukaciju. \u010clanstvo u konzorciju Elixir biti \u0107e zna\u010dajan iskorak u strukturi genomi\u010dkih istra\u017eivanja, ali i obveza u generiranju znanstvenih podataka i sudjelovanju u njihovoj izmjeni i obradi. Da bi tome Hrvatska bila dorasla i konkurentna s ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama, nu\u017eno je stalno promicanje vrsno\u0107e genomi\u010dkih istra\u017eivanja.<\/p>\n <\/p>\n Biomedicina<\/strong><\/p>\n Izuzetno brzi razvoj genomike i genomi\u010dke tehnologije (primjerice sekvenciranje nove generacije, gensko ure\u0111ivanje) omogu\u0107uje u\u010dinkovitu primjenu genomike u svim podru\u010djima biomedicine uklju\u010duju\u0107i i sve oblike zdravstvene skrbi, prevencije, dijagnostike i lije\u010denja. Primjerice, isti\u010demo genomsku dijagnostiku nasljednih bolesti koja omogu\u0107uje u odre\u0111enim bolestima i usmjereno lije\u010denje, genomsku karakterizaciju tumora i prema tome usmjerenu terapiju, farmakogenomi\u010dku karakterizaciju koja omogu\u0107uje optimalno doziranje brojnih lijekova, utvr\u0111ivanje genomi\u010dkih biljega kao rizi\u010dnih \u010dimbenika mnogih kroni\u010dnih neinfektivnih bolesti, \u0161to omogu\u0107uje pravodobne preventivne mjere te danas nezaobilaznu genomsku mikrobiolo\u0161ku dijagnostiku. Zbog svoje dijagnosti\u010dke i predskazuju\u0107e snage, kao i op\u0107e primjenjivosti, o\u010dekuje se da \u0107e genomska medicina \u0161iroko utjecati na sustav zdravstvene skrbi te dovesti do njegove preobrazbe.<\/p>\n Primijenjena genomika u biomedicini obuhva\u0107a potpodru\u010dja genetike, transkriptomike i epigenetike, a bavi se kori\u0161tenjem informacija iz navedenih podru\u010dja u dijagnosti\u010dke, prognosti\u010dke i terapijske svrhe. Razvoj primijenjene genomike u biomedicini je od vitalne va\u017enosti za hrvatsko zdravstvo, gospodarstvo i dru\u0161tvo u cjelini. Klju\u010dni \u010dimbenici koji \u0107e odrediti smjer razvoja biti \u0107e pronala\u017eenje ekonomski odr\u017eivog modela, obrazovanje i zadr\u017eavanje stru\u010dnjaka, interdisciplinarni pristup, primjena novih tehnologija te integracija sa znanstvenim aktivnostima.<\/p>\n Trenuta\u010dno je primijenjena genomika u biomedicini u Republici Hrvatskoj ograni\u010dena na nekoliko sredi\u0161ta koja su uglavnom tehnolo\u0161ki slabije razvijena. Mnogi aspekti primijenjene genomike ovise djelomi\u010dno ili potpuno o suradnji sa sredi\u0161tima i laboratorijima u inozemstvu. Strategija razvoja primijenjene genomike u biomedicini bi trebala pove\u0107ati kapacitete Republike Hrvatske u samostalnoj primjeni razli\u010ditih aspekata genomike, a sve treba biti zasnovano na jasnim ekonomskim postavkama.<\/p>\n Napredak primijenjene genomike u biomedicini je usko povezan sa znanstvenim aktivnostima u podru\u010dju genomike i nerijetko proizlazi iz takvih znanstvenih aktivnosti. Poticanje sna\u017enije integracije primijenjene genomike i genomike u znanosti donijet \u0107e vi\u0161estruku korist ovim podru\u010djima. S jedne strane \u0107e olak\u0161ati povezivanje sa svjetskim sredi\u0161tima izvrsnosti kroz europske i multinacionalne znanstvene projekte, \u0161to \u0107e doprinijeti stru\u010dnom napredovanju pojedinaca i poticanju izvrsnosti. Nadalje, integracija aktivnosti u znanosti i u primijenjenoj genomici omogu\u0107iti \u0107e racionalan utro\u0161ak sredstava prilikom nabave i odr\u017eavanja skupe opreme, izobrazbe stru\u010dnjaka te pra\u0107enja suvremenih saznanja ovog podru\u010dja. Ovo bi se trebalo posti\u0107i sinergijskim djelovanjem sredstava iz strukturnih fondova, znanstvenih zaklada i drugih javnih sredstava. Kona\u010dno definiranje ustrojstva i funkcioniranja javnog sustava primijenjene genomike treba biti doneseno nakon dubinske analize financijske odr\u017eivosti i u suradnji s doma\u0107im i inozemnim stru\u010dnjacima iz ovog podru\u010dja.<\/p>\n Jedan od glavnih pokreta\u010da razvoja primijenjene genomike u biomedicini trebalo bi biti nacionalno sredi\u0161te (institut) za primijenjenu genomiku<\/strong>, a koje bi djelovalo u sklopu postoje\u0107e ustanove koja ima kadrovski i tehnologijski potencijal, poput medicinskog fakulteta ili klini\u010dkog bolni\u010dkog centra ili integriran s vi\u0161e takvih ustanova. To integrirano sredi\u0161te bi pru\u017ealo slo\u017eene dijagnosti\u010dke i konzultacijske usluge svim zdravstvenim ustanovama u RH, a i \u0161ire. Pored toga u sklopu sredi\u0161ta bi se odvijala i edukacija stru\u010dnjaka u podru\u010dju primijenjene genomike u biomedicini. Sredi\u0161te bi se bavilo i znanstvenim aktivnostima, \u010dime bi se osigurala i izvrsnost te me\u0111unarodna prepoznatljivost samog sredi\u0161ta i RH. Nacionalno sredi\u0161te (institut) za primijenjenu genomiku bi razvijalo i personaliziranu medicinu, medicinsku biotehnologiju i nanotehnologiju zajedno s odgovaraju\u0107im drugim sredi\u0161tima. Sredi\u0161te bi bilo rasadi\u0161te genomske tehnologije s prijenosom znanja nu\u017enoga za razvoj podru\u010dnih laboratorija koji bi primjenjivali genomi\u010dku tehnologiju u opsegu rutinskog rada. Tako\u0111er, sredi\u0161te bi udomilo bazu pohrane biolo\u0161kih uzoraka. Baza genomi\u010dkih podataka s odgovaraju\u0107im bioinforfmati\u010dkim platformama omogu\u0107ila bi prikupljanje i obradu genomi\u010dkih podataka i njihovu me\u0111unarodnu dostupnost (primjerice putem konzorcija Elixir).<\/p>\n Pored nacionalnog sredi\u0161ta, primijenjenom genomikom u biomedicini bi se bavili i povezani laboratoriji koji bi bili fokusirani na manje slo\u017eena ili odre\u0111ena podru\u010dja.\u00a0 Jedan od klju\u010dnih problema u razvoju slo\u017eenih tehnologija, \u0161to uklju\u010duje primijenjenu genomiku u biomedicini, je nedostatak i odljev stru\u010dnjaka. Nu\u017eno je promijeniti sustav financijskog nagra\u0111ivanja takvih stru\u010dnjaka, \u0161to bi uz povoljne uvjete profesionalnog napredovanja omogu\u0107ilo ostanak visokoobrazovanih stru\u010dnjaka.<\/p>\n <\/p>\n Bavljenje primijenjenom genomikom u biomedicini nije mogu\u0107e bez timskog rada i interdisciplinarnog pristupa. Timovi bi trebali biti sa\u010dinjeni od lije\u010dnika specijalista odgovaraju\u0107ih grana medicine, specijalista i visokoobrazovanih stru\u010dnjaka biomedicinske tehnologije, bioinformati\u010dara, biomedicinskih matemati\u010dara te tehni\u010dkog osoblja. Zakonskim aktima je potrebno regulirati tko je ovla\u0161ten interpretirati rezultate genomi\u010dkih analiza i koja je uloga pojedinih \u010dlanova tima u skladu s najboljim praksama u svijetu i kompetencijama pojedinih profesija u zdravstvu. Obzirom na najnovije rezultate (prvo do sada objavljeno sekvenciranje cijelog genoma), a koje je nedavno publicirao The Telomere-to-Telomere (T2T) Consortium,\u00a0 nu\u017eno je predvidjeti tehnologije i postupke (sekvenciranje dugih sekvenci (engl. long-read sequencing<\/em>) koji \u0107e pored analize eukromatina istodobno analizirati i dio genoma koji sadr\u017ei uzastopno ponavljaju\u0107e dijelove DNA, uglavnom u centromernim i telomernim regijama (heterokromatin).<\/p>\n <\/p>\n Specifi\u010dna uloga bioinformati\u010dara i biomedicinskih matemati\u010dara te sli\u010dnih struka bi bila u analizi i rukovanju velikim podatcima (engl. big data<\/em>). Timski pristup bi omogu\u0107io lak\u0161u primjenu strojnog u\u010denja i umjetne inteligencije, pristupa za koje se o\u010dekuje da bi zna\u010dajno mogli unaprijediti zdravstvenu skrb. Osim toga, sredi\u0161te i institucije pri kojima bi djelovali laboratoriji za primijenjenu genomiku u biomedicini bi morali imati podr\u0161ku stru\u010dnjaka za pravna i eti\u010dka pitanja vezana uz primijenjenu genomiku. Nu\u017ena je i izrada primjerenih zakona koji bi regulirali ovo osjetljivo podru\u010dje, uklju\u010duju\u0107i vlasni\u0161tvo nad genomskim podatcima pacijenata, pohranjivanje, rukovanje i pristup tim podatcima.<\/p>\n <\/p>\n Brz napredak biomedicinskih znanosti neizostavno uklju\u010duje nu\u017enost izobrazbe svih zanimanja u ovom sektoru, ali i gra\u0111anstva op\u0107enito. Planiranje ovakve izobrazbe u rano \u017eivotno doba (srednja \u0161kola i gimnazija) neminovno stvara povoljne uvjete bolje informiranosti na op\u0107oj razini stanovni\u0161tva, informirano sudjelovanje u dru\u0161tvenim aktivnostima i odlu\u010divanjima javnosti u ovom podru\u010dju, te \u010dinjeni\u010dno utemeljena razmi\u0161ljanja i razlo\u017eno prihva\u0107anje novina u zdravstvenoj skrbi koje \u0107e donijeti ve\u0107 aktualno razdoblje personalizirane medicine.<\/p>\n U dodiplomskoj i poslijediplomskoj edukaciji profesija u biomedicini i informatici, potrebno je osuvremenjivanje postoje\u0107eg kurikula novim saznanjima iz podru\u010dja primijenjene genomike u biomedicini. Ovi sadr\u017eaji moraju biti zastupljeni i u poslijediplomskim i specijalisti\u010dkim poslijediplomskim studijima. Potrebno je predvidjeti da za potrebe na\u0161e populacije ovi oblici nastave mogu zajedno povezati vi\u0161e profesija u biomedicini i zdravstvu, radi ekonomiziranja postoje\u0107eg nastavnog kadra, ali i ostvarivanja interprofesionalnih komunikacija i suradnje. Edukacija na diplomskoj i poslijediplomskoj razini mora biti poticana u smislu razmjene studenata, nastavnika i stru\u010dnjaka u okviru me\u0111unarodne razmjene, a \u0161to \u0107e doprinijeti dodatno prijenosu znanja, vje\u0161tina, tehnologija i suradnje.<\/p>\n Vrlo va\u017eno je poticati osnivanja nacionalnih stru\u010dnih dru\u0161tava stru\u010dnjaka u podru\u010dju genomike i svih zainteresiranih radi cjelo\u017eivotne edukacije, razvoja struke, boljeg povezivanje ovih stru\u010dnjaka i u\u010dinkovitog povezivanja i suradnje sa sli\u010dnim dru\u0161tvima u Europi i svijetu.<\/p>\n <\/p>\n Navedena\u00a0 strategija primijenjene genomike u medicini i zdravstvu je neprijeporna, a uklju\u010duju\u0107i i izravnu korist u zdravstvenoj skrbi, tj. redovitoj i rutinskoj primjeni su realne i\u00a0 brzo ostvarive. To se odnosi na sva podru\u010dja medicine i zdravstva, te strategija mora sadr\u017eavati okvire koji upravo omogu\u0107uju podjednaku primjenu ovih saznanja sukladno postoje\u0107im znanstvenim dokazima u medicini. Vrlo je va\u017eno je na razini Ministarstva zdravstva i medicinskih fakulteta osnovati povjerenstva sa savjetodavnom ulogom, sastavljena od stru\u010dnjaka iz RH i Europe (s dokumentiranom relevantnom ekspertizom), radi potrebe davanja stru\u010dnog kompetentnog mi\u0161ljenja pri dono\u0161enju odluka o prijenosu i primjeni saznanja ovog podru\u010dja sa svrhom suvremene i u\u010dinkovite zdravstvene skrbi stanovni\u0161tva RH. Ovaj dio strategije uklju\u010duje i osnivanje, upravljanje i za\u0161titu baza biomedicinskih podataka te registara bolesnika.<\/p>\n <\/p>\n Nacionalna i EU regulativa za genomiku u biomedicini i zdravstvu <\/strong><\/p>\n Na razini EU legislative postoje propisi i zakoni koji se odnose na genomiku, genska istra\u017eivanja i dijagnosti\u010dke geneti\u010dke pretrage u ljudi, te je potrebno poznavati EU legislativu za ovo podru\u010dje i prilagoditi u budu\u0107nosti nacionalne zakone onima u EU. Potrebna je suradnja odgovaraju\u0107ih stru\u010dnjaka pravnika za provjeru i prilagodbu postoje\u0107ih EU propisa u izradi strategije primjenjene genomike u RH. Tako\u0111er je nu\u017eno upoznavanje profesija u biomedicini sa sadr\u017eajem, zna\u010denjem i primjenom ovih propisa u EU, radi njihove pravovremene primjene i sprje\u010davanje namjerne ili nehoti\u010dne ugroze prava i privatnosti korisnika i djelatnika u ovom podru\u010dju. Va\u017eno je osigurati mogu\u0107nosti povezivanja s industrijom u okviru postoje\u0107ih nacionalnih i EU propisa.<\/p>\n Ustav RH omogu\u0107uje pru\u017eanje zdravstvenih usluga i promicanje zdravlja ljudi u podru\u010dju Biomedicine i zdravstva. Europska unija (EU) ima strate\u0161ki utjecaj na ekonomsku i socijalnu stabilnost. Zemlje EU i svijeta povezuju se radi digitalne transformacije zdravstvene skrbi, uvo\u0111enjem novih genomskih tehnologija. Eti\u010dke i pravne implikacije, poput za\u0161tite osobnih podataka, sigurnosti pohranjenih podataka i jasna pravila vlasni\u0161tva nad geneti\u010dkim podacima va\u017ean je dio genomike. Integriranje genomike u zdravstvo je globalna odgovornost.<\/p>\n Povezivanje genomskih baza podataka milijuna genoma u EU do 2022. “Towards access to 1 million Genomes in the EU by 2022\u201c<\/em> potpisalo je 20 dr\u017eava \u010dlanica uklju\u010duju\u0107i RH. Sekvenciranja milijun genoma omogu\u0107it \u0107e korisnicima pretra\u017eivanje i pristup podacima putem u\u010dinkovite strukture upravljanja podacima. Osigurati \u0107e se da istra\u017eiva\u010di, zdravstveni djelatnici, djelatnici koji pru\u017eaju usluge u dijagnostici i terapiji, udruge pacijenata, gra\u0111ani i parlamenti u zemljama EU-a mogu imati koristi od punog potencijala genomike za unaprje\u0111enje personalizirane medicine, ciljanih zdravstvenih intervencija koje vode boljoj prevenciji, ranoj dijagnozi i lije\u010denju ljudskih bolesti, od (rijetkih) monogenskih bolesti do zlo\u0107udnih i zaraznih bolesti. To je putokaz za razmjenu strategija, standarda i podataka na me\u0111unarodnoj razini kako bi se ubrzale i prihvatile promjene kroz globalno u\u010denje za europsko digitalno tr\u017ei\u0161te (engl. Learning health system<\/em>). Suvremeni model online edukacije uklju\u010duje edukaciju za konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n Treba implementirati strojno u\u010denje i umjetnu inteligenciju (engl. machine learning\/artificial inteligence, ML\/AI<\/em>) za stratifikaciju i personalizaciju klini\u010dkih entiteta i preciznu medicinu. Prioritet je interdisciplinarnost i relevantna ekspertiza za implementaciju validnih rje\u0161enja kako bi se olak\u0161ala dijagnostika i terapija, te smanjili tro\u0161kovi u zdravstvu.<\/p>\n <\/p>\n Zakon o primijenjenoj genomici<\/strong><\/p>\n Cilj je regulirati geneti\u010dko testiranje u zakonodavnom okviru, podr\u017eati odgovorno, jednako i sigurno kori\u0161tenje geneti\u010dkih podataka u korist dobrobiti i zdravlja, uspostaviti nacionalnu centraliziranu bazu podataka gena, egzoma i genoma, podr\u017eati upotrebu geneti\u010dkih podataka u istra\u017eiva\u010dke i zdravstvene svrhe radi uskla\u0111enog elektroni\u010dkog zdravstvenog kartona za svakog gra\u0111anina EU-a.<\/p>\n (Overview of EU National Legislation on Genomics, 2018. )<\/p>\n Strategija podr\u017eava i promi\u010de oblikovanje zdravstvene politike utemeljene na dokazima. Neophodna je izravna suradnja s kreatorima politika i stru\u010dnjacima, te suradnja s istra\u017eiva\u010dkim sredi\u0161tima, me\u0111unarodnim organizacijama na analizi zdravstvenih sustava i trendova politike. Predla\u017ee se povezivanje sa sljede\u0107im institucijama: Svjetska zdravstvena organizacija, Europska komisija, Svjetska banka, Nacionalna i me\u0111unarodna sredi\u0161ta izvrsnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odbor za primijenjenu genomiku i vlada RH.<\/p>\n Nacrt nacionalne Strategije usredoto\u010den na relevantnost politike i provedbu opcija politike biti \u0107e upu\u0107en vladi RH. Integriranje genomike u zdravstvo multidisciplinarna je suradnja akademije, vlasti, istra\u017eiva\u010da, specijalista pojedinih podru\u010dja, industrije i gra\u0111ana.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Biosigurnost i bioza\u0161tita<\/strong><\/p>\n Problem biosigurnosti i bioza\u0161tite je izrazito slo\u017een i pokriva \u010ditav spektar segmenata u kojima zdravlje ljudi mo\u017ee biti ugro\u017eeno \u2013 od klimatskih promjena preko bioterorizma do visokopatogenih mikroorganizma i mnogih drugih rizi\u010dnih okolnosti. Vjerojatno nikada kao danas ova tema nije bila tako aktualna, s obzirom na globalnu opasnost od terorizma, ali i brojne ratove i prirodne katastrofe, migracije kojima svakodnevno svjedo\u010dimo te pandemiju COVID-19. Posljednjih godina suo\u010deni smo s naglim razvojem genomike i njenog ula\u017eenja u \u0161iroka podru\u010dja ljudskog djelovanja, tako i u podru\u010dje biosigurnosti i bioza\u0161tite. Suvremene tehnologije primijenjene genomike va\u017ene su u brzoj identifikaciji infektivnih uzro\u010dnika, osobito onih visokopatogenih, kao i za otkrivanje do sada jo\u0161 nepoznatih, ali i geneti\u010dki izmijenjenih mikroorganizama. Stoga je vrijednost genomike i njezina primjena u strategiji razvoja biosigurnosti i bioza\u0161tite od iznimne va\u017enosti.<\/p>\n <\/p>\n Biosigurnost i bioza\u0161tita kroz pandemiju COVID-19 <\/strong><\/p>\n Kada je prije tri godine zapo\u010dela pandemija uzrokovana SARS-CoV-2 u Kini, malo je tko mogao predvidjeti da \u0107e tako dugo trajati te da \u0107e poprimiti ovakve svjetske razmjere i posljedice. Bez obzira na modernu tehnologiju i u novije vrijeme nevi\u0111enu sinergiju znanosti, industrije i ekonomske potpore istra\u017eivanjima i inovaciji u razvoju dijagnostike, cjepiva i lijekova, svijet se suo\u010dio sa snagom virusa koji je unato\u010d svim svjetskim naporima napravio ne samo razorne poreme\u0107aje u zdravstvenim sustavima, nego i u ekonomskim, dru\u0161tvenim i financijskim sferama.<\/p>\n Hrvatska i svjetska infektologija se gotovo cijelo stolje\u0107e nije bila suo\u010dila s ovakvom velepo\u0161a\u0161\u0107u kao \u0161to je predstavljao COVID-19, jo\u0161 od pandemija kolere te \u0161panjolske gripe kada se pretpostavlja da je umrlo vi\u0161e od 50 milijuna ljudi. Tijekom 20. stolje\u0107a je mo\u017eda najve\u0107i sli\u010dan izazov bila epidemija velikih boginja, gdje su i djelatnici Klinike za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c bili uklju\u010deni u lije\u010denje bolesnika na Kosovu.<\/p>\n Odmah na po\u010detku pandemije zapo\u010delo se sa \u0161irom edukacijom zdravstvenih djelatnika te je\u00a0 Hrvatsko dru\u0161tvo za biosigurnost i bioza\u0161titu, Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti organiziralo simpozij \u201eNovi koronavirus iz Kine: biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike\u201c, koji je ujedno bio prvi simpozij odr\u017ean na ovu temu u Hrvatskoj.<\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to je definitivno bila po\u010detna hrvatska prednost u lije\u010denju i zbrinjavanju bolesnika s COVID-19 su klinike i odjeli za infektivne bolesti raspore\u0111eni u cijeloj Hrvatskoj. Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c Zagreb kao referentni centar za infektivne bolesti RH i sto\u017eerna institucija za lije\u010denje i dijagnostiku infektivnih bolesti, imenovana je odmah na po\u010detku pandemije od strane Ministarstva zdravstva RH, sredi\u0161njom klini\u010dkom ustanovom za lije\u010denje i zbrinjavanje bolesnika s COVID-19, osobito najte\u017eih koji su zahtijevali lije\u010denje u jedinicama intenzivnog lije\u010denja. Izniman doprinos tijeku epidemije je donijelo i uspostavljanje PCR-dijagnosti\u010dkog testa u Klinici oko tjedan dana nakon \u0161to je prvi test postavljen u Njema\u010dkoj, a mjesec dana prije prvog slu\u010daja COVID-19 u RH. Vrlo brzo u dijagnostiku se uklju\u010duje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) te dvije institucije usko sura\u0111uju u daljnjem \u0161irenju dijagnosti\u010dkih sredi\u0161ta za dokazivanje COVID-19 u RH. Lije\u010denje i zbrinjavanje bolesnika u klinikama i odjelima za infektivne bolesti doprinijelo je sprje\u010davanju zna\u010dajnog \u0161irenja intrahospitalnih infekcija uzrokovanih SARS-CoV-2 u velikim klini\u010dkim centrima i scenarije koje smo vidjeli u Italiji i drugim zemljama u Svijetu. Time se dobilo na vremenu za dodatnom organizacijom klini\u010dkog rada, nabavkom dijagnosti\u010dke i za\u0161titne opreme. Svoj veliki obol svemu dala je i Klini\u010dka bolnica Dubrava, koja je zbog potrebe \u0161irenja klini\u010dkih kapaciteta organizirana kao COVID-19 bolnica s velikom dinamikom prijema bolesnika. Vrlo brzo se u sve uklju\u010duju i djelatnici svih klini\u010dkih bolni\u010dkih centara (KBC) u Hrvatskoj te klinika i bolnica, postupno organiziraju\u0107i izolacijske odjele, a jedno vrijeme su bolesnici kratkotrajno premje\u0161tani i u \u201eArena\u201c centar kojim je koordinirao KBC \u201eSestre milosrdnice\u201c. Definitivno sna\u017enu potporu u lije\u010dni\u010dkom i sestrinskom kadru te potrebnoj infrastrukturi su u daljnjem razvoju epidemije dali KBC Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Nemjerljiv je bio doprinos hrvatskih epidemiologa kroz HZJZ i druge zavode za javno zdravstvo u uspostavi i pra\u0107enju epidemiolo\u0161kih mjera, pra\u0107enju kretanja bolesti, organizaciji cijepljenja i brojnim drugim aktivnostima, kao i svih drugih zdravstvenih djelatnika koji su se aktivno uklju\u010dili u brobu protiv COVID-19.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Hrvatsko dru\u0161tvo za biosigurnost i bioza\u0161titu \u2013 va\u017ean \u010dimbenik u kreiranju i provo\u0111enju strategije biosigurnosti i bioza\u0161tite<\/strong><\/p>\n Hrvatsko dru\u0161tvo za biosigurnost i bioza\u0161titu (HDBIB) Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora osnovano je 2014. godine. Zami\u0161ljeno je kao neprofitna organizacija koja ima za glavni cilj pru\u017eiti platformu za svoje \u010dlanstvo u razmatranju i rje\u0161avanju pitanja koja su vezana za biosigurnost i bioza\u0161titu na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini. Osim lije\u010dnika razli\u010ditih struka, a u prvom redu infektologa, mikrobiologa, epidemiologa i javnozdravstvenih stru\u010dnjaka, HDBIB kontinuirano radi na okupljanju multidisciplinarne znanstvene, zdravstvene i akademske zajednice, uklju\u010duju\u0107i i farmaceutsku i biotehnolo\u0161ku industriju, veterinare, biologe, forenzi\u010dare, stru\u010dnjake tehni\u010dkih struka koji rade na dizajniranju laboratorija za opasne infektivne uzro\u010dnike te stru\u010dnjake iz oblasti regulatornih poslova, poslova nacionalne sigurnosti i sve druge srodne struke koje za cilj imaju unaprje\u0111enje nacionalne i me\u0111unarodne biosigurnosti i bioza\u0161tite.<\/p>\n Osobita va\u017enost u HDBIB-u je posve\u0107ena povezivanju razli\u010ditih struka na na\u010delima \u201eInicijative jedno zdravlje\u201c (\u201eOne Health Initiative\u201c). Osnivanjem HDBIB-a, hrvatski stru\u010dnjaci iz oblasti biosigurnosti i bioza\u0161tite su u mogu\u0107nosti kroz \u010dlanstvo svog nacionalnog dru\u0161tva (HDBIB) sudjelovati aktivno u radu Europske udruge za biosigurnost (European Biosafety Association – EBSA) i Me\u0111unarodne federacije udruga za biosigurnost (International Federation of Biosafety Associations \u2013 IFBA) kroz me\u0111unarodne projekte, konferencije i razli\u010dite oblike me\u0111unarodne suradnje. Na taj na\u010din hrvatski stru\u010dnjaci mogu implementirati u Hrvatsku dobru me\u0111unarodnu praksu iz oblasti biosigurnosti, ali i svojim aktivnim djelovanjem doprinijeti daljnjem razvoju dobre me\u0111unarodne prakse ugra\u0111uju\u0107i u nju specifi\u010dnosti i izvrsnosti hrvatske nacionalne prakse iz oblasti biosigurnosti i bioza\u0161tite.<\/p>\n <\/p>\n Hrvatska kao \u010dlanica NATO-a i strategija biosigurnosti i bioza\u0161tite<\/strong><\/p>\n Za domovinsku i nacionalnu sigurnost RH te pozicioniranje RH kao va\u017enog partnera NATO-a, potrebno je razvijati strategiju biosigurnosti i bioza\u0161tite u cilju obrane od namjernih ili nenamjernih biolo\u0161kih ugroza u ratnim djelovanjima, ali i prirodnih biolo\u0161kih katastrofa koje mogu rezultirati pojavom epidemija\/pandemija novih i starih opasnih uzro\u010dnika infektivnih bolesti. RH ima iznimno va\u017ean geopoliti\u010dki i strate\u0161ki polo\u017eaj (\u201evrata Europe\u201c) koji mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na obranu ne samo zemalja u regiji nego i cijele Europe, pa tako i za\u0161tite od potencijalnih biolo\u0161kih ugroza.<\/p>\n Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c sa svojom tradicijom od 130 godina uspje\u0161nog lije\u010denja i sprje\u010davanja zaraznih bolesti je klju\u010dna ustanova u RH, a zasigurno i lider u \u0161irem podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe, koja na najvi\u0161oj razini mo\u017ee pru\u017eiti dijagnosti\u010dke i klini\u010dke kapacitete za zbrinjavanje vojske i civila pogo\u0111enih epidemijama zaraznih bolesti nastalih prirodnim putem ili kao rezultat vojnih i bioteroristi\u010dkih aktivnosti. Pri tome bi dragocjena bila suradnja s drugim zdravstvenim ustanovama na temelju iskustava u pandemiji COVID-19. Tako\u0111er je od iznimnog interesa za problematiku biosigurnosti i bioza\u0161tite zapo\u010deta rekonstrukcija i nadogradnja klini\u010dkih i dijagnosti\u010dkih kapaciteta Klinike koja \u0107e trajati nekoliko sljede\u0107ih godina uz potporu Vlade RH i razli\u010ditih EU fondova.<\/p>\n Opasnost od kemijskog, biolo\u0161kog, radioaktivnog i nuklearnog (CBRN) oru\u017eja predstavlja zna\u010dajan izazov za \u010dlanice NATO-a tijekom operacija \u0161irom svijeta. Snaga ovog oru\u017eja, osobito biolo\u0161koga, je u njegovoj mogu\u0107nosti da izazove velik pobol me\u0111u pogo\u0111enim stanovni\u0161tvom\/vojskom te visoku stopu smrtnosti. U ovakvim situacijama iznimno je va\u017eno poznavati i imati spremne kapacitete i infrastrukturu za odgovor na CBRN oru\u017eje, na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini.<\/p>\n Stoga je iznimno va\u017ena spremnost u planiranju i djelovanju prije, tijekom i nakon namjernog ili nenamjernog incidenta s biolo\u0161kim oru\u017ejem ili patogenima koji se mogu upotrijebiti kao biolo\u0161ko oru\u017eje. Svjesnost ovakve potencijalne situacije zahtijeva svakako kapacitete i medicinsku C2 arhitekturu (Command and Control) u koordinaciji s civilnim medicinskim ustanovama na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini.\u00a0 U tu svrhu, osobito kad se radi o biolo\u0161koj ugrozi i opasnosti od visokopatogenih, opasnih uzro\u010dnika, va\u017eni su infrastruktura i obu\u010deni stru\u010dnjaci koji \u0107e biti spremni u najkra\u0107em roku na prihvat, zbrinjavanje i lije\u010denje bolesnika zara\u017eenih opasnim, \u010desto karantenskim patogenima. To dakako uklju\u010duje planove evakuacije (MedEvac) i MASCAL (Mass Casuality) plan za krajnje zbrinjavanje i lije\u010denje bolesnika zara\u017eenih opasnim patogenima uz mjere izolacije, ali i mjere osobne za\u0161tite osoblja na terenu, tijekom evakuacije i u prihvatnoj ustanovi (COLPRO – Colective Protection). S obzirom na mogu\u0107e epidemije \u0161irih razmjera, potrebno je nerijetko i planiranje pro\u0161irenja kapaciteta u kojima bi se zbrinjavala ne samo vojska, nego i op\u0107a populacija i civili jer naj\u010de\u0161\u0107e same epidemije i tijekom biolo\u0161kog rata po\u010dinju u op\u0107oj populaciji. U okviru planiranja, edukacije, treninga i implementacije potrebne infrastrukture za odgovor na ugrozu infektivnim patogenima, va\u017ena je uspostava tima za rje\u0161avanje nejasnih bolesti i epidemija (RDOIT- \u201eRapidly Deployable Outbreak Investigation Teams\u201c) te tima specijaliziranoga za postupke intenzivnog lije\u010denja kriti\u010dno ugro\u017eenih bolesnika \u201eCCAST-Citical Care Air Support Team).<\/p>\n Klinika infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c raspola\u017ee vrhunskim stru\u010dnjacima, zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima te zna\u010dajnom bolni\u010dkom i laboratorijskom infrastrukturom (uklju\u010duju\u0107i Laboratorij BSL3+ s \u201eGlove box\u201c mikrobiolo\u0161kim kabinetom klase 3, Odjel za izolacije). Me\u0111utim, da bi Klinika mogla u potpunosti pru\u017eiti potrebne kapacitete biosigurnosti u slu\u017ebi nacionalne i domovinske sigurnosti te postati klju\u010dna ustanova NATO-a za prihvat, lije\u010denje i zbrinjavanje tijekom potencijalne ugroze biolo\u0161kim infektivnim uzro\u010dnicima potrebna je ve\u0107 spomenuta rekonstrukcija\/nadogradnja s modernim klini\u010dkom i dijagnosti\u010dkom infrastrukturom te dodatna i kontinuirana edukacija i trening djelatnika.<\/p>\n Na taj na\u010din bi Klinika za infektivne bolesti mogla sudjelovati u multinacionalnoj medicinskoj potpori u zajedni\u010dkim akcijama saveznica NATO-a, u smislu zajedni\u010dkog planiranja i implementacije mjera za provo\u0111enje zdravstvene za\u0161tite i zbrinjavanja bolesnika te primjene adekvatne klini\u010dke prakse pri ugrozi infektivnim patogenima u okviru CBRN opasnosti te zadovoljiti zahtjeve NATO Role 3 i 4, uz ekspertizu i pripravne eksperte za potencijalno djelovanje na razini Role 2.<\/p>\n <\/p>\n Osnovne postavke strategije biosigurnosti i bioza\u0161tite u RH<\/strong><\/p>\n Strategija biosigurnosti i bioza\u0161tite danas ima klju\u010dnu ulogu u strate\u0161kim dokumentima brojnih dr\u017eava, dr\u017eavnih asocijacija te me\u0111unarodnih politi\u010dkih, vojnih, znanstvenih, stru\u010dnih i strate\u0161kih tijela. Osnovne smjernice na kojima bi se trebala kreirati strategija biosigurnosti i bioza\u0161tite u RH su navedene u donjem tekstu. Svoje temelje ova strategija nalazi i u Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti (NN 108\/2017).<\/p>\n <\/p>\n Ciljevi<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/u><\/p>\n Definiranje, uspostavljanje i koordinacija mre\u017ee institucija va\u017enih za obranu od bioterorizma i prirodnih biolo\u0161kih katastrofa<\/strong><\/p>\n Pou\u010deni iskustvima COVID-19 te prija\u0161njim strate\u0161kim promi\u0161ljanima, koordinacija mre\u017ee ustanova va\u017enih za biosigurnost i bioza\u0161titu bi trebala sa\u010dinjavati sljede\u0107e ustanove:<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/u><\/p>\n Nadogradnja infrastrukturnih kapaciteta va\u017enih za obranu od bioterorizma i prirodnih biolo\u0161kih katastrofa<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dodatna izobrazba kadrova<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Definiranje izvora financiranja i odr\u017eivost uspostavljenog sustava<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Suradnja s relevantnim me\u0111unarodnim \u010dimbenicima<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Forenzi\u010dka genomika <\/strong><\/p>\n Nedvojbeno je da RH treba zadr\u017eati jednu od liderskih pozicija u podru\u010dju forenzi\u010dke genomike te je stoga nu\u017eno da aktivno sudjeluje u razvoju i primjeni novih tehnologija primijenjene genomike u forenzici. Posebno isti\u010demo razvoj niza metoda i postupaka koje treba sustavno integrirati u podru\u010dje forenzi\u010dke genomike:<\/p>\n – sekvenciranja nove generacije (engl. Next-generation suquencing),<\/p>\n -mtDNA tehnika linearnih vrp\u010dica sa svrhom brze analize informativnih polimorfizama u cjelokupnom mitohondrijskom genomu u svrhu forenzi\u010dkih vje\u0161ta\u010denja,<\/p>\n -forenzi\u010dke fenotipizacije,<\/p>\n -utvr\u0111ivanja starosti biolo\u0161kog traga,<\/p>\n -forenzi\u010dke analize RNK,<\/p>\n -forenzi\u010dke analize biljne DNA,<\/p>\n -forenzi\u010dke analize \u017eivotinjske DNA,<\/p>\n -novog koncepta \u201emolekularne obdukcije\u201c,<\/p>\n -farmakogenomike,<\/p>\n -brze (rapidne) DNA tehnologije,<\/p>\n -brze rapidne detekcije mikroorganizama.<\/p>\n Zna\u010dajan zadatak forenzike genomike u RH je identifikacija \u017ertava Domovinskog rata koju treba intenzivno nastaviti do kona\u010dnog rje\u0161enja pitanja nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu.<\/p>\n Postoje\u0107u organizaciju forenzi\u010dke genomike u RH valja podr\u017eavati i unaprje\u0111ivati u skladu s razvojem modernih forenzi\u010dkih znanosti, a to podrazumijeva suradnju me\u0111u institucijama, me\u0111unarodnu suradnju, razvoj kadrova i timskog rada te razmjenu podataka.<\/p>\n Primjena forenzi\u010dke genomike posebno zahtijeva i razvoj eti\u010dkih na\u010dela i odgovaraju\u0107eg pravnog okvira.<\/p>\n Prethodno spomenuta tehnika sekvenciranja nove generacije ima potencijal rije\u0161iti najproblemati\u010dnije zada\u0107e u forenzici s gledi\u0161ta tehni\u010dke i statisti\u010dke obrade, a to je analiza mije\u0161anih tragova. S druge strane, iako \u0107e biti neizbje\u017eno u odre\u0111enim slu\u010dajevima raditi sekvenciranje mtDNA, razvoj metoda poput mtDNA tehnika linearnih vrp\u010dica, mo\u017ee omogu\u0107iti rapidnu analizu mtDNA po\u010dinitelja kaznenog djela, za \u0161to je ina\u010de potrebno puno dulje vremensko razdoblje koriste\u0107i standardan postupak sekvenciranja.<\/p>\n Moderna forenzika je napravila golem iskorak po pitanju forenzi\u010dke fenotipizacije koja predstavlja postupak odre\u0111ivanja fenotipskih obilje\u017eja pojedinca na temelju informacija zapisanih u ljudskom genomu. Ova analiza je od iznimnog zna\u010daja u forenzici i istragama kada se prona\u0111e biolo\u0161ki trag na mjestu doga\u0111aja, a nemamo potencijalne po\u010dinitelje s kojima bi mogli usporediti rezultate analize DNA spornog traga. Tako je u posljednjih nekoliko godina razvijen je \u201eSnapshot Forensic DNA Phenotyping System\u201c koji na temelju bioinformati\u010dke analize podataka desetaka tisu\u0107a genotipova predvi\u0111a fenotip, tj. izgled osobe. Sustav koristi tzv. duboko rudarenje podataka (engl. data mining<\/em>) i napredne algoritme strojnog u\u010denja za to\u010dno predvi\u0111anje geneti\u010dkog podrijetla, boje o\u010diju, kose, ko\u017ee, pjegavosti i morfologije lica u pojedinaca razli\u010ditih etni\u010dkih skupina, \u010dak i onih mije\u0161anog podrijetla.<\/p>\n Nadalje, u cilju odre\u0111ivanja starosti biolo\u0161kog traga nu\u017eni su razvoj i primjena odgovaraju\u0107ih metoda (analize glikana ili promjene metilacije).<\/p>\n Forenzi\u010dna analiza RNA nov je postupak u forenzi\u010dkoj genetici, nu\u017ean za identifikaciju tjelesnih teku\u0107ina (krv, menstruacijska krv, slina, mokra\u0107a, znoj, ejakulat, vaginalni materijal), jer postoje\u0107e metode temeljene na kemijskim, enzimskim i imunosnim reakcijama nisu dovoljno specifi\u010dni te zahtijevaju izvo\u0111enje vi\u0161estrukih testova koji dovode do uni\u0161tenja uzorka koji ionako postoji u ograni\u010denoj (maloj) koli\u010dini.<\/p>\n <\/p>\n Forenzi\u010dne primjene analize biljne DNA zna\u010dajno unaprje\u0111uje forenzi\u010dku botaniku.- Tragovi biljnog podrijetla mogu biti forenzi\u010dki dokazi. Forenzi\u010dkoj palinologiji (identifikacija peludi), zbog specifi\u010dnosti atraktivnost zna\u010denje\u00a0 iznimno raste kao i utvr\u0111ivanja kanabinoidnih profila.<\/p>\n S druge strane, analiza DNA \u017eivotinjskog podrijetla omogu\u0107uje pouzdano nedvojbeno utvr\u0111ivanje tragova \u017eivotinjskog podrijetla, primjerice dlake odre\u0111ene \u017eivotinjske jedinke \u0161to mo\u017ee biti zna\u010dajni forenzi\u010dki dokaz.<\/p>\n Molekularna obdukcija prvenstveno opisuje metodu geneti\u010dkog testiranje koje se radi na tkivima uzetima tijekom obdukcije kako bi se potvrdila povezanost odre\u0111enih genskih mutacija povezanih s npr. iznenadnom sr\u010danom smrti.<\/p>\n Farmakogenomi\u010dka analiza u forenzici ima klju\u010dnu ulogu u tuma\u010denju individualnog reagiranja na lijek, uklju\u010duju\u0107i toksi\u010dnost lijeka koji mo\u017ee dovesti do smrtnog ishoda.<\/p>\n Razvoj brzih tehnika DNA predvi\u0111a nekoliko promjena koje \u0107e u cijelosti promijeniti primjenu forenzi\u010dnih tehnika DNA. Brzi instrumenti u kona\u010dnici \u0107e biti integrirani u policijske stanice omogu\u0107uju\u0107i policiji da brzo razvija pretra\u017eivanja prema CODIS-u (Combined DNA Index System) ili lokalnim bazama podataka kako bi se ispravno identificirao po\u010dinitelj kaznenog djela.<\/p>\n Forenzi\u010dka mikrobiologija ima klju\u010dnu ulogu u detekciji potencijalnih biolo\u0161kih agensa, posebice koriste\u0107i postupke PCR, jer brzo te s velikom precizno\u0161\u0107u i to\u010dno\u0161\u0107u daje rezultate.<\/p>\n Identifikacije \u017ertava Domovinskog rata<\/p>\n Prema stanju evidencija na dan 31. prosinca 2021. godine otvorena su 1 454 zahtjeva za tra\u017eenje osoba nestalih u Domovinskom ratu te 398 zahtjeva za tra\u017eenje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, \u0161to ukupno \u010dini 1 852 nerije\u0161ena slu\u010daja iz razdoblja Domovinskoga rata. RH mora iskazati bezuvjetnu predanost i posve\u0107enost rje\u0161avanju pitanja nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa. Posebno se treba intenzivirati rad Radne skupine za prikupljanje saznanja o nestalim osobama i neregistriranim grobnim mjestima<\/em>, sastavljene od predstavnika Ministarstva, Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosno – obavje\u0161tajnih agencija i Dr\u017eavnoga odvjetni\u0161tva RH, uz \u010diji se doprinos na dnevnoj razini prikupljaju, razmjenjuju i ra\u0161\u010dlanjuju relevantna saznanja.<\/p>\n <\/p>\n Organizacija forenzike u RH<\/p>\n Uspje\u0161na primjena forenzi\u010dke genomike zahtijeva interakciju izme\u0111u znanstveno-nastavnih ustanova (Sveu\u010dili\u0161ni Odjel za forenzi\u010dne znanosti, Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, Stru\u010dni studij \u2013 Kriminalistika pri Policijskoj akademiji, pravni fakulteti hrvatskih sveu\u010dili\u0161ta), Zavoda za sudsku medicinu, MUP-a, Centra za forenzi\u010dka vje\u0161ta\u010denja i ispitivanja \u201cIvan Vuc\u030cetic\u0301\u201d pri MUP-u, MORH-a, sigurnosno-obavje\u0161tajnih agencija (SOA, VSOA), Ureda Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost, Instituta za antropolo\u0161ka istra\u017eivanja, Genos d.o.o. itd. Suradnja s brojnim sli\u010dnim ustanovama iz inozemstva, Ameri\u010dkom Akademijom za forenzi\u010dke znanosti, Me\u0111unarodnim dru\u0161tvom primijenjenih biolo\u0161kih znanosti (ISABS) itd., nu\u017ena je kako bi se hrvatski forenzi\u010dari upoznali s najnovijim dostignu\u0107ima iz podru\u010dja forenzi\u010dke genetike, ali prezentirali i rezultate vlastitog rada i istra\u017eivanja.<\/p>\n Edukacija budu\u0107ih kadrova treba biti usmjerena na osposobljavanju stru\u010dnjaka za laboratorijsku analizu biolo\u0161kih i kemijskih tragova s ciljem pru\u017eanja dodatnih informacija istra\u017enim i sudskim tijelima, ispitivanju kontrole kvalitete te primjeni akreditacijskih standarda u forenzi\u010dnim laboratorijima. Edukacija treba obuhvatiti provedbu forenzi\u010dno-biolo\u0161kih i forenzi\u010dno kemijskih metoda u obradi biolo\u0161kih tragova ljudskoga, \u017eivotinjskog i biljnog podrijetla, kao i kemijskih tragova.<\/p>\n Primjena forenzi\u010dke genomike zahtijeva timski rad i interdisciplinarni pristupi. U timovima moraju sudjelovati stru\u010dnjaci iz podru\u010dja molekularne biologije, medicinske biokemije, specijalisti laboratorijske medicine, specijalisti patologije i sudske medicine, specijalisti i subspecijalisti iz medicinske genetike, bioinformati\u010dari itd. Posebno mjesto u razvoju moderne forenzi\u010dke genetike imaju stru\u010dnjaci za kazneno i gra\u0111ansko pravo, kriminalisti, stru\u010dnjaci iz podru\u010dja medicinske etike i drugi.<\/p>\n Uspje\u0161na primjena forenzi\u010dke genomike zahtijeva razmjenu podataka izme\u0111u dr\u017eava. Neosporno je da bez razmjene podataka nema niti uspje\u0161ne borbe protiv me\u0111unarodnog kriminala, trgovine ljudima, bioterorizma itd.<\/p>\n <\/p>\n Eti\u010dka pitanja u forenzi\u010dkoj genomici<\/p>\n Klju\u010dna eti\u010dka pitanja forenzi\u010dke genomike uklju\u010duju pravednost, privatnost, povjerljivost, informirani pristanak, dobro\u010dinstvo i korisnost. S druge strane u redoslijedu postupaka u forenzi\u010dkoj genomike iznimno je va\u017eno pratiti sljedivost uzorka te se stoga poseban naglasak stavlja na prikupljanje uzorka s mjesta doga\u0111aja i uzorkovanja uz suglasnost, ali i dobivanja uzoraka DNADNA iz medicinskih izvora ili od istra\u017eiva\u010da. Posebno je zanimljivo dobivanja uzoraka DNA iz medicinskih izvora ili od istra\u017eiva\u010da, gdje eti\u010dka pitanja proizlaze iz mogu\u0107nosti kori\u0161tenja geneti\u010dkih informacija ili uzoraka prikupljenih za medicinske i druge svrhe u svrhu kriminalisti\u010dke istrage. S druge strane moderna forenzi\u010dka genetika i dalje treba prona\u0107i odgovore na sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n – Koja kaznena djela trebaju aktivirati pretra\u017eivanje DNA baza podataka?<\/p>\n – U kojem trenutku bi se uzorci trebali prikupljati (nakon podizanja optu\u017enice ili nakon pritvora ili pak po ro\u0111enju za osnivanje \u0161iroke – preventivne populacijske baze podataka)?<\/p>\n – Koje lokuse u genomu treba analizirati da bi se generirali geneti\u010dki profili nu\u017eni za forenzi\u010dku obradu?<\/p>\n – Tko bi trebao imati pristup uzorcima i profilima DNA i u koje svrhe?<\/p>\n – Koliko dugo profile DNA i uzorke treba zadr\u017eati u DNA bazi podataka?<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Eti\u010dka na\u010dela primijenjene humane genomike<\/strong><\/p>\n Cilj <\/strong>ovoga dokumenta je odrediti eti\u010dka na\u010dela primijenjene genomike u Hrvatskoj.<\/p>\n Razlog <\/strong>za izradu ovih na\u010dela nalazi se u razvoju genomike, \u0161to predstavlja podru\u010dje novih izazova i neizvjesnosti. Prikupljanje cjelogenomskih podataka za populaciju pru\u017ea golemu koli\u010dinu podataka iz kojih je mogu\u0107e bolje precizirati fenotipsko-genotipske odnose. Takve i druge spoznaje iz podru\u010dja genomike mogu dodatno utjecati na planiranja u zdravstvu, na reproduktivne odluke, obiteljske i druge dru\u0161tvene odnose, manipuliranje genima i na promjenu granice izme\u0111u zdravlja i bolesti.<\/p>\n Svrha <\/strong>eti\u010dkih na\u010dela je pru\u017eiti pisana temeljna pravila za postupanje u podru\u010dju primijenjene genomike. Na\u010dela trebaju sprije\u010diti zlouporabu podataka, zlouporabu uzoraka za genske testove i drugo postupanje u podru\u010dju genomike koje mo\u017ee imati negativne posljedice kao i stigmatizaciju osoba na temelju geneti\u010dkih obilje\u017eja.<\/p>\n Rije\u010di i pojmovni sklopovi koji imaju rodno zna\u010denje odnose se na jednak na\u010din na mu\u0161ki i \u017eenski rod.<\/p>\n <\/p>\n Uvod <\/strong><\/p>\n U ljudskom genomu se nalazi \u201eupisana\u201c njegova pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost. Geneti\u010dko obilje\u017eje, bolest ili poreme\u0107aj razlikuje se od ostalih zbog mogu\u0107nosti ponavljanja bolesti u srodnika, specifi\u010dnih psiholo\u0161kih problema te dru\u0161tvenih implikacija i pravnih problema. Ljudski genom je nazvan ba\u0161tinom \u010dovje\u010danstva. Promjene gena mogu imati neizvjesne posljedice na potomke. Uporaba \u017eivotinjskog materijala u humanoj genomici uple\u0107e se u razna obilje\u017eja \u010dovjeka, uklju\u010duju\u0107i i identitet pripadnosti ljudskoj vrsti. Razvoj civilizacije osim za budu\u0107nost \u010dovjeka ima odgovornost i za ostala \u017eiva bi\u0107a i okoli\u0161.<\/p>\n U primijenjenoj humanoj genomici mora biti po\u0161tovan mjerodavni pravni okvir: Konvencija Vije\u0107a Europe iz Ovieda sa svojim protokolima, deklaracija UNESCO-a (https:\/\/en.unesco.org\/themes\/ethics-science-and-technology\/human-genome-and-human-rights<\/a> kao i https:\/\/unesdoc.unesco.org\/ark:\/48223\/pf0000146180<\/a>), preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Expert Advisory Committee on Developing Global Standards for Governance and Oversight of Human Genome Editing) <\/em>i pozitivni nacionalni pravni propisi.<\/p>\n <\/p>\n Na\u010dela <\/strong><\/p>\n Znanstvenici, klini\u010dari i drugi djelatnici u podru\u010dju primijenjene genomike du\u017eni su slijediti humanisti\u010dka moralna na\u010dela. Ta na\u010dela su iznad znanstvenih i tehnolo\u0161kih mogu\u0107nosti i dosega.<\/p>\n Eti\u010dka na\u010dela primijenjene genomike temelje se na op\u0107im na\u010delima humanosti, slobode i autonomije pojedinca u odlu\u010divanju, jednakosti\/jednakopravnosti, solidarnosti, dru\u0161tvenoj pravdi, pravu na privatnost, odgovornosti, sigurnosti, znanju, pravu na informiranost i op\u0107enito po\u0161tovanju ljudskih prava. Postupci u podru\u010dju primijenjene genomike moraju biti svima dostupni.<\/p>\n Postupanja u primijenjenoj genomici moraju \u0161tititi \u017eivot, zdravlje i dostojanstvo \u010dovjeka, ali i druga \u017eiva bi\u0107a, okoli\u0161 i bioraznolikost.<\/p>\n Postupci u genomici moraju biti opravdani znanjem, a provoditi se smiju samo u medicinske ili znanstvene svrhe, uz du\u017ean oprez pri novim i nepoznatim situacijama.<\/p>\n Ako se sumnje u to da \u0107e odre\u0111eni postupak imati negativne posljedice ne mogu otkloniti, tada od takvog postupka treba odustati. Editiranje gena za sada nije eti\u010dki prihvatljivo.<\/p>\n Primijenjena genomika predstavlja podru\u010dje privatnosti osobe, a op\u0107a korist ili korist druge osobe samo iznimno mogu imati prednost u odnosu na privatnost osobe.<\/p>\n Potreban je pisani informirani pristanak osobe nad kojom se provode postupci u genomici. Osobi moraju biti primjereno obja\u0161njeni rezultati genskih testova i drugih postupaka iz podru\u010dja genomike i njihovo zna\u010denje. Osoba ima pravo i na odbijanje saznavanja takvih rezultata. Osobi treba objasniti mogu\u0107e rizike za \u010dlanove njegove obitelji s obzirom na dobivene rezultate genskog testa ili drugog postupka iz podru\u010dja genomike.<\/p>\n Osoba i njezina obitelj ne smiju biti diskriminirani niti stigmatizirani na temelju rezultata geneti\u010dkog testiranja.<\/p>\n Podaci dobiveni postupcima u genomici su tajni i ne smiju se odavati drugim osobama bez pisanog odobrenja osobe na koju se odnose ili njegovog zakonskog zastupnika. Takvi podaci su vlasni\u0161tvo osobe na koju se odnose i smiju se koristiti u medicinske, pravne, istra\u017eiva\u010dke ili druge svrhe samo uz vlasnikov pisani pristanak. Tajnost podataka i potreba suglasnosti vlasnika na njihovo dijeljenje prote\u017ee se i na sve sustave u kojima se prenose ili pohranjuju, a obvezuju\u0107a su i nakon vlasnikove smrti. Iznimno se u slu\u010daju ugro\u017eenosti srodnika za koje se pretpostavlja da dijele genski zapis s osobom o \u010dijim genskim podacima je rije\u010d, tim srodnicima mogu takvi podaci otkriti bez pristanka osobe \u010diji su genski podaci.<\/p>\n Postupci promjene ljudskog genoma mogu se izvoditi samo u preventivne i terapijske svrhe i na na\u010din da se tako promijenjeni geni ne prenose na potomstvo.<\/p>\n Kloniranje, odnosno stvaranje genski identi\u010dnih ljudi nije eti\u010dki prihvatljivo, kao ni stvaranje bi\u0107a od razli\u010ditih vrsta \u017eivih bi\u0107a koja uklju\u010duju dijelove ljudskih gena.<\/p>\n Pri postupanju u genomici moraju se po\u0161tovati \u017eivotinje, biljke i drugi okoli\u0161. Postupci na \u017eivotinjama moraju biti u skladu s na\u010delom najmanje patnje, a treba te\u017eiti alternativnim postupcima i onima na \u0161to manje \u017eivotinja. Ako postoji utjecaj postupaka u genomici na biljke i drugi okoli\u0161, potrebno ga je procijeniti i postupke prilagoditi u skladu s na\u010delom najmanje \u0161tete.<\/p>\n Postupke u podru\u010dju genomike mogu vr\u0161iti samo za to obrazovani i certificirani stru\u010dnjaci u za to akreditiranim laboratorijima i ustanovama.<\/p>\n Opravdano je voditi registar podataka iz genomike i uklju\u010diti se u razmjenu informacija na globalnoj razini. U me\u0111unarodnim projektima iz podru\u010dja genomike Hrvatska mo\u017ee sudjelovati isklju\u010divo uz uva\u017eavanje ovih na\u010dela.<\/p>\n Tko posumnja na kr\u0161enje Eti\u010dkih na\u010dela u primijenjenoj genomici, taj o tomu treba prijaviti nadle\u017enim institucijama.<\/p>\n O ovim Eti\u010dkim na\u010delima treba podu\u010davati u okviru obrazovnih kurikula i o njima treba informirati javnost. O njima treba poticati trajnu \u0161iru javnu raspravu.<\/p>\n <\/p>\n\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n