{"id":33780,"date":"2023-06-19T11:13:27","date_gmt":"2023-06-19T09:13:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=33780"},"modified":"2023-06-19T11:13:27","modified_gmt":"2023-06-19T09:13:27","slug":"akademik-frano-parac-dobitnik-nagrade-vladimir-nazor-za-zivotno-djelo-na-podrucju-glazbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2023\/06\/akademik-frano-parac-dobitnik-nagrade-vladimir-nazor-za-zivotno-djelo-na-podrucju-glazbe\/","title":{"rendered":"Akademik Frano Para\u0107 dobitnik nagrade “Vladimir Nazor” za \u017eivotno djelo na podru\u010dju glazbe"},"content":{"rendered":"

18. lipnja 2023. odr\u017eana je sve\u010danost dodjele nagrade “Vladimir Nazor”<\/a> za najbolja umjetni\u010dka ostvarenja u Republici Hrvatskoj, a nagrade su hrvatskim umjetnicima uru\u010dili ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek i predsjednik Odbora Nagrade, akademik Zvonko Kusi\u0107.<\/p>\n

Akademik Frano Para\u0107 dobitnik je nagrade “Vladimir Nazor” za \u017eivotno djelo na podru\u010dju glazbe:<\/p>\n

Biografija \/\u00a0<\/strong>Hrvatski skladatelj Frano Para\u0107<\/strong> ro\u0111en je u Splitu 1948. godine. Studij teorije glazbe na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu zavr\u0161io je 1972., a studij kompozicije u klasi Stanka Horvata 1975. godine. Potom se od 1977. do 1978. usavr\u0161avao na podru\u010dju elektroni\u010dke glazbe kod glasovitog Marina Zuccherija u Studio di fonologia musicale della RAI u Milanu. Netom po zavr\u0161etku studija teorije glazbe zapo\u010deo je svoje pedago\u0161ko djelovanje u Glazbenoj \u0161koli Blagoje Bersa u Zagrebu, koje je od 1978. nastavio na zagreba\u010dkoj Muzi\u010dkoj akademiji, gdje je u dva navrata, od 1985. do 1987. te od 2002. do 2007. godine, obavljao du\u017enost dekana. Usto je bio dugogodi\u0161nji \u010dlan Nacionalnog vije\u0107a za visoko obrazovanje RH, a od 2006. do \u00a02007. i predsjednik. Od 1992. je \u010dlan suradnik, od 2008. redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2011. do 2018. tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju, a od 2019. i njezin potpredsjednik. Dobitnik je brojnih nagrada i odli\u010dja, me\u0111u kojima su mu po dva puta dodijeljene nagrade Josip \u0160tolcer Slavenski, Nagrada HAZU i diskografska nagrada Porin, koju je 2015. dobio i za \u017eivotno djelo, zatim nagrade Sedam sekretara SKOJ-a, Me\u0111ugorje, Judita, Peristil, Boris Papandopulo Hrvatskoga dru\u0161tva skladatelja, godi\u0161nja Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada hrvatskog glumi\u0161ta te odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a kao i Spomenica Domovinskog rata 1990. \u2013 1992.\u00a0<\/em><\/p>\n

Obrazlo\u017eenje \/\u00a0<\/strong>Formativne studentske skladateljske godine Frane Para\u0107a odvijale su se u doba kada je glazbena avangarda bila na svojem vrhuncu. Stoga ne \u010dudi njegovo opredjeljenje da nakon studija svoje usavr\u0161avanje nastavi na podru\u010dju elektroni\u010dke glazbe. Me\u0111utim, njegovu osobnom skladateljskom habitusu konstruktivizam avangarde nije bio imanentan te Para\u0107 pronalazi svoj kreativni put, koji je svojevrsna rezultanta avangardnog i tradicionalnog naslje\u0111a. Na potpunoj sinergiji glazbene materije i formalnih struktura izrasta bogata paleta glazbenih sadr\u017eaja, odnosno jedinstvena skladateljska poetika Franje Para\u0107a, ishodi\u0161te koje se nalazi u emotivnosti i vokalnosti. A potonja je utkana i u potku instrumentalnih djela. Razvidno je to iz svekolikog brojnog i raznovrsnog Para\u0107eva opusa, od orkestralnih, komornih, koncertantnih, klavirskih, vokalno-instrumentalnih i vokalnih djela do scenskih glazbi te baleta Krle\u017eiana iz 1985. i antologijske opere Judita za koju je prema Maruli\u0107evu epu s ingenioznim Tonkom Maroevi\u0107em napisao i libreto. Nakon splitske praizvedbe 2000. godine Judita je izvo\u0111ena u Zagrebu, Rijeci i ponovno u Splitu te je time postala najizvo\u0111enijim hrvatskim suvremenim glazbeno-scenskim djelom, \u0161to, uz ostalo, svjedo\u010di o sjajnoj Para\u0107evoj komunikaciji s publikom. A to je slu\u010daj i s ostalim njegovim djelima, poput zborskih a capella skladbi Kompozicija za dva zbora a cappella, Collegium vocale, Dona nobis pacem te vokalno-instrumentalnih Ed \u00e9 subito sera, Gloria i Missa Maruliana, u koju je opet uvrstio odlomak teksta iz Judite te tako\u0111er Maruli\u0107evu Molitvu suprotiva Turkom. Me\u0111u orkestralnim djelima isti\u010de se potresna Simfonija, skladana u ratnim godinama, potom glasovita Sarabanda, te poglavito skladbe za, po osobnoj mu izjavi, njegova omiljena guda\u0107a glazbala: Chaconna za guda\u010de, Muzika za guda\u010de, Muzika za guda\u010de i \u010dembalo i Serenada za guda\u010de. Svoj skladateljski Credo prenosio je i nizu studenata na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu. O tome sam isti\u010de da od svakog svog studenta tra\u017ei \u201eda poku\u0161a svojim izrazom, svojim stilom, po\u0161tovati ono \u0161to se zove emocija u kompoziciji. Bitno je da student osjeti da komponira a ne \u2012 konstruira svoju skladbu.\u201c Ustrajnim pak naporima u doba obavljanja dekanskih du\u017enosti dao je nemjerljiv doprinos izgradnji nove i zapravo prve zgrade Muzi\u010dke akademije u Zagrebu. Stoga valja istaknuti da je Frano Para\u0107 obilje\u017eio suvremenu hrvatsku glazbu svojim jedinstvenim skladateljskim opusom i svekolikim vrhunskim i respektabilnim anga\u017emanom na podru\u010dju hrvatske glazbene kulture uop\u0107e.<\/em><\/p>\n

Sanja Majer-Bobetko<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

18. lipnja 2023. odr\u017eana je sve\u010danost dodjele nagrade “Vladimir Nazor” za najbolja umjetni\u010dka ostvarenja u Republici Hrvatskoj, a nagrade su hrvatskim umjetnicima uru\u010dili ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek i predsjednik Odbora Nagrade, akademik Zvonko Kusi\u0107. Akademik Frano Para\u0107 dobitnik je nagrade “Vladimir Nazor” za \u017eivotno djelo na podru\u010dju glazbe.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":33781,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33780"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33780"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33780\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33786,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33780\/revisions\/33786"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/33781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}