{"id":3273,"date":"2021-01-05T17:00:47","date_gmt":"2021-01-05T16:00:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=3273"},"modified":"2021-02-23T17:01:02","modified_gmt":"2021-02-23T16:01:02","slug":"izjava-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-o-seizmickoj-aktivnosti-i-njenim-implikacijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2021\/01\/izjava-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-o-seizmickoj-aktivnosti-i-njenim-implikacijama\/","title":{"rendered":"Izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o seizmi\u010dkoj aktivnosti i njenim implikacijama"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u0160to je poznato?<\/strong><br \/>\nDo kraja 19. stolje\u0107a istra\u017eivanje potresa zasnivalo se na opa\u017eanjima u\u010dinaka potresa, a od tada postoje i instrumentalna mjerenja kojima se pojava mo\u017ee dokumentirati na egzaktan na\u010din. Uz upotrebu svih raspolo\u017eivih podataka, tijekom proteklih stotinjak godina mnogo se doznalo o potresima, a napose o na\u010dinu kako nastaju, kako se valovi uzrokovani potresima \u0161ire unutra\u0161njo\u0161\u0107u Zemlje i kako ti valovi djeluju na zgrade na raznim udaljenostima od epicentra potresa. Razvijeni su i razli\u010diti na\u010dini opisa potresa. Opa\u017eanja \u0161teta od potresa slu\u017ee da se procijeni intenzitet potresa, a on se iskazuje pomo\u0107u MCS (danas \u010de\u0161\u0107e MSK ili EMS) ljestvice, koja ima 12 stupnjeva. Intenzitet potresa smanjuje se s udaljavanjem od epicentralnog podru\u010dja. S druge strane, instrumentalna mjerenja osnova su za izra\u010dun magnitude, koji je pojam uveo C. F. Richter. Magnituda je povezana s energijom koja je oslobo\u0111ena potresom, tako da je svaki potres opisan jednom vrijedno\u0161\u0107u koja donekle ovisi o na\u010dinu odre\u0111ivanja; najve\u0107a magnituda do sada zabilje\u017eena u svijetu iznosi 9,5.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i Potresnom odboru koji je Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti utemeljila nakon zagreba\u010dkog potresa 1880. godine, akademiku Andriji Mohorovi\u010di\u0107u, koji je 1906. godine pokrenuo instrumentalna mjerenja u Zagrebu, te seizmolozima koji su nakon toga djelovali u Geofizi\u010dkom zavodu u Zagrebu, relativno se puno zna o potresima i seizmi\u010dnosti Hrvatske. Od po\u010detka instrumentalnih mjerenja<br \/>\nzabilje\u017eeni su deseci tisu\u0107a potresa s epicentrima na podru\u010dju Hrvatske, s time da je bilo dvadeset potresa \u010dije su magnitude prema\u0161ile 5,5. Najja\u010di od tih potresa dogodili su se na podru\u010dju Imotskog (1942. godine, magnituda 6,2), Makarske (1962. godine, magnituda 6,1), Stona i Slanog (1996. godine, magnituda 6,0) te Petrinje (2020. godine, magnituda 6,2). Polo\u017eaje epicentara u pravilu se moglo povezati s kretanjima u unutra\u0161njosti Zemlje, odnosno sa smicanjem velikih blokova stijena koje grade gornje dijelove Zemljine kore. Energija se du\u017e rasjeda nakuplja godinama i osloba\u0111a u vidu manjih potresa od kojih ve\u0107inu ljudi ne osjete. Me\u0111utim, na nekim rasjedima nakupljanje energije mo\u017ee trajati i vi\u0161e stotina godina, pa to mo\u017ee dovesti do pojave vrlo jakih potresa.<\/p>\n<p><strong>\u0160to je samo dijelom poznato?<\/strong><br \/>\nPotresi ne pokazuju nikakvu periodi\u010dnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima doga\u0111a se jedan ja\u010di potres nakon kojeg ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon ja\u010deg potresa doga\u0111a u kra\u0107em ili duljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put glavnom potresu prethodi odre\u0111eni broj slabijih potresa. Nemogu\u0107e je unaprijed znati kakav \u0107e se tip seizmi\u010dke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da se danas jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee detaljno pratiti kako se tijekom vremena nakuplja energija du\u017e rasjeda u unutra\u0161njosti Zemlje, potrese je nemogu\u0107e predvidjeti, tj. ne mo\u017ee se odgovoriti na \u010detiri relevantna pitanja: (1) gdje \u0107e se potres dogoditi, (2) kada \u0107e se potres dogoditi, (3) koja \u0107e biti magnituda potresa te (4) kakva je pripadna vjerojatnost. S druge strane, dosada\u0161nje znanstvene spoznaje omogu\u0107uju da se odgovori na tri od ta \u010detiri pitanja (osim onoga o vremenu nastupa potresa), tj. da se procijeni seizmi\u010dka opasnost na nekom podru\u010dju. Drugim rije\u010dima, mogu\u0107e je odrediti maksimalne magnitude ili maksimalne parametre tre\u0161nje koje se mo\u017ee o\u010dekivati na promatranom podru\u010dju uz neki povratni interval. Tako se, primjerice, na zagreba\u010dkom podru\u010dju mo\u017ee o\u010dekivati potres magnitude 5,3 uz povratni interval od 100 godina te potres magnitude 6,0 uz povratni interval od 300 godina. Pri tome, dakako, povratni interval treba shvatiti u statisti\u010dkom smislu, kao srednji vremenski interval me\u0111u potresima u vrlo dugom razdoblju.<\/p>\n<p><strong>\u0160to gra\u0111ani mogu poduzeti da bi se za\u0161titili?<\/strong><br \/>\nNa osnovi procjene seizmi\u010dke ugro\u017eenosti nekog podru\u010dja mogu\u0107e je provesti protupotresnu gradnju. Uspje\u0161nost takvog pristupa dobro je vidljiva na primjeru Japana, gdje su jaki potresi \u010desti, dok su \u0161tete rijetke i ljudske \u017ertve u pravilu malobrojne. Uspje\u0161nost je o\u010digledna i iz recentnog hrvatskog iskustva. Nakon potresa koji je 22. o\u017eujka 2020. pogodio zagreba\u010dko podru\u010dje te potresa koji je 29. prosinca 2020. pogodio petrinjsko podru\u010dje opa\u017eeno je da su zidane zgrade u centru gradova gra\u0111ene do 1920. godine pretrpjele najte\u017ea o\u0161te\u0107enja. Naime, prije 1920. godine u konstrukciji zidanih gra\u0111evina kori\u0161tena je drvena gra\u0111a, dok su armiranobetonske konstrukcije uvedene u gradnju u razdoblju od 1920. do 1945. godine. Me\u0111utim, tek se od 1945. godine pri projektiranju zgrada uzimalo u obzir potresno optere\u0107enje, ali primjenom pojednostavnjenih metodologija. Nakon potresa koji se 1963. godine dogodio u Skoplju donesen je Pravilnik o privremenim tehni\u010dkim propisima za gradnju u seizmi\u010dkim podru\u010djima, kojim je projektiranje unaprije\u0111eno. Tako gra\u0111evine sagra\u0111ene nakon tog vremena znatno bolje odolijevaju potresima od gra\u0111evina izgra\u0111enih prije 1920. ili \u010dak prije 1945. godine. U Hrvatskoj su danas u primjeni europske norme (tzv. eurokodovi), kojima je regulirana protupotresna gradnja.<\/p>\n<p>Posljedi\u010dno, efikasna metoda da se o\u0161te\u0107enja smanje na najmanju mogu\u0107u mjeru i da se sa\u010duvaju ljudski \u017eivoti jest konstrukcijsko oja\u010davanje zgrada, \u0161to bi trebalo uvesti kao obvezu pri njihovu odr\u017eavanju. Pri tome se zgrada mo\u017ee oja\u010dati tako da \u201eizdr\u017ei\u201c potres odre\u0111ene razine tre\u0161nje, o \u010demu ovisi i cijena gra\u0111evinskog zahvata. Zgrade koje su dio kulturne ba\u0161tine te one od posebnog povijesnog interesa svakako bi trebalo oja\u010dati tako da budu otporne na potres \u0161to ve\u0107ega o\u010dekivanog intenziteta. Kad je rije\u010d o zgradama \u010dije ispravno odr\u017eavanje nije rentabilno, treba razmisliti o urbanisti\u010dki prihvatljivim alternativama \u2013 dakle o ponovnoj izgradnji uz upotrebu suvremenih materijala, odnosno o podizanju odgovaraju\u0107ih novogradnja. Recentni potresi te pandemija i poplave u Hrvatskoj podsjetili su i na potrebu da se gra\u0111ani educiraju o prirodnim katastrofama, kako o potresima tako i o ugrozama povezanima sa zdravstvenim krizama i klimatskim promjenama. Tu bi edukaciju trebalo provoditi od najranije \u017eivotne dobi, s time da se pritom obuhvati (a) razumijevanje pojave, (b) za\u0161tita od pojave te (c) saniranje posljedica pojave. Stoga bi valjalo osuvremeniti nastavne planove i programe te organizirati odgovaraju\u0107e obrazovanje nastavnika, uz pomo\u0107 najboljih pripadnika relevantnih struka \u2013 ponajprije geofizike, gra\u0111evine, arhitekture, medicine i komunikologije.<\/p>\n<p>Na kraju, valja spomenuti da bi bilo dobro kad mediji ne bi samo prikazivali posljedice prirodnih katastrofa nego kad bi istovremeno pridonosili smanjenju panike pozivaju\u0107i na strpljivost do smirivanja seizmi\u010dke aktivnosti i ostalih nepogoda.<\/p>\n<p>U Zagrebu 5. sije\u010dnja 2021.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to je poznato? Do kraja 19. stolje\u0107a istra\u017eivanje potresa zasnivalo se na opa\u017eanjima u\u010dinaka potresa, a od tada postoje i instrumentalna mjerenja kojima se pojava mo\u017ee dokumentirati na egzaktan na\u010din. Uz upotrebu svih raspolo\u017eivih podataka, tijekom proteklih stotinjak godina mnogo se doznalo o potresima, a napose o na\u010dinu kako nastaju, kako se valovi uzrokovani potresima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3273"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3273\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}