{"id":30835,"date":"2023-02-24T10:52:47","date_gmt":"2023-02-24T09:52:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=30835"},"modified":"2023-02-24T10:52:47","modified_gmt":"2023-02-24T09:52:47","slug":"predstavljanje-projekta-znanstveno-kulturni-doprinos-hrvata-svijetu-od-humanizma-do-multikulturalizma-voditeljice-dr-sc-marijane-boric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2023\/02\/predstavljanje-projekta-znanstveno-kulturni-doprinos-hrvata-svijetu-od-humanizma-do-multikulturalizma-voditeljice-dr-sc-marijane-boric\/","title":{"rendered":"Predstavljanje projekta Znanstveno\u2013kulturni doprinos Hrvata svijetu: od humanizma do multikulturalizma \u00a0voditeljice dr. sc. Marijane Bori\u0107"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>IZLO\u017dBA, PREDAVANJA I EDUKATIVNE RADIONICE IZ HRVATSKE ZNANSTVENE BA\u0160TINE, JEZIKA I KULTURE<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Auckland \u2013 \u00a0\u00a0Whangarei \u2013 Kaitaia \u2013 Dargaville\u00a0 <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>New Zealand, velja\u010da \u00a0\u2013 o\u017eujak 2023.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-30836 size-full\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/MBoric-objava-e1677231035660.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"183\" \/><\/p>\n<p>Projekt <em>Znanstveno\u2013kulturni doprinos Hrvata svijetu: od humanizma do multikulturalizma<\/em> \u00a0(voditeljica projekta dr. sc. Marijana Bori\u0107) predstavit \u0107e se novozelandskoj publici izlo\u017ebom<em> Faust Vran\u010di\u0107 \u2013 the Croatian Leonardo da Vinci<\/em> i ciklusom popratnih predavanja uz edukativne interaktivne radionice iz hrvatske znanstvene ba\u0161tine.<\/p>\n<p>Projekt podupiru Zaklada HAZU, Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za Hrvate izvan RH i Croatian Studies Foundation Sydney. Organizator izlo\u017ebe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a\u00a0partner izlo\u017ebe Nacionalna i Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu i projekt <em>Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em>.<\/p>\n<p>Autorice izlo\u017ebe su dr. sc. Marijana Bori\u0107 i Nela Marasovi\u0107, vi\u0161a stru\u010dna savjetnica za odnose s javno\u0161\u0107u u NSK.<\/p>\n<p>Uz izlo\u017ebu \u0107e se odr\u017eavati tematska predavanja i edukativne interaktivne radionice o velikanima hrvatske znanstvene ba\u0161tine, hrvatskome jeziku i kulturi, zakazane tijekom druge polovice velja\u010de i po\u010detkom o\u017eujka 2023. godine na prostoru Novoga Zelanda (Auckland, Whangarei, Kaitaia, Dargaville). \u00a0Ciklusom predavanja i prate\u0107im radionicama bit \u0107e predstavljen \u017eivot i rad Hermana Dalmatina, Fausta Vran\u010di\u0107a, Marina Getaldi\u0107a, Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a i Nikole Tesle. Predavanja i radionice odr\u017eat \u0107e voditeljica projekta, dr. sc. Marijana Bori\u0107, te suradnici projekta prof. mr. sc. Luka Budak (Macquarie University, Sydney) i dr. sc. Josip Lasi\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Zadru).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Uvodnik uz izlo\u017ebu \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><strong><em>Faust Vran\u010di\u0107 \u2013 the Croatian Leonardo da Vinci<\/em><\/strong><strong>\u00a0 <\/strong><\/p>\n<p>Hrvati su dali humanizmu znatan broj vrsnih mislilaca kojih je ugled u to doba bio neprijeporan, te su na razli\u010dite na\u010dine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvitku Europe. Me\u0111u njima se isti\u010de hrvatski patricij Faust Vran\u010di\u0107 (\u0160ibenik, 1551. \u2013 Mletci, 1617.), znameniti mislilac i polihistor na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e. Ovaj osebujni humanist, biskup i diplomat ostvarivao se u raznim aspektima \u017eivota, te je bio primjerom iznimno uspje\u0161noga i svestranoga renesansnog \u010dovjeka, utjelovljenog pojmom <em>homo universalis<\/em>. Stoga ga u literaturi \u010desto nazivaju hrvatskim Leonardom da Vincijem.<\/p>\n<p><strong>Nakana je ove izlo\u017ebe uz prikaz Vran\u010di\u0107eva znanstvenog i duhovnog naslje\u0111a svjetskoj ba\u0161tini\u00a0 \u00a0istaknuti Vran\u010di\u0107eve hrvatske korijene, njegovu potpunu i jasnu svijest o vlastitom (hrvatskom) identitetu u odnosu na zajednice u kojima je \u017eivio i slu\u017ebovao (Hrvatsko &#8211; Ugarsko kraljevstvo, Mleta\u010dka Republika, Habsbur\u0161ko Carstvo, Papinska Dr\u017eava), te prikazati njegovu duboku povezanost s rodnim zavi\u010dajem. <\/strong><\/p>\n<p>Izlo\u017ebom je oslikan njegov \u017eivotni put, crkveno i politi\u010dko djelovanje, kao i opus u cjelini, dok su pojedina njegova djela rastuma\u010dena osnovnim karakteristikama. Osim \u0161to je bio plodan pisac, Vran\u010di\u0107 se isticao i kao gorljivi zagovornik katoli\u010dke obnove, nude\u0107i vlastite prijedloge za vjersku obnovu u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu, temeljenu na mirnoj protureformaciji. Stoga izlo\u017eba daje sve relevantne aspekte, koji ocrtavaju cjelovit portret ovoga renesansnog velikana, nastoje\u0107i prikazati ne samo podru\u010dja njegovih interesa, ve\u0107 i ideje koje je zastupao, te uvjerenja i stavove koji su ga pokretali, obilje\u017eiv\u0161i njegovo crkveno, politi\u010dko i javno djelovanje.<\/p>\n<p>Zbog svoje va\u017enosti u hrvatskoj povijesti i kulturi Vran\u010di\u0107 je ve\u0107 dugi niz godina predmetom istra\u017eivanja \u0161irokoga kruga stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih znanstvenih disciplina. Posebnu va\u017enost ima kao pisac prvoga rje\u010dnika hrvatskoga jezika, te kao autor tehni\u010dkog djela <em>Machin\u00e6 nov\u00e6<\/em>, \u010diju je 400. obljetnicu tiskanja UNESCO nazna\u010dio u kalendaru va\u017enih doga\u0111anja za 2015. godinu. Tijekom \u017eivota djelovao je kao izumitelj, konstruktor, tehni\u010dki pisac i leksikograf, a pisao je i djela iz podru\u010dja filozofije, knji\u017eevnosti i historiografije. Govorio je i pisao na barem sedam svjetskih jezika, a \u017eivio je i djelovao u velikim europskim centrima: Pragu, Veneciji, Rimu, Be\u010du, Po\u017eunu i drugdje. Vran\u010di\u0107 va\u017eno\u0161\u0107u nadilazi granice nacionalne ba\u0161tine, a me\u0111u hrvatskim humanistima izdvaja se ne samo bogatim i plodonosnim opusom, ve\u0107 i specifi\u010dnim \u017eivotnim putem tijekom kojeg je postigao visoke polo\u017eaje u crkvenoj i politi\u010dkoj hijerarhiji Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svojega doba.<\/p>\n<p>U svjetskoj javnosti najpoznatije Vran\u010di\u0107evo djelo <em>Machin\u00e6 nov\u00e6<\/em> detaljnije je prezentirano.\u00a0 Ono je jedno od kapitalnih djela renesansne tehnike, koje pored iznimne prakti\u010dne vrijednosti u punoj mjeri odra\u017eava Vran\u010di\u0107ev tehni\u010dki duh. Stoga se prikazuju i tuma\u010de njegove najva\u017enije karakteristike, te struktura i sadr\u017eaj djela. Tako\u0111er, istaknute su najvrednije Vran\u010di\u0107eve ideje i projekti koji se usprkos neprekidnom i ubrzanom razvoju tehnike, primjenjuju i danas diljem svijeta, puna \u010detiri stolje\u0107a nakon \u0161to su prvi puta objavljeni u knjizi\u00a0 <em>Machin\u00e6 nov\u00e6<\/em>.\u00a0 Zbog njegove va\u017enosti djelo se metodolo\u0161ki i sadr\u017eajno uspore\u0111uje sa zapadnoeuropskom renesansnom znanstvenom i tehni\u010dkom tradicijom, te se isti\u010de njegov zna\u010daj za razvoj tehnike i doprinos europskoj intelektualnoj kulturi toga vremena.<\/p>\n<p>Zbog svoga plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj znanosti i kulturi Faust se Vran\u010di\u0107 smatra metaforom renesanse. Na\u010dinom promi\u0161ljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski \u017eivot, obogatiti ga i u\u010diniti dostojnim \u017eivljenja. Zadivljuje \u010dinjenica da i nakon \u010detiri stolje\u0107a pojedini njegovi dugovje\u010dni projekti (kao most od metala, most ovje\u0161en o lance, \u017ei\u010dara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u pone\u0161to modificiranu, suvremenijem obliku jo\u0161 uvijek nalaze \u0161iroku primjenu diljem svijeta. Pokretan \u017eivim intelektom i tehni\u010dkim duhom zami\u0161ljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje \u010dekale su stolje\u0107a da za\u017eive u praksi. Vran\u010di\u0107evi najzna\u010dajniji projekti izlo\u017eeni u djelu <em>Machin\u00e6 nov\u00e6<\/em> odra\u017eavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, \u0161to ovo djelo \u010dini posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.<\/p>\n<p>Vran\u010di\u0107 je svojim profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao razli\u010dita podru\u010dja onodobne Europe. Raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istra\u017eivanje i daljnju afirmaciju njegova naslje\u0111a, kao i na me\u0111usobnu suradnju u promi\u0161ljanju, pronala\u017eenju i provo\u0111enju inovativnih, \u0161to svrsishodnijih na\u010dina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Dr. sc. Marijana Bori\u0107, autorica izlo\u017ebe<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekt se predstavlja novozelandskoj publici izlo\u017ebom Faust Vran\u010di\u0107 \u2013 the Croatian Leonardo da Vinci i ciklusom popratnih predavanja uz edukativne interaktivne radionice iz hrvatske znanstvene ba\u0161tine u gradovima Auckland, Whangarei, Kaitaia, Dargaville krajem velja\u010de i po\u010detkom o\u017eujka 2023. Autorice izlo\u017ebe su dr. sc. Marijana Bori\u0107 i Nela Marasovi\u0107, vi\u0161a stru\u010dna savjetnica za odnose s javno\u0161\u0107u u NSK. Projekt podupiru Zaklada HAZU, Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za Hrvate izvan RH i Croatian Studies Foundation Sydney. Organizator izlo\u017ebe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a\u00a0partner izlo\u017ebe Nacionalna i Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu i projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu. <\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":30838,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30835"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30835"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30835\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30841,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30835\/revisions\/30841"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30838"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=30835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=30835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}