{"id":30183,"date":"2023-02-02T11:12:49","date_gmt":"2023-02-02T10:12:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=30183"},"modified":"2023-02-02T11:13:24","modified_gmt":"2023-02-02T10:13:24","slug":"15-teza-za-bolju-obnovu-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2023\/02\/15-teza-za-bolju-obnovu-zagreba\/","title":{"rendered":"15 TEZA ZA BOLJU OBNOVU ZAGREBA"},"content":{"rendered":"

Zaklju\u010dci znanstveno-stru\u010dne konferencije Obnova povijesnog sredi\u0161ta Zagreba nakon potresa \u2013 pristup, problemi i perspektive<\/em> odr\u017eane u pala\u010di HAZU 27. svibnja 2021. u organizaciji Znanstvenog vije\u0107a za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora HAZU<\/strong><\/p>\n

Problemi obnove Zagreba nakon potresa brojni su i vi\u0161eslojni, mo\u017eda jo\u0161 i nesagledani u svojoj potpunosti, a pri tome se i nadalje dnevno generiraju u nizu novih aspekata o kojima prethodno gotovo ni\u0161ta nismo znali…<\/p>\n

Stoga na ovoj konferenciji zasigurno nisu mogli biti obuhva\u0107eni svi aspekti obnove, no pokriveni su oni najva\u017eniji koji su dosada\u0161njim istra\u017eivanjima i ekspertnim stru\u010dnim tuma\u010denjima elaborirani u publiciranim priop\u0107enjima. Ne pretendiraju\u0107i na cjelovitost promi\u0161ljanja i formuliranih smjernica za obnovu, slobodni smo struci, zainteresiranoj javnosti i napose tijelima zadu\u017eenim za provedbu obnove predlo\u017eiti va\u017enije odabrane zaklju\u010dke, akcentne teme i preporuke za bolju provedbu obnove koje su prodiskutirali i verificirali na\u0161i najugledniji znanstvenici i stru\u010dnjaci \u2013 sudionici konferencije te Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora HAZU.<\/p>\n

    \n
  1. Seizmi\u010dki rizici.<\/strong> \u2013 Potresnu opasnost na podru\u010dju Zagreba nije mogu\u0107e izbje\u0107i, a ni egzaktno predvidjeti, ali je eventualne posljedice mogu\u0107e ubla\u017eiti:<\/li>\n<\/ol>\n

    \u2012 va\u017eno je inzistirati na dosljednoj primjeni i unaprje\u0111enju protupotresnih rje\u0161enja<\/em> u gradnji i urbanom planiranju;<\/p>\n

    \u2012 \u00a0\u00a0 nu\u017eno je provesti potpuno seizmi\u010dko mikrozoniranje<\/em> prostora Zagreba (ovisno o sastavu tla, reljefnim odlikama i dr.) kako bi se osobito rizi\u010dna podru\u010dja izuzela od gradnje, a za ostale dijelove razradile diferentne i adekvatno stupnjevane mjere u in\u017eenjerskom pristupu projektiranju;<\/p>\n

    \u2012 isti\u010demo va\u017enost kontinuiranoga seizmi\u010dkog monitoringa<\/em> i s tim u vezi nu\u017enost nabave suvremene opreme, razvoja stru\u010dnih potencijala i znanstvenih istra\u017eivanja.<\/p>\n

      \n
    1. Organizacija i provedba obnove.<\/strong> \u2013 Nefunkcionalni zakonodavni okvir, komplicirana procedura, nejasan sustav slu\u017ebi i nedore\u010dene ingerencije tijela za provedbu obnove nisu posve adekvatan ustroj za izniman opseg i kratke rokove realizacije radova \u0161to su uvjetovani me\u0111unarodnim sredstvima. Stoga bi u organizaciju i ustroj obnove valjalo implementirati vlastita pozitivna saznanja iz pro\u0161losti:<\/li>\n<\/ol>\n

      \u2012 Zagreb ima dobra povijesna iskustva u provedbi obnove nakon velikog potresa 1880. koja su se tada, u uvjetima znatno te\u017eeg stradanja grada i s mnogo manje stru\u010dnjaka i tehni\u010dkih pomagala, odvijala organizirano, brzo i s nagla\u0161enom razvojnom ambicijom<\/em>, koja je de facto<\/em> stvorila cijeli novi Donji grad;<\/p>\n

      \u2012 Hrvatska ima me\u0111unarodno relevantna pozitivna postignu\u0107a u odli\u010dno provedenim obnovama nakon velikih razaranja (npr. u obnovi Zadra nakon II. svjetskog rata, obnovi Dubrovnika nakon potresa 1979., obnovi Vukovara nakon razaranja u Domovinskom ratu i dr.), pa bi te provjerene modele trebalo prepoznati i u organizaciji obnove Zagreba.<\/p>\n

        \n
      1. Holisti\u010dki pristup i interdisciplinarnost.<\/strong> \u2013 Iako su fizi\u010dka o\u0161te\u0107enja gra\u0111evina neposredni povod i klju\u010dni fokus poslijepotresne obnove, ona mora biti vi\u0161e od samo konstruktivne sanacije:<\/li>\n<\/ol>\n

        \u2012 obnova treba uklju\u010diti i sva ostala tehni\u010dka pobolj\u0161anja koja \u0107e osigurati kvalitetan \u2018novi \u017eivot\u2019 povijesnim gra\u0111evinama, a do sada nisu provedena (npr. izvedbu suvremenih instalacija, zamjenu dotrajale vanjske stolarije, toplinsku sanaciju, restauraciju barem uli\u010dnih pro\u010delja);<\/p>\n

        \u2012 obnova ne treba podrazumijevati povratak gra\u0111evina u stanje neposredno prije potresa ve\u0107, uz tehni\u010dka unaprje\u0111enja, mora uklju\u010diti i kriterij rehabilitacije<\/em>, pobolj\u0161anja degradiranih i povratka izgubljenih vrijednosti \u2013 od razine pojedina\u010dnih zgrada do slike ulice i ambijenta povijesnoga grada;<\/p>\n

        \u2012 paralelno s rekonstrukcijom pojedina\u010dnih zgrada (\u0161to je najva\u017eniji kratkoro\u010dni zadatak) nu\u017eno je osmisliti i provesti cjelovitu urbanu obnovu<\/em> (kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj);<\/p>\n

        \u2012 \u00a0\u00a0 sanacija fizi\u010dke strukture grada neodvojiva je od istovremene obnove socijalnih, demografskih, kulturolo\u0161kih i tradicijskih segmenata urbaniteta Zagreba;<\/p>\n

        provedba obnove ponajvi\u0161e je zadatak in\u017eenjerskih struka (arhitekata, urbanista, gra\u0111evinara, geodeta, prometnih i energetskih eksperata), no strategija obnove<\/em> \u2013 koja Zagrebu jo\u0161 uvijek nedostaje \u2013 izrazito je interdisciplinaran zadatak koji mora uklju\u010diti vi\u0161e komplementarnih struka s nezaobilaznim kompetencijama u kulturolo\u0161kim i dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim domenama (povjesni\u010dare umjetnosti, dizajnere, urbane sociologe, ekonomiste, demografe, pravnike i dr.).<\/p>\n

          \n
        1. Urbana obnova i kontinuitet planiranja. <\/strong>\u2013 Neovisno o potresu, koji \u0107e sada vjerojatno ubrzati kreiranje strategije razvoja povijesnog sredi\u0161a, s urbanom obnovom Zagreba kasni se vi\u0161e desetlje\u0107a:<\/li>\n<\/ol>\n

          \u2012 kompleksnost urbane obnove programski, vremenski i financijski nadilazi o\u010dekivane kratkoro\u010dne aktivnosti na obnovi pojedina\u010dnih gra\u0111evina, no ti slo\u017eeni procesi u mjerilu grada<\/em> koncepcijski moraju prethoditi obnovi zgrada, a potom u provedbi trebaju biti paralelni i me\u0111usobno uskla\u0111eni;<\/p>\n

          \u2012 Zagreb nakon potresa mo\u017ee biti bolji grad<\/em>, ne samo u tehni\u010dkom segmentu obnove ve\u0107 u promjeni filozofije planiranja i urbanih paradigmi koje \u017eeli afirmirati, jer trebao bi postati:<\/p>\n

          . odr\u017eivi grad (zelen, \u010dist, energetski u\u010dinkovit, ekolo\u0161ki osvije\u0161ten, demografski optimalan);<\/p>\n

          . pametni grad;<\/p>\n

          . prilagodljivi grad;<\/p>\n

          . uklju\u010divi grad (socijalno osjetljiv, inkluzivan i otvoren prema razli\u010ditostima);<\/p>\n

          \u2012 Zagreb ima dugu tradiciju kvalitetnoga urbanisti\u010dkog planiranja<\/em> (od kreativnih regulatornih osnova 19. stolje\u0107a, vizionarskoga me\u0111unarodnog natje\u010daja iz 1930-ih godina, do paradigmatskoga gUP-a iz 1971. i Detaljnog plana centra iz 1976.), pa urbanu obnovu ne treba koncipirati ab ovo<\/em> ve\u0107 je valja promatrati kao nadogradnju i kontinuitet ranijega sustavnog planiranja koje je Zagrebu dalo prepoznatljiv identitet; u tom smislu instruktivno je priop\u0107enje s ove konferencije o 113 zona\/blokova Donjega grada;<\/p>\n

          \u2012 \u00a0\u00a0 premise urbane obnove moraju prethoditi novom gUP-u Zagreba i stoga je njihovo formuliranje prvova\u017eni zadatak struke;<\/p>\n

          \u2012 op\u0107i i javni interes uvijek mora biti iznad pojedina\u010dnih i privatnih interesa.<\/p>\n

            \n
          1. Prometno unaprje\u0111enje. <\/strong>\u2013 Strategija prometnog sustava Zagreba planerska je razina velikog mjerila budu\u0107ega gUP-a i Prostornog plana grada, no i u ograni\u010denoj obnovi povijesne jezgre mogu\u0107e je manjim zahvatima posti\u0107i novu kvalitetu i bitna pobolj\u0161anja komunikacijskog sustava, primjerice:<\/li>\n<\/ol>\n

            \u2012 formiranjem novih i ekstenzijom postoje\u0107ih pje\u0161a\u010dkih zona<\/em> (uz odgovaraju\u0107i redizajn);<\/p>\n

            \u2012 \u00a0\u00a0\u00a0 uspostavom aktivnih pje\u0161a\u010dkih pasa\u017ea kroz blokove<\/em>;<\/p>\n

            \u2012 uklanjanjem parkiranja<\/em> s parternih javnih povr\u0161ina (izgradnjom podzemnih gara\u017ea, prvenstveno na rubovima povijesne jezgre te njihovim kontroliranim smje\u0161tajem u unutra\u0161njosti blokova);<\/p>\n

            \u2012 uvo\u0111enjem ekolo\u0161ki prihvatljivoga tihog javnog prometa<\/em> u jezgri sustavom elektri\u010dnih minibusova (electric shuttle)<\/em>;<\/p>\n

            \u2012 izmje\u0161tanjem tranzitnog automobilskog prometa<\/em> iz u\u017ee povijesne jezgre na obode, a u perspektivi i kori\u0161tenjem koridora \u017eeljeznice za magistralne proto\u010dne prometnice.<\/p>\n

              \n
            1. Strate\u0161ki prostorni potencijali. <\/strong>\u2013 Osim rekonstrukcije postoje\u0107e povijesne strukture in situ<\/em>, poslijepotresna obnova prilika je i za nove ambiciozne iskorake aktiviranjem prostornih rezervi u neposrednom kontaktu i u samoj povijesnoj jezgri (brownfield<\/em> zone i dr.), osobito za nove intervencije ve\u0107ega mjerila i razvoj inovativnih urbanih vizija na nekonsolidiranim prostorima poput:<\/li>\n<\/ol>\n

              \u2012 koridora \u017eeljeznice (nakon njezina izmje\u0161tanja; ve\u0107 u prvoj etapi mogu\u0107a je redukcija servisnih povr\u0161ina i mrtvih kolosijeka uz prugu);<\/p>\n

              \u2012 zona napu\u0161tene industrije i vojarni (poput kompleksa \u2018gredelja\u2019, \u2018Badela\u2019, klaonice);<\/p>\n

              \u2012 unutra\u0161njosti blokova (iskoristivih ne nu\u017eno za izgradnju, jer mogu\u0107i su pje\u0161a\u010dki pasa\u017ei, unutarnji trgovi i parkovi, igrali\u0161ta, dru\u0161tveni prostori kulture i sl.);<\/p>\n

              \u2012 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 poteza neartikuliranoga savskoga priobalja;<\/p>\n

              \u2012 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 zona nesustavno kori\u0161tenih sjevernih obronaka Medvednice.<\/p>\n

              Uz navedene potencijale novih<\/em>, do sada neiskori\u0161tenih prostora, osobitu strate\u0161ku rezervu prepoznajemo i u postoje\u0107oj povijesnoj strukturi, gdje kulturnu ba\u0161tinu valja afirmirati i kroz alternativne scenarije obnove kao iznimni kulturni kapital<\/em> za privla\u010denje inovativnih kreativnih djelatnosti i ekonomije znanja koja donosi visoku razinu privatnih investicija.<\/p>\n

                \n
              1. Neki problemi legislative. <\/strong>\u2013 Osim recentnoga zakonodavnog okvira pripremljenog specifi\u010dno za potrebe poslijepotresne obnove (koji je pretrpio ozbiljne stru\u010dne kritike), klju\u010dna zapreka kvalitetnijem kori\u0161tenju unutra\u0161njosti 113 donjogradskih blokova jest i naslije\u0111ena te posve neadekvatna vlasni\u010dka legislativa:<\/li>\n<\/ol>\n

                usitnjeno vlasni\u0161tvo podijeljeno na brojne parcele unutar jednoga bloka te dodatno podijeljeno na brojne suvlasnike na svakoj pojedinoj parceli, kao i nedovr\u0161eni postupci povrata nekada oduzete imovine u brojnim donjogradskim zgradama koji onemogu\u0107avaju bilo kakvu ambiciozniju urbanisti\u010dku gestu u unutra\u0161njosti blokova, osim, eventualno, na razini pojedina\u010dne katastarske \u010destice;<\/p>\n

                \u2012 stoga je nu\u017eno u zakonodavnu materiju vratiti alate urbane komasacije<\/em>, kao i mogu\u0107nost ograni\u010dene obe\u0161tetne eksproprijacije<\/em> (kada je to u izri\u010ditome javnom interesu grada) kako bi se mogao aktivirati i unaprijediti zapu\u0161teni prostor blokova, koji je istovremeno najve\u0107i potencijal urbane obnove, ne samo Zagreba.<\/p>\n

                  \n
                1. Kultura javnog prostora.<\/strong> \u2013 Kod otvorenih gradskih prostora obnova ne podrazumijeva samo nu\u017enu fizi\u010dku sanaciju i pobolj\u0161ani redizajn trgova, ulica, zelenih povr\u0161ina i o\u0161te\u0107ene infrastrukture ve\u0107 i adekvatne scenarije budu\u0107eg kori\u0161tenja<\/em> tih prostora primjerene tradiciji i razini urbane kulture koju je Zagreb tijekom povijesti dosljedno oblikovao:<\/li>\n<\/ol>\n

                  \u2012 javni prostori u scenariju kori\u0161tenja trebaju biti tematski diferencirani (umjesto dosada\u0161njeg koncepta \u2018svuda mo\u017ee sve\u2019), a povremena ili stalna doga\u0111anja svojim programom i infrastrukturom trebaju biti primjerena vrijednosnim i identitetskim atributima pojedine lokacije;<\/p>\n

                  \u2012 intenziviranje zamrle socijalne interakcije \u017eitelja povijesnoga sredi\u0161ta, njihova boravka na otvorenome uz razvoj \u017eive kulture na javnim prostorima pretpostavlja \u0161irenje i tematsko osmi\u0161ljavanje novih pje\u0161a\u010dkih zona (isklju\u010denje prometa iz postoje\u0107ih ulica i trgova, ali i stvaranje mre\u017ee internih pasa\u017ea kroz blokove i u unutra\u0161njosti blokova), pa valja reafirmirati davno razra\u0111eni zagreba\u010dki koncep opje\u0161a\u010denja grada<\/em>.<\/p>\n

                    \n
                  1. Opasnosti od gentrifikacije.<\/strong> \u2013 Obnova grada, uz sanaciju fizi\u010dke strukture, mora obuhvatiti i restituciju socijalno-demografskih aspekata \u017eivota:<\/li>\n<\/ol>\n

                    \u2012 u povijesnome urbanom sredi\u0161tu nu\u017eno je zadr\u017eati domicilno stanovni\u0161tvo<\/em>, koje je autenti\u010dni nosilac gra\u0111anske tradicije i urbane kulture, pa je obnova stambenih zgrada i mogu\u0107nost brzog povratka \u017eitelja u njihove domove od klju\u010dne strate\u0161ke va\u017enosti;<\/p>\n

                    \u2012 op\u0107enito valja poticati stanovanje u centru<\/em> kao va\u017enu identitetsku funkciju, a demografsko pra\u017enjenje povijesne jezgre valja zaustaviti raznim poticajnim mjerama grada, koji treba aktivno upravljati svojim funkcionalnim i socijalnim \u2018zoningom\u2019 a ne ga prepustiti slobodnom tr\u017ei\u0161tu;<\/p>\n

                    \u2012 nu\u017eno je zadr\u017eati tradicijske djelatnosti<\/em> potrebne lokalnim \u017eiteljima (kvartovske trgovine, sitne usluge, mjesta dru\u017eenja, dru\u0161tvenu infrastrukturu), pa ekonomskim i fiskalnim mjerama treba destimulirati prekomjerne funkcionalne prenamjene u mrtve uredske prostore, dnevne turisti\u010dke smje\u0161taje i sl.<\/p>\n

                      \n
                    1. Konzervatorske premise.<\/strong> \u2013 S obzirom na \u010dinjenicu da je cijela povijesna jezgra Zagreba obuhva\u0107ena zonom konzervatorske za\u0161tite, postupci obnove u ba\u0161 svim slu\u010dajevima podlo\u017eni su kriterijima i stavovima Slu\u017ebe za\u0161tite, \u010diju nezaobilaznu ulogu vidimo u razumijevanju sljede\u0107ih premisa:<\/li>\n<\/ol>\n

                      \u2012 s obzirom na to da je manje od 10% gra\u0111evina u povijesnoj jezgri Zagreba za\u0161ti\u0107eno kao pojedina\u010dno kulturno dobro nagla\u0161ene vrijednosti (do\u010dim je preko 90% gra\u0111evina neutralno ili ambijentalno povijesno tkivo obuhva\u0107eno re\u017eimom \u2018zonske za\u0161tite\u2019), va\u017ena je odgovorna valorizacija i selektivnost u konzervatorskim zahtjevima<\/em>, jer nije za svaku povijesnu zgradu potreban jednako rigorozan kriterij obnove ve\u0107 onaj koji \u0107e financijski i vremenski dati dostatan i optimalan rezultat provedene obnove;<\/p>\n

                      \u2012 projekt obnove svake zgrade sagledava se i izra\u0111uje odmah cjelovito<\/em>, a izvedba mo\u017ee biti etapna, jer na taj na\u010din prve dionice obnove (naj\u010de\u0161\u0107e konstruktivna sanacija) ne\u0107e biti u koliziji s onima koje dolaze kasnije, poput restauratorskih ili interijerskih zahvata;<\/p>\n

                      \u2012 valja biti otvoren prema primjeni novih materijala, konstrukcija i tehni\u010dkih postupaka<\/em> pri obnovi povijesnih zgrada kada to daje bolji, jeftiniji i br\u017ei rezultat, uz uvjet da prezentacijski kriteriji i spomeni\u010dka svojstva gra\u0111evine ne budu umanjena;<\/p>\n

                      \u2012 uz preferenciju konzervatorskih metoda obnove povijesnih zgrada in situ<\/em> i rijetku primjenu faksimilne rekonstrukcije kada je to opravdano, valja afirmirati i vrsne interpolacijske projekte<\/em> \u2013 jer oni su kreativni doprinos i dokument na\u0161eg vremena, kontinuitet slojevitog dogra\u0111ivanja grada koji kao \u017eivi organizam zaslu\u017euje razvoj, a ne isklju\u010divo petrificiranu sliku zaustavljene povijesti.<\/p>\n

                        \n
                      1. Energetska pobolj\u0161anja. <\/strong>\u2013 Postpotresna obnova prilika je da se povijesne zgrade u obnovi koje nisu prilago\u0111ene suvremenim fizikalnim normativima sada kolateralno unaprijede i u tom segmentu koji se iz fondova Europske unije zasebno financira te je po toj osnovi mogu\u0107e povu\u0107i i dodatna \u2018nepotresna\u2019 sredstva, pri \u010demu je termi\u010dka pobolj\u0161anja uglavnom lako mogu\u0107e izvesti:<\/li>\n<\/ol>\n

                        na dvori\u0161nim pro\u010deljima, gdje je postavljanje izolacije jednostavno i mo\u017ee se napraviti bez konzervatorskih ograni\u010denja, te na uli\u010dnim fasadnim zidovima, gdje je izolaciju mogu\u0107e postaviti s unutra\u0161nje strane;<\/p>\n

                        \u2012 \u00a0\u00a0 energetske u\u0161tede mogu se dobiti ve\u0107 i dobrim brtvljenjem vanjske stolarije, zamjenom dotrajalih stolarskih elemenata, ugradnjom vi\u0161eslojnih izostakala;<\/p>\n

                        \u2012 promjenom sustava grijanja, npr. selektivnim postavljanjem solarnih sklopova na neeksponiranim dvori\u0161nim stranama krovi\u0161ta, dizalicama topline i dr.<\/p>\n

                          \n
                        1. Dokumentiranje i sustav podataka. <\/strong>\u2013 jedan od glavnih problema koji usporavaju obnovu nefunkcionalan je sustav repozitorija dokumentacije i raznih podataka koje gra\u0111ani moraju prikupljati u analognom obliku (!) na vi\u0161e nepovezanih adresa, pa je nu\u017eno:<\/li>\n<\/ol>\n

                          \u2012 objediniti sve operativno nu\u017ene baze podataka (geodetsko-katastarske, gruntovne, konzervatorske, urbanisti\u010dke i komunalno-infrastrukturne baze podataka, dokumentaciju procjene \u0161tete i dr.) jer za Zagreb ve\u0107 postoji potpuna i vrlo bogata dokumentacija otprije pripremljena na razini zona, svakoga bloka i svake pojedina\u010dne zgrade;<\/p>\n

                          \u2012 za dokumentiranje o\u0161te\u0107enja od potresa (\u0161to je jedina nova baza podataka) valja osigurati i projektantima staviti na raspolaganje najsuvremenija digitalna snimanja (uz kori\u0161tenje geodetskih alata i softvera) jer daju najbr\u017ee i najpreciznije podatke o potresnim o\u0161te\u0107enjima;<\/p>\n

                          \u2012 valja afirmirati kori\u0161tenje geodetskog 3D modela gra\u0111evina generiranog iz \u2018oblaka to\u010daka\u2019 jer takav skup kodiranih podataka daje nemjerljivo najto\u010dniju podlogu za projektiranje obnove;<\/p>\n

                          \u2012 jednokratno ulaganje u izradu integriranoga dokumentacijsko-informacijskog softvera koje bi donijelo nemjerljive u\u0161tede, ubrzanje i pojednostavnjenje svih postupaka obnove.<\/p>\n

                            \n
                          1. Financijski model. <\/strong>\u2013 Politika utro\u0161ka sredstava za obnovu, kako je sada postavljena u sustavu nepovratnih potpora Europske unije te dr\u017eavnih i gradskih alimentacija vlasnicima, u sebi sadr\u017ei premisu pasivne potro\u0161nje, a ne ulaganja<\/em>:<\/li>\n<\/ol>\n

                            \u2012 financiranje obnove mora biti razvojno i \u2013 uz nu\u017enu tehni\u010dku sanaciju gra\u0111evine \u2013 istovremeno treba generirati dodanu nekretninsku vrijednost koja \u0107e mo\u0107i otpla\u0107ivati barem dio u obnovu ulo\u017eenoga te garantirati odr\u017eavanje zgrade u budu\u0107nosti, \u0161to je mogu\u0107e posti\u0107i:<\/p>\n

                            . na razini svake pojedine zgrade \u2013 aktiviranjem podrumskih prostora, neiskori\u0161tenih potkrovlja, dopu\u0161tanjem dogradnji u dvori\u0161nom dijelu, izvedbom dizala i sl.;<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            . na razini gradskoga bloka \u2013 budu\u0107om unutarnjom ure\u0111eno\u0161\u0107u i interpolacijom atraktivnih sadr\u017eaja unutar bloka koji posljedi\u010dno podi\u017eu i vrijednost kontaktnih nekretnina;<\/p>\n

                            . na razini cijele povijesne jezgre \u2013 unaprje\u0111enjem infrastrukture i prometnih sustava, izgradnjom gara\u017ea, \u0161irenjem pje\u0161a\u010dkih zona, koje su svakoj zgradi po\u017eeljno susjedstvo i sl.;<\/p>\n

                            \u2012 valja afirmirati tzv. build back better<\/em> scenarij holisti\u010dke obnove koja rekonstrukciju koristi kao priliku za unaprje\u0111enje (umjesto povrata u pretpotresno stanje) svekolikoga fizi\u010dkog, ekonomskog, socijalnog, obrazovno-kulturnog i ukupnog okoli\u0161nog konteksta u funkciji privla\u010denje investitora i talenata iz domene kreativnih djelatnosti;<\/p>\n

                            \u2012 sredstva solidarnosti Europske unije vremenski su ograni\u010deno dostupna, no i u budu\u0107nosti je nu\u017ena kompatibilnost na\u0161eg modela obnove s raznolikim strategijama i subvencijskim programima Europske unije jer to omogu\u0107ava kontinuirano financiranje \u2018obnove i nakon obnove\u2019<\/em>.<\/p>\n

                              \n
                            1. Participativni pristup.<\/strong> \u2013 Temeljne procedure u osmi\u0161ljavanju i uspje\u0161noj provedbi javnih politika u Europi participativni su i transparentni modeli komunikacije s javnosti, koji su u slu\u010daju obnove Zagreba potpuno izostali:<\/li>\n<\/ol>\n

                              \u2012 u dosada\u0161njoj pripremi obnove (o realizaciji de facto<\/em> jo\u0161 ne mo\u017eemo govoriti) partnerski odnos sa zainteresiranim strukama bio je posve nedostatan, pa bi ekspertne potencijale visokokvalificiranih stru\u010dnjaka i znanstvenika trebalo koristiti s pozitivnom pretpostavkom da samo zajedno \u010dinimo najbolje<\/em>;<\/p>\n

                              \u2012 \u00a0\u00a0 participacija gra\u0111ana posve je izostala (iako je u 98% programom obnove obuhva\u0107enih nekretnina rije\u010d o njihovim stanovima!), pa bi \u017eitelji povijesnoga dijela Zagreba trebali biti pitani kakvu obnovu i na kojim provedbenim premisama \u017eele.<\/p>\n

                                \n
                              1. Identitetske vrijednosti.<\/strong> \u2013 Uz uva\u017eavanje svih prethodno navedenih kriterija i pristupa obnovi, va\u017eno je imati na umu o\u010duvanje prostorne jedinstvenosti Zagreba, njegova ambijentalnoga \u0161arma, memorijskih elemenata, urbane kulture \u017eivljenja, tradicijskoga miljea, prepoznatljivih simbola te do\u017eivljajne sintakse i semantike identitetskoga k\u00f4da, koji je u Zagrebu jedinstven i neponovljiv.<\/li>\n<\/ol>\n

                                 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                                Zaklju\u010dci znanstveno-stru\u010dne konferencije Obnova povijesnog sredi\u0161ta Zagreba nakon potresa \u2013 pristup, problemi i perspektive odr\u017eane u pala\u010di HAZU 27. svibnja 2021. u organizaciji Znanstvenog vije\u0107a za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora HAZU<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30186,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30183"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30183"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30189,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30183\/revisions\/30189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=30183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=30183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}