{"id":28211,"date":"2022-11-25T14:09:01","date_gmt":"2022-11-25T13:09:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=28211"},"modified":"2022-11-25T14:09:39","modified_gmt":"2022-11-25T13:09:39","slug":"izlozba-znanstveno-i-duhovno-nasljede-fausta-vrancica-u-zbirkci-sakralne-umjetnosti-hrvata-u-madarskoj-u-mjestu-peresznye","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/11\/izlozba-znanstveno-i-duhovno-nasljede-fausta-vrancica-u-zbirkci-sakralne-umjetnosti-hrvata-u-madarskoj-u-mjestu-peresznye\/","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eZnanstveno i duhovno naslje\u0111e Fausta Vran\u010di\u0107a\u201c u Zbirkci sakralne umjetnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj\u00a0u mjestu Peresznye"},"content":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu u suradnji s Nacionalnom i sveu\u010dili\u0161nom knji\u017enicom u Zagrebu,\u00a0 pripremila je izlo\u017ebu \u201eZnanstveno i duhovno naslje\u0111e Fausta Vran\u010di\u0107a\u201c (autorica izlo\u017ebe dr. sc. Marijana Bori\u0107 i Nela Marasovi\u0107, NSK). Izlo\u017eba je tijekom 2022. godine postavljena u Zbirci sakralne umjetnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj u mjestu Peresznye (15. svibnja \u2013 15. prosinca 2022.), \u00a0povodom obilje\u017eavanja 405. obljetnici smrti velikog \u0160iben\u010danina kako bi se ma\u0111arskoj javnosti i hrvatskoj zajednici u Ma\u0111arskoj predstavio opus i zna\u010daj ovog hrvatskoga velikana koji je dio svoga \u017eivota proveo i djelovao u Ugarskoj. U suradnji s ravnateljem Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj dr. sc. Andrijom Handlerom izlo\u017eba je postavljena i sve\u010dano otvorena na me\u0111unarodni Dan muzeja. Na otvaranju izlo\u017ebe predavanje Faust Vran\u010di\u0107 u kontekstu europske ba\u0161tine<\/em>\u00a0 odr\u017eala je dr. sc. Marijana Bori\u0107, a u programu su sudjelovali i ugledni stru\u010dnjaci etnolog dr. sc \u0160andor Horvat i povjesni\u010dara dr. sc. Dinko \u0160ok\u010devi\u0107. U sklopu izlo\u017ebe dr. sc. Bori\u0107 vodila je edukativno-kreativnu radionicu Izumi Fausta Vran\u010di\u0107a<\/em>.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na izlo\u017ebi je prezentirana gra\u0111a iz bogatog fonda Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, koja \u010duva najva\u017enija Vran\u010di\u0107eva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostav\u0161tinu njegove obitelji. \u00a0Izlo\u017eba se sastoje od niza panoa koji prikazuju Vran\u010di\u0107ev \u017eivotni put i znanstveni opus, izlo\u017eenih maketa i preslika Vran\u010di\u0107evih djela, zatim njegovih\u00a0 digitaliziranih djela koja se mogu pregledavaju na ra\u010dunalima, kao i filmski materijal. Panoi, makete i virtualni postav cjelovito prikazuju Vran\u010di\u0107ev \u017eivot, razvoj i opus, te tuma\u010de zna\u010daj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom naslje\u0111u. Uz izlo\u017ebu, je pripremljen popratni katalog i promotivni materijal.<\/p>\n

Ime Fausta Vran\u010di\u0107a (1551-1617) ve\u017ee se uz brojna podru\u010dja \u2013 bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz podru\u010dja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i knji\u017eevnosti. Izlo\u017ebom se u cjelini predstavio \u017eivot i raznoliki opus Fausta Vran\u010di\u0107a, \u0161to je potrebno da bi se u potpunosti prezentirao veliki \u0160iben\u010danin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i politi\u010dkim djelovanjem povezivao razli\u010dita podru\u010dja onodobne Europe: od rodnog \u0160ibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsbur\u0161kog Carstva, do Mleta\u010dke i Papinske Dr\u017eave.<\/p>\n

Faust Vran\u010di\u0107 zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj je znanosti i kulturi metaforom renesanse. Na\u010dinom promi\u0161ljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski \u017eivot, obogatiti ga i na\u010diniti dostojnim \u017eivljenja. Zadivljuje \u010dinjenica da i nakon \u010detiri stolje\u0107a, pojedini njegovi dugovje\u010dni projekti (kao most od metala, most ovje\u0161en o lance, \u017ei\u010dara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u pone\u0161to modificiranom, suvremenijem obliku jo\u0161 uvijek nalaze \u0161iroku primjenu diljem svijeta. Pokretan \u017eivim intelektom i tehni\u010dkim duhom zami\u0161ljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje \u010dekale su stolje\u0107a da za\u017eive u praksi. Vran\u010di\u0107evi najzna\u010dajniji projekti izlo\u017eeni u djelu Machin\u00e6 nov\u00e6<\/em> odra\u017eavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, \u0161to ovo djelo \u010dine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Raznovrsnost Vran\u010di\u0107eva opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istra\u017eivanje i daljnju afirmaciju njegova naslje\u0111a, kao i na me\u0111usobnu suradnju u promi\u0161ljanju, pronala\u017eenju i provo\u0111enju inovativnih, \u0161to svrsishodnijih na\u010dina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu u suradnji s Nacionalnom i sveu\u010dili\u0161nom knji\u017enicom u Zagrebu,\u00a0 pripremila je izlo\u017ebu \u201eZnanstveno i duhovno naslje\u0111e Fausta Vran\u010di\u0107a\u201c (autorica izlo\u017ebe dr. sc. Marijana Bori\u0107 i Nela Marasovi\u0107, NSK). Izlo\u017eba je tijekom 2022. godine postavljena u muzeju Zbirka sakralne umjetnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj u mjestu Peresznye (15. svibnja \u2013 15. prosinca 2022.), \u00a0povodom obilje\u017eavanja 405. obljetnici smrti velikog \u0160iben\u010danina kako bi se ma\u0111arskoj javnosti i hrvatskoj zajednici u Ma\u0111arskoj predstavio opus i zna\u010daj ovog hrvatskoga velikana koji je dio svoga \u017eivota proveo i djelovao u Ugarskoj.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":28212,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28211"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28211"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28221,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28211\/revisions\/28221"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}