{"id":28179,"date":"2022-11-24T15:39:25","date_gmt":"2022-11-24T14:39:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=28179"},"modified":"2022-11-24T15:43:26","modified_gmt":"2022-11-24T14:43:26","slug":"akademik-velimir-neidhardt-ponovno-izabran-za-predsjednika-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/11\/akademik-velimir-neidhardt-ponovno-izabran-za-predsjednika-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/","title":{"rendered":"Akademik Velimir Neidhardt ponovno izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"

Akademik Velimir Neidhardt<\/strong> ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skup\u0161tini HAZU odr\u017eanoj u \u010detvrtak 24. studenog na kojoj su birani \u010dlanovi novog Predsjedni\u0161tva Akademije \u010diji \u0107e \u010detverogodi\u0161nji mandat po\u010deti 1. sije\u010dnja 2023. Akademik Neidhardt du\u017enost predsjednika HAZU u prvom mandatu obna\u0161a od 2019.<\/p>\n

Na skup\u0161tini su izabrani i potpredsjednici HAZU, akademik Davor Mili\u010di\u0107 <\/strong>i akademik Frano Para\u0107<\/strong> te glavni tajnik akademik Dario Vretenar <\/strong>koji te du\u017enosti tako\u0111er obna\u0161aju od 2019.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Skup\u0161tina je potvrdila izbor tajnika devet Akademijinih razreda koji su ujedno i \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva HAZU. Za tajnika Razreda za dru\u0161tvene znanosti izabran je akademik Gordan Dru\u017ei\u0107<\/strong>, za tajnika Razreda za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti izabran je akademik Marko Tadi\u0107<\/strong>, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn<\/strong>, za tajnicu Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin<\/strong>, za tajnika Razreda za filolo\u0161ke znanosti akademik Ranko Matasovi\u0107<\/strong>, za tajnicu Razreda za knji\u017eevnost izabrana je akademkinja Dubravka Orai\u0107 Toli\u0107<\/strong>, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad \u0160\u0107itaroci<\/strong>, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar<\/strong> te za tajnika Razreda za tehni\u010dke znanosti akademik Ignac Lovrek<\/strong>. Akademici Dru\u017ei\u0107, Demarin, Obad \u0160\u0107itaroci, Tuksar i Lovrek du\u017enosti tajnika razreda obna\u0161aju u prvom mandatu od 2019.<\/p>\n

Budu\u0107i da svaki Akademijin razred u Predsjedni\u0161tvu ima po dva predstavnika, nakon izbora predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika HAZU izabrano je jo\u0161 pet \u010dlanova Predsjedni\u0161tva. To su akademik Jak\u0161a Barbi\u0107<\/strong> iz Razreda za dru\u0161tvene znanosti, akademik Mirko Orli\u0107<\/strong> iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Mislav Je\u017ei\u0107 <\/strong>iz Razreda za filolo\u0161ke znanosti, akademik Boris Senker<\/strong> iz Razreda za knji\u017eevnost i akademik Leo Budin<\/strong> iz Razreda za tehni\u010dke znanosti. Akademici Barbi\u0107, Senker i Budin du\u017enosti \u010dlanova Predsjedni\u0161tva HAZU obna\u0161aju u prvom mandatu od 2019.<\/p>\n

Akademik Velimir Neidhardt, istaknuti hrvatski arhitekt, ro\u0111en je 1943. u Zagrebu. Diplomirao je 1967. na Arhitektonskom fakultetu kod prof. Drage Gali\u0107a, a tijekom akademske godine 1974.\u20131975. bio je stipendist fondacije \u201eZlatko i Joyce Balokovi\u0107\u201d na Harvard University i Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu u SAD-u. Od 1975. do 1976. stru\u010dno se usavr\u0161avao kod Skidmore, Owings and Merrill, Architects \u2013 Engineers u Chicagu. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1978. na temu Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanisti\u010dkog planiranja<\/em>, a doktorirao 1990. s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanisti\u010dkom projektiranju<\/em>. Profesor na Arhitektonskom fakultetu bio je od 1979. do 2014., a 2015. postao je professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

Redoviti \u010dlan HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti, akademik Neidhardt postao je 1991., od 1980. bio je \u010dlan suradnik, a od 1990. izvanredni \u010dlan. U mandatu od 2011. do 2018. obna\u0161ao je du\u017enost potpredsjednika HAZU, a od 1998. do 2018. bio je i predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU. Dopisni je \u010dlan Slovenske akademije znanosti i umjetnosti od 2015., a 2019. redoviti \u010dlan (fellow) Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science \u2013 WAAS) iz SAD-a.<\/p>\n

Od 1995. do 1999. akademik Neidhardt bio je predsjednik Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata.<\/p>\n

Autor je ili suautor vi\u0161e od 200 arhitektonskih projekata, urbanisti\u010dko-arhitektonskih studija i natje\u010dajnih radova, od kojih je velik dio nagra\u0111en, me\u0111u kojima su vi\u0161enamjensko sredi\u0161te Banja Luke, a u Zagrebu zgrada Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, poslovne zgrade INA-Trgovine i Croatia osiguranja, novi putni\u010dki terminal Me\u0111unarodne zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man<\/em> te projekt Kongresnog centra s velikom konferencijskom dvoranom u lateralnom dijelu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice za potrebe predsjedanja Republike Hrvatske Vije\u0107em Europske unije 2020.<\/p>\n

Projekti poslovne zgrade INA-Trgovine i zgrade Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice nagra\u0111eni su godi\u0161njom nagradom \u201eVladimir Nazor\u201c 1989. i 1995., a projekt zagreba\u010dke zra\u010dne luke dobio je 2017. Ameri\u010dku arhitektonsku nagradu (American Architecture Prize). Akademik Neidhardt dobio je i Nagradu Grada Zagreba 2001., a 2009. i Red Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n

Akademik Neidhardt objavio je velik broj znanstvenih radova te knjigu \u010covjek u prostoru: Antroposocijalna teorija projektiranja <\/em>(1997.) u kojoj postavlja antroposocijalnu metodu projektiranja baziranu na izvodima komplementarnosti znanosti i umjetnosti. Devedeset radova akademika Neidhardta pisanih od od 1968. do 2018., kao i i deset njegovih intervjua i 20 odabranih tekstova uglednih kriti\u010dara i teoreti\u010dara koji su pisali o njegovim djelima, objavljeno je u knjizi Misao u arhitekturi: Velimir Neidhardt<\/em> (2018.), urednika Alena \u017duni\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U svom govoru uo\u010di izbora akademik Neidhardt je kazao da je od svog osnutka 1861. Akademija vode\u0107a institucija u skrbi za hrvatski nacionalni kulturni identitet. \u201eNastavlja se Akademijino poslanje \u010duvanja svekolike nacionalne povijesne ba\u0161tine, te\u017enje izvrsnosti u znanosti i umjetnosti i danas te oblikovanja dru\u0161tvenih vrednota za moderno hrvatsko dru\u0161tvo koje mo\u017ee osigurati budu\u0107nost nacije i svih njezinih gra\u0111ana\u201c, rekao je akademik Neidhardt koji se osvrnuo na rad HAZU u protekle \u010detiri godine. \u201eProgram na\u0161e Uprave predvi\u0111ao je mnoge aktivnosti koje smo zapo\u010deli, no pandemija i potresi uvjetovali su potrebu davanja prednosti drugim prioritetima. U HAZU je 14. velja\u010de 2020., 11 dana prije nego \u0161to je u Hrvatskoj zabilje\u017een prvi slu\u010daj zaraze, odr\u017ean prvi znanstveni skup o koronavirusu pod nazivom Novi koronavirus iz Kine \u2013 biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike<\/em>. Akademija je kasnije organizirala jo\u0161 desetak skupova o toj temi. Sama pandemija gotovo je zamrznula sveop\u0107e djelovanje Akademije, iako Uprava s u\u017eim kabinetom nije napu\u0161tala prostore i svoje obveze. U takvim uvjetima ranije zadani i zapo\u010deti zadatci uvelike su usporeni \u2013 primjerice daljnja suradnja Foruma o Jadranu s drugim zainteresiranim akademijama, dok su Slavonija i demografski problemi, osobito ovi zadnje navedeni, bili predmet stalnih Akademijinih upozoravaju\u0107ih izjava upu\u0107enih javnosti. U podru\u010dju obrazovanja Predsjedni\u0161tvo Akademije usvojilo je 30. o\u017eujka 2022. izjavu Va\u017enost znanja i primjene znanja za provedbu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine<\/em> koja se nadovezuje na\u00a0slijed ranijih izjava HAZU upu\u0107enih dru\u0161tvu obrazovanih i zaposlenih ljudi. Ostvareno je i sudjelovanje svih razreda u pitanjima o Hrvatima izvan domovine, posebno u Bosni i Hercegovini, ponajvi\u0161e u sklopu preporuka Vladi o uvjetima za prijam susjednih dr\u017eava u Europsku uniju. Dotakli smo drugu po\u0161ast koja nas je zadesila, a to su potresi. Akademija je svoju izjavu o obnovi nakon potresa vrlo brzo priop\u0107ila javnosti koncem travnja 2020.\u201c, istaknuo je akademik Neidhardt i iznio podatke da su od 2019. do danas u HAZU prire\u0111ena 863 znanstvena ili kulturno-umjetni\u010dka doga\u0111anja, a u nakladi Akademije izdana 361 publikacija, dok je Zaklada HAZU pripomogla 734 projekta ukupnim iznosom od \u010detiri milijuna kuna.<\/p>\n

Akademik Neidhardt se osvrnuo i na proces obnove Akademijinih zgrada stradalih u potresima koji obuhva\u0107a 15 projekata sufinanciranih sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije \u2013 osam projekata obnove zgrada i sedam projekata za\u0161tite muzejske gra\u0111e. \u201eSvi radovi konstrukcijske obnove moraju se izvesti do 30. lipnja 2023. Izvo\u0111a\u010di s kojima su ugovoreni radovi obvezuju se da \u0107e se pridr\u017eavati rokova, a osim radova konstrukcijske obnove, izvo\u0111a\u010di radova izvest \u0107e i dio nu\u017enih gra\u0111evinsko-obrtni\u010dkih radova, radova na elektroinstalacijama, na vodovodu, odvodnji i hidrantskoj mre\u017ei, grijanju, hla\u0111enju, ventilaciji te plinskim instalacijama.<\/p>\n

U 2023. u sedam Akademijinih zgrada odvijat \u0107e se radovi obnove. Da bi se provela konstrukcijska, a potom i cjelovita obnova, zgrade se moraju isprazniti od stvari i ljudi koji u njima rade. Zbog toga su umjetni\u010dka i muzejska gra\u0111a te druge pokretnine preseljeni u privremenu \u010duvaonicu, a zaposlenici iz \u0161est zgrada jesu ili \u0107e biti preseljeni u nove privremene radne prostore \u2013 u Pala\u010du Dra\u0161kovi\u0107, Knji\u017enicu HAZU i zgradu u Ulici Ante Kova\u010di\u0107a 5. Dosad je s Ministarstvom kulture i medija ugovoreno ukupno 400 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu zgrada i za\u0161titu muzejske gra\u0111e, a Akademija je za neposrednu sanaciju o\u0161te\u0107enja, pripremu projektne dokumentacije te za\u0161titu i pohranu muzejske gra\u0111e i eksponata utro\u0161ila 3,5 milijuna kuna vlastitih sredstava i donacija. Predvi\u0111ena je konstruktivna obnova, ali do cjelovite obnove i povratka na rad u na\u0161e pala\u010de, muzeje i urede neizvjestan je put. S tim u vezi 17. studenoga 2022. upu\u0107eno je pismo Vladi Republike Hrvatske sa zamolbom da se razjasni financiranje cjelovite obnove na\u0161ih nekretnina, za \u0161to za sada nedostaje preko dvjesto milijuna kuna.<\/p>\n

Bez obzira na preseljenje, Akademijine \u0107e se aktivnosti nastaviti \u2013 i to ne samo one koje se odnose na planirane zadatke nego i na uobi\u010dajenu prisutnost u javnosti, na promocije, predavanja te kulturna i umjetni\u010dka doga\u0111anja, uglavnom u na\u0161oj Knji\u017enici i Preporodnoj dvorani u Opati\u010dkoj ulici, koje \u0107e zadr\u017eati i pru\u017eati sve ono \u0161to je potrebno za odr\u017eavanje javnih manifestacija pod pokroviteljstvom Akademije i drugih kulturnih subjekata. Kad se svi spomenuti radovi na obnovi Akademijinih nekretnina dovr\u0161e, nastavljamo dalje zajedno sa svim eventualno nedovr\u0161enim obvezama koje su na po\u010detku bile nazna\u010dene\u201c, poru\u010dio je akademik Neidhardt.<\/p>\n

Podsjetiv\u0161i na promjene uvedene u postupak izbora \u010dlanova HAZU koje su primijenjene 2020. i 2022., najavio je da \u0107e se na po\u010detku sljede\u0107e godine analizirati sustav Akademije s obzirom na broj i nazive razreda i prosuditi odgovara li sada\u0161nji ustroj i na\u010din rada dana\u0161njem razvoju dru\u0161tva, znanosti i umjetnosti. Preispitat \u0107e se i sustav izbora novih \u010dlanova te \u0107e se analizirati op\u0107i akti Akademije i po potrebi modernizirati.<\/p>\n

\u201eU idu\u0107em \u010detverogodi\u0161njem razdoblju Akademija \u0107e meritornim mi\u0161ljenjima i zastupanim stajali\u0161tima sudjelovati u razmatranju svih bitnih pitanja u dru\u0161tvu i primjereno dijeliti sudbinu Hrvatske. Nakraju treba ponoviti: europeizam hrvatske kulture zra\u010dio je tijekom povijesti i, unato\u010d svim izazovima, Hrvatska je ostala postojana kao nezaobilazna \u010dinjenica globalne humane aglomeracije. Utjecaj Akademije kao povijesnog supstituta hrvatske dr\u017eavnosti bjelodan je u dana\u0161njoj europskoj Hrvatskoj po djelima akademika kao slijednika i protagonista najvi\u0161ih vrijednosti temeljenih na znanstvenim, stru\u010dnim i moralnim na\u010delima, uskla\u0111enima s dru\u0161tvenom misijom, ugledom i autoritetom Akademije. Mi kao kandidati za \u010dlanove uprave u\u010dinit \u0107emo sve da se to ostvaruje svjesni odgovornosti za ispunjenje zada\u0107a koje \u0107e te nama povjeriti. Neka nam Akademija bude vjerodostojna, jedinstvena, europska, \u010dasna, napredna, afirmativna, hrabra, avangardna, znamenita, univerzalna, ali nadasve hrvatska\u201c, zaklju\u010dio je akademik Neidhardt.<\/p>\n

Akademik Velimir Neidhardt 18. je predsjednik Akademije i prvi iz redova umjetnika. Dosada\u0161nji predsjednici bili su Franjo Ra\u010dki, Pavao Muhi\u0107, Josip Torbar, Tadija Smi\u010diklas, Tomislav Mareti\u0107, Vladimir Ma\u017eurani\u0107, Gustav Jane\u010dek, Gavro Manojlovi\u0107, Albert Bazala, Tomo Mati\u0107, Andrija \u0160tampar, Grga Novak, Jakov Sirotkovi\u0107, Ivan Supek, Ivo Padovan, Milan Mogu\u0161 i Zvonko Kusi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Akademik Velimir Neidhardt ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skup\u0161tini HAZU odr\u017eanoj u \u010detvrtak 24. studenog na kojoj su birani \u010dlanovi novog Predsjedni\u0161tva Akademije \u010diji \u0107e \u010detverogodi\u0161nji mandat po\u010deti 1. sije\u010dnja 2023. Akademik Neidhardt du\u017enost predsjednika HAZU u prvom mandatu obna\u0161a od 2019. Na skup\u0161tini su izabrani i ostali \u010dlanovi Uprave HAZU, potpredsjednici HAZU, akademik Davor Mili\u010di\u0107 i akademik Frano Para\u0107 te glavni tajnik akademik Dario Vretenar koji te du\u017enosti tako\u0111er obna\u0161aju od 2019. Skup\u0161tina je potvrdila izbor tajnika devet Akademijinih razreda koji su ujedno i \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva HAZU, a izabrano je jo\u0161 pet \u010dlanova Predsjedni\u0161tva iz razreda koji nisu zastupljeni me\u0111u \u010dlanovima Uprave. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":28182,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28179"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28179"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28179\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28195,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28179\/revisions\/28195"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}