{"id":27718,"date":"2022-11-07T16:02:04","date_gmt":"2022-11-07T15:02:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=27718"},"modified":"2022-11-07T16:04:27","modified_gmt":"2022-11-07T15:04:27","slug":"akademik-andrija-mutnjakovic-proglasen-pocasnim-gradaninom-pristine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/11\/akademik-andrija-mutnjakovic-proglasen-pocasnim-gradaninom-pristine\/","title":{"rendered":"Akademik Andrija Mutnjakovi\u0107 progla\u0161en po\u010dasnim gra\u0111aninom Pri\u0161tine"},"content":{"rendered":"

U pala\u010di Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 7. studenog 2022. odr\u017eana je sve\u010danost progla\u0161enja akademika Andrije Mutnjakovi\u0107a<\/strong> po\u010dasnim gra\u0111aninom Pri\u0161tine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knji\u017enice Kosova \u201ePjet\u00ebr Bogdani\u201c. Pri\u0161tinski gradona\u010delnik P\u00ebrparim Rama<\/strong> tom je prilikom akademiku Mutnjakovi\u0107u uru\u010dio klju\u010d Grada Pri\u0161tine i istaknuo va\u017enost koju njegova zgrada ima za identitet Republike Kosovo i njenog glavnog grada. \u201eMi u Pri\u0161tini volimo svoju Nacionalnu knji\u017enicu. Ona je najzna\u010dajnija znamenitost na\u0161eg grada, ona nam daje osje\u0107aj identiteta, ponosa i \u010dasti\u201c, kazao je Rama koji se prisjetio vremena svog djetinjstva kada je svjedo\u010dio izgradnji Nacionalne knji\u017enice, dovr\u0161ene 1982., a svoju fascinaciju njome smatra jednim od razloga \u0161to je i sam postao arhitekt. Rama je spomenuo i simboliku koja se pridavala arhitektonskim elementima Knji\u017enice \u2013 bijele kupole uspore\u0111ivane su s tradicionalnim kapama kosovskih Albanaca, a oplata u obliku metalne re\u0161etke s represijom kojoj su bili izlo\u017eeni u doba Jugoslavije. Pojasnio je da su kupole kao element bizantskog i islamskog stila zapravo preuzete iz d\u017eamija i pravoslavnih crkava na Kosovu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Martin Berishaj<\/strong> kazao je da je dan dodjele klju\u010deva Grada Pri\u0161tine akademiku Mutnjakovi\u0107u praznik za sve gra\u0111ane Pri\u0161tine i za cijelu dr\u017eavu Kosovo. \u201eIznimno smo sretni jer nismo sami u o\u010duvanju i promicanju identiteta i ba\u0161tine Kosova i zahvalni smo hrvatskoj dr\u017eavi \u0161to nam u tome poma\u017ee\u201c, rekao je Berishaj.<\/p>\n

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt<\/strong> prisjetio se svojih veza s Kosovom i tamo\u0161njim arhitektima te istaknuo zasluge akademika Mutnjakovi\u0107a za hrvatsku arhitekturu, kao i za promicanje hrvatske arhitektonske ba\u0161tine u svojim knjigama. Zahvaljuju\u0107i se na dodijeljenoj \u010dasti po\u010dasnog gra\u0111anina Pri\u0161tine, akademik Mutnjakovi\u0107 je kazao da je tijekom 13 godina rada na Nacionalnoj knji\u017enici Kosova ondje proveo barem po mjesec dana. \u201eProjekt se ni u jednom segmentu nije izmijenio, kako je zami\u0161ljen tako je i izgra\u0111en, \u0161to se rijetko doga\u0111a. Drago mi je \u0161to je puk prihvatio Knji\u017enicu kao svoju svojinu, kao dio svog identiteta\u201c, rekao je akademik Mutnjakovi\u0107 zahvaliv\u0161i se \u010delnicima pri\u0161tinske knji\u017enice koji su mu prije pola stolje\u0107a povjerili izgradnju nove zgrade.<\/p>\n

Na sve\u010danosti su me\u0111u ostalim bili i predsjednik Vije\u0107a albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Gzim Red\u017eepi<\/strong> i mnogi drugi zagreba\u010dki Albanci.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Akademik Andrija Mutnjakovi\u0107, arhitekt i teoreti\u010dar arhitekture, ro\u0111en je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. \u0161kolovao na Dr\u017eavnoj majstorskoj radionici za arhitekturu\u00a0 Drage Iblera. Redoviti \u010dlan HAZU je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istra\u017eivanjima, te scenografijom i filmom. Me\u0111u realiziranim zgradama isti\u010du se Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Kosova u Pri\u0161tini (1971.\u20131982., danas Nacionalna knji\u017enica Kosova \u201ePjet\u00ebr Bogdani\u201c) te Kazali\u0161te Tre\u0161nja (1964.\u20131999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U arhitektonskim i urbanisti\u010dkim projekatima primjenjuje rezultate teorijskih istra\u017eivanja, kroz tekstove koji ga na doma\u0107oj sceni obilje\u017eavaju kao jednog od najzna\u010dajnijih povjesni\u010dara arhitekture ne samo ovih prostora ve\u0107 \u0161ire. Arhitektura i rje\u0161enja problema vezani su uz arhitektonske projekte koje dijeli na uz sve one poznate arhitektonske tipologije dodatno na vernakularnu, bioni\u010dku, topolo\u0161ku, dinami\u010dku, kineti\u010dku i lebde\u0107u. Objavio je vi\u0161e knjiga s podru\u010dja arhitekture (Endemska arhitektura<\/em>, 1987;\u00a0Tercijarni grad<\/em>, 1988.; Kinetic Architecture<\/em>, 2021.) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad<\/em>, 1991;\u00a0Sretan grad<\/em>, 1993;\u00a0Arhitekt Lucijan Vranjanin<\/em>, 2003;\u00a0Arhitektonika pape Siksta V.,<\/em>\u00a02010.;\u00a0\u00a0Arhitektonika Jurja Dalmatinca<\/em>, 2016., te\u00a0Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj<\/em>, 2020.).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U pala\u010di Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 7. studenog 2022. odr\u017eana je sve\u010danost progla\u0161enja akademika Andrije Mutnjakovi\u0107a po\u010dasnim gra\u0111aninom Pri\u0161tine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knji\u017enice Kosova \u201ePjet\u00ebr Bogdani\u201c. Pri\u0161tinski gradona\u010delnik P\u00ebrparim Rama tom je prilikom akademiku Mutnjakovi\u0107u uru\u010dio klju\u010d Grada Pri\u0161tine i istaknuo va\u017enost koju njegova zgrada ima za identitet Republike Kosovo i njenog glavnog grada.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":27719,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27718"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27718"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27727,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27718\/revisions\/27727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}