{"id":25333,"date":"2022-07-25T15:30:03","date_gmt":"2022-07-25T13:30:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=25333"},"modified":"2022-07-25T15:30:03","modified_gmt":"2022-07-25T13:30:03","slug":"objavljen-15-svezak-benesiceva-rjecnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/07\/objavljen-15-svezak-benesiceva-rjecnika\/","title":{"rendered":"Objavljen 15. svezak Bene\u0161i\u0107eva Rje\u010dnika hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika od preporoda do I. G. Kova\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljen je krajem srpnja 2022. petnaesti, odnosno tre\u0107i u nizu novih svezaka Bene\u0161i\u0107eva znamenitog <a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Benesicev-rjecnik-sv-15.pdf\"><em>Rje\u010dnika hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika od preporoda do I. G. Kova\u010di\u0107a <\/em>(<em>ta<\/em><em>\u2014uljudba<\/em>)<\/a>. Bene\u0161i\u0107ev knji\u017eevnojezi\u010dni rje\u010dnik jedinstveno je vrelo identitetskih obilje\u017eja hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti od sredine XIX. do polovice XX. stolje\u0107a, dakle u burno vrijeme smjene paradigmi te ustaljivanja i usustavljivanja novo\u0161tokavskoga standardnog jezika. Rje\u010dnik se izra\u0111uje u Zavodu za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja HAZU pod voditeljstvom dr. sc. Anje Nikoli\u0107-Hoyt, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju i upraviteljice Zavoda. Uz urednike, akademika Josipa Bratuli\u0107a, dr. sc. Anju Nikoli\u0107-Hoyt i pok. akademika Marka Samard\u017eiju, petnaesti su svezak priredile za tisak dr. sc. Ivana Filipovi\u0107 Petrovi\u0107, dr. sc. Anja Nikoli\u0107-Hoyt i dr. sc. Bojana Schubert, znanstvenice Zavoda za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja HAZU.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz Predgovora<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px;\"><em>Bene\u0161i\u0107ev knji\u017eevnojezi\u010dni rje\u010dnik nastao je na poticaj Miroslava Krle\u017ee, a iz potrebe za izradom i izdavanjem rje\u010dnika koji bi nadomjestio praznine i nedostatke postoje\u0107ih rje\u010dnika, poglavito Broz-Ivekovi\u0107eva Rje\u010dnika hrvatskoga jezika iz 1901. Naime, pod utjecajem rastu\u0107ega \u0161tokavskog purizma ti su rje\u010dnici nudili pristranu i krnju sliku o leksiku hrvatskoga jezika u kojoj hrvatske jezi\u010dne posebnosti te op\u0107enito hrvatska jezi\u010dna i knji\u017eevna tradicija nisu bile u dovoljnoj mjeri zastupljene. Izrada takva rje\u010dnika bila je tako\u0111er na preporuku Miroslava Krle\u017ee kasnih \u010detrdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a povjerena Juliju Bene\u0161i\u0107u (1883.\u20131957.), knji\u017eevniku i jezikoslovcu, prevoditelju i teatrologu, kojega je prerana smrt zatekla u obradi slova S. Neovisno o tome \u0161to Rje\u010dnik nije stigao zavr\u0161iti, Bene\u0161i\u0107ev je doprinos hrvatskoj filologiji i osobito hrvatskoj leksikografskoj produkciji neosporan i trajan, a mo\u017ee se sagledavati iz razli\u010ditih vizura. Prije svega, utemeljen na knji\u017eevnim citatima \u2013 korpusnim glosama iz djela vi\u0161e od stotinu ponajboljih hrvatskih knji\u017eevnika od Antuna Mihanovi\u0107a do Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a, Bene\u0161i\u0107ev rje\u010dnik predstavlja jedinstven dru\u0161tvenopovijesni dokument i jezi\u010dnokulturni spomenik hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti od sredine XIX. do polovice XX. stolje\u0107a. \u0160tovi\u0161e, mo\u017eemo re\u0107i da je Bene\u0161i\u0107 uvelike popunio spomenute praznine stvoriv\u0161i, naro\u010dito u onoj svojoj sastavnici koja se odnosi na razdoblje kodifikacije ilirskoga odnosno op\u0107ehrvatskoga jezi\u010dnog standarda, dakle na vrijeme od preporoda do pretkraj XIX. stolje\u0107a, danas jedini rje\u010dnik hrvatskoga knji\u017eevnog jezika iznimno va\u017enoga preporodnog vremena.<\/em><\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px;\"><em>[\u2026] Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, Bene\u0161i\u0107 nije na \u017ealost uspio zavr\u0161iti svoj Rje\u010dnik, prema sa\u010duvanim izvorima posljednja natuknica koju je obradio, premda postoje i druga\u010dije interpretacije, bila je serenada. Jugoslavenska akademija je od 1985. do 1990., tridesetak godina nakon Bene\u0161i\u0107eve smrti, objavila prvih dvanaest svezaka (a\u2013rzati), no rad na dovr\u0161avanju Rje\u010dnika nastavio se tek dva desetlje\u0107a kasnije, to jest 2008. u Zavodu za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prevrednovanjem inicijalnih metodolo\u0161kih i drugih postavki te uvo\u0111enjem modernog, suvremenog pristupa obradi Bene\u0161i\u0107ev se rje\u010dnik svrstao u sam vrh hrvatske leksikografije kao djelo iznimna jezi\u010dnokulturnog i jezikoslovnog zna\u010daja, \u010dija je nacionalna vrijednost dragocjena.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljen je krajem srpnja 2022. petnaesti, odnosno tre\u0107i u nizu novih svezaka Bene\u0161i\u0107eva znamenitog Rje\u010dnika hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika od preporoda do I. G. Kova\u010di\u0107a (ta\u2014uljudba). Rje\u010dnik se izra\u0111uje u Zavodu za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja HAZU pod voditeljstvom dr. sc. Anje Nikoli\u0107-Hoyt, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju i upraviteljice Zavoda. Uz urednike, akademika Josipa Bratuli\u0107a, dr. sc. Anju Nikoli\u0107-Hoyt i pok. akademika Marka Samard\u017eiju, petnaesti su svezak priredile za tisak znanstvenice Zavoda dr. sc. Ivana Filipovi\u0107 Petrovi\u0107, dr. sc. Anja Nikoli\u0107-Hoyt i dr. sc. Bojana Schubert.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":25334,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25333"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25338,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25333\/revisions\/25338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}