{"id":25045,"date":"2022-07-14T11:29:16","date_gmt":"2022-07-14T09:29:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=25045"},"modified":"2022-07-15T11:18:10","modified_gmt":"2022-07-15T09:18:10","slug":"25045","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/07\/25045\/","title":{"rendered":"U pala\u010di HAZU odr\u017eana konferencija Hrvatska kao dio eurozone"},"content":{"rendered":"

U organizaciji Ve\u010dernjeg lista u \u010detvrtak 14. srpnja 2022. u pala\u010di Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odr\u017eana je konferencija pod nazivom Hrvatska kao dio eurozone<\/em> na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Konferenciju je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt<\/strong> koji je podsjetio na va\u017enost ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. “Hrvatska je u\u0161la u EU kao suverena dr\u017eava, a hrvatski jezik, pod svojim nacionalnim imenom, postao je jedan od slu\u017ebenih Unijinih jezika. U svojoj dugoj povijesti Hrvatska je bila dio niza dr\u017eavnih zajednica, ali Europska unija prva je integracija za koju se izjasnio narod u slobodnoj hrvatskoj dr\u017eavi. Pripadamo generaciji koja je ostvarila san o vlastitoj dr\u017eavi i tome svjedo\u010dimo ovdje, uz Ba\u0161\u010dansku plo\u010du iz 1100. godine na kojoj se prvi put jasno spominje hrvatsko ime kralja Zvonimira na glagoljici, na jednom od pet pisama na kojima se tiskalo u Gutenbergovo doba. Glagoljica \u0107e krasiti jednu od hrvatskih kovanica eura. Uz nju, tu su i kuna, i karta Hrvatske, i Tesla, i hrvatski grb, i stihovi Ivana Gunduli\u0107a iz Himne slobodi. Sve to postaje znamenje u doprinosu Hrvatske identitetskoj ba\u0161tini Europe”, kazao je akademik Neidhardt i podsjetio da je HAZU\u00a0u sije\u010dnju 2012. godine nakon izvanredne je skup\u0161tine gotovo jednoglasno usvojila izjavu kojom je pozvala hrvatske gra\u0111ane da na referendumu podr\u017ee ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U toj je izjavi Hrvatska akademija istaknula da se \u201eHrvatska kao vjekovni sastavni dio zapadnoeuropske civilizacije i tradicije te srednjoeuropskoga i mediteranskoga kulturnoga kruga vra\u0107a u okrilje Europe\u201c. Akademija je u izjavi zaklju\u010dila da su prednosti \u010dlanstva u Uniji mnogo ve\u0107e od nedostataka. U izjavi je tako\u0111er istaknuto: \u201eRazumljivi su podijeljeni osje\u0107aji i bojazan nekih hrvatskih gra\u0111ana u vezi s pristupanjem Europskoj uniji te smatramo da ovom va\u017enom pitanju treba pristupiti realno, bez euforije a i bez pretjerane skepse. Svjesni smo da Europska unija sa stalnim izazovima nije u svemu idealna zajednica, ali Hrvatska si sada ne smije dopustiti da ostane izvan zajedni\u010dkoga europskog doma. Sad \u0107e vi\u0161e nego ikada do\u0107i do izra\u017eaja na\u0161a sposobnost da razvijamo svoje mogu\u0107nosti, prednosti i pru\u017eene prilike, koje su, nedvojbeno, brojne. Imat \u0107emo priliku bolje promicati svoju umjetnost i kulturu kao bitne sadr\u017eaje u afirmaciji vlastitog identiteta u novoj velikoj zajednici. Na\u0161a materijalna i duhovna ba\u0161tina i hrvatski jezik do\u0107i \u0107e do punoga izra\u017eaja, a Hrvatska \u0107e postati jo\u0161 prepoznatljiviji dio Europe.\u201c<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

“To su bile neke od poruka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od prije deset godina. Kad je Akademija 1861. godine osnovana, Hrvatska je bila dio Habsbur\u0161ke Monarhije, \u010dija je valuta bila forinta, a od 1892., u Austro-Ugarskoj, valuta je bila kruna. I tada smo dakle imali zajedni\u010dki novac sa zemljama kojima po svojoj povijesti i identitetu pripadamo. Nakon 1918. i stvaranja jugoslavenske dr\u017eave valuta je bio dinar, u doba NDH kuna, nakon 1945. ponovno dinar, a u samostalnoj Hrvatskoj od 1991. godine hrvatski dinar te od 1994. godine kuna. Euro je dakle osma valuta u 161 godinu dugoj povijesti Hrvatske akademije, koja je od svojeg osnutka do danas svjedo\u010dila uru\u0161avanjima velikih carstava i niza nametnutih dr\u017eavnih tvorevina.
\nI u takvim, podre\u0111enim, uvjetima hrvatska se \u017eilava sposobnost, uz kreativnost i odlu\u010dne napore, ipak uspijevala ostvariti \u2013 primjeri su Strossmayerovo doba i procvat Zagreba nakon potresa 1880., Zagreba\u010dki velesajam i skok preko Save 1950-ih, izgradnja \u010detiriju kapitalnih objekata hrvatske kulture tijekom 1960-tih i 70-tih, te fenomen Univerzijade u Zagrebu 1987.\u00a0Danas, u ravnopravnoj europskoj konstelaciji, Republika Hrvatska mo\u017ee pru\u017eiti jo\u0161 ve\u0107e, neslu\u0107ene mogu\u0107nosti koje i ostvaruje,. Spomenimo sjajno preuzimanje predsjedanja Europskom unijom 2020. godine i Pelje\u0161ki most koji u snovi\u0111enju svih, postaje stvarnost, simbol povijesne neraskidivosti hrvatskoga prostora. S novim ruhom eura na \u017eivotnom tijelu europske Hrvatske, uz medij Ve\u010dernjeg lista, Hrvatska akademija raduje se ovom povijesnom uspjehu i \u010destita na njemu hrvatskoj Vladi na \u010delu s premijerom Andrejom Plenkovi\u0107em. Neka nam uvo\u0111enje eura pomogne da se \u010dim br\u017ee i konkretnije pribli\u017eimo gospodarskom standardu ostalih \u010dlanica eurozone.\u00a0O\u010dekuju\u0107i schengenska pravila na hrvatskom tlu, nastavimo potvr\u0111ivati svoju zemljopisno-povijesnu ulogu grani\u010dara pravih, branitelja Europe”, zaklju\u010dio je akademik Neidhardt.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Glavni urednik Ve\u010dernjeg lista<\/em> Dra\u017een Klari\u0107<\/strong> u svom je pozdravu napomenuo da su, upravo tu, ispod Ba\u0161\u010danske plo\u010de, prije pola godine potpisali dokument vremena, Rezoluciju Zemlju u kojoj je Ve\u010dernji list na sebe preuzeo promociju odr\u017eivog razvoja. “U proteklih nekoliko godina svjedo\u010dimo velikim naporima da Hrvatska postane \u0161to ure\u0111enija i \u0161to kvalitetnije mjesto za \u017eivot. Ulazak u eurozonu je jedan od velikih uspjeha, jamac da ne\u0107emo sjediti u predsoblju kada se budu donosile klju\u010dne odluke, kada je u pitanju raspodjela novca. Sljede\u0107i izazov koji stoji pred Hrvatskom, pred Vladom, je ulazak u Schengen, i mislim da \u0107e Hrvatska na taj na\u010din zaokru\u017eiti va\u017ean put od zemlje koja je samo prije 30 godina izborila svoju neovisnost, gradila institucije, u\u0161la u NATO, EU i s ova dva posljednja izazova zatvorila neki krug. Iza toga slijedi da radimo sami na sebi i cijeli niz konferencija koje radi Ve\u010dernji list, pa i ova, idu u pravcu toga da razgovaramo o problemima u dru\u0161tvu u svrhu bolje, odr\u017eive Hrvatske”, kazao je Klari\u0107.<\/p>\n

Nakon uvodnih govora odr\u017ean je intervju predsjednika Vlade koji je vodio Mislav \u0160imatovi\u0107, zamjenik glavnog urednika Ve\u010dernjeg lista.\u00a0<\/em>Premijer Plenkovi\u0107 je istaknuo, komentiraju\u0107i odluku Ecofina o uvo\u0111enju eura u Hrvatsku, da \u0107e ta odluka uistinu ostati dugo upam\u0107ena u razvoju Hrvatske i njenom me\u0111unarodnom pozicioniranju, politi\u010dkom, ali osobito ekonomskom i financijskom.\u00a0Kazao je da hrvatsko \u010dlanstvo u europodru\u010dju ne dolazi preko no\u0107i, ve\u0107 na temelju pravno preuzetnih obveza koje smo preuzeli trenutkom \u010dlanstva u EU.\u00a0\u201eDoga\u0111a se na temelju jasno odabrane strategije i europskog usmjerenja politike na\u0161e Vlade\u201c, nastavio je i dodao da je proces vo\u0111en na na\u010din da mo\u017ee biti primjer drugima, od strategije za uvo\u0111enje eura 2017., izvanredne suradnje Vlade, prije svega Ministarstva financija i HNB-a.\u00a0\u201eNapravili smo veliku sinergiju, pokazali politi\u010dku odlu\u010dnost, visoku stru\u010dnost i pa\u017eljivo i dosljedno ispunjavanja svih reformi, u vremenskim rokovima i ali i sadr\u017eajem\u201c, rekao je Plenkovi\u0107 i dodao politi\u010dko, ekonomsko i financijsko lobiranje i poja\u0161njavanje na\u0161ih postignu\u0107a svima koji su nas na tom procesu pratili i ocjenjivali.\u00a0Pojasnio je da se to dogodilo zbog tri razloga, a prvi je povjerenje onih koji su odlu\u010divali u smjer Hrvatske.\u00a0 \u201eVjeruju da Hrvatska s jasno odre\u0111enim smjerom stavlja sidro na svoje globalno pozicioniranje kao 20. \u010dlanica eurozone\u201c, rekao je.\u00a0To dokazuju i munjevite reakcije kreditnih agencija, rekao je navev\u0161i da je agencija Moody’s najavila dizanje kreditnog rejtinga, a agencija Fitch je ve\u0107 to u\u010dinila te \u0107e tako Hrvatska imati najve\u0107i kreditni rejting u povijesti.\u00a0\u201eTo govori da na\u0161 smjer donosi rezultate i postavio nas je na mjesto koje u krizama Hrvatska, njezini gra\u0111ani i gospodarstvo bivaju za\u0161ti\u0107eniji i bolje pozicionirani\u201c, istaknuo je Plenkovi\u0107.\u00a0 Napomenuo je da Europska unija cijeni \u0161to je Hrvatska ostvarila svoj strate\u0161ki cilj u uvjetima preklapaju\u0107e globalne krize bez presedana.\u00a0Kazao je i da Hrvatska ima svoj put i realizira ga unato\u010d pandemiji koja traje dvije i pol godine, a ko\u0161tala nas je 44 milijarde kuna, za sada, i unato\u010d \u010dinjenici da je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu, koja je dovela do enormnog rasta energenata, poskupljenja hrane, rasta cijena sirovina, gra\u0111evinskog materijala, i povrh toga stvorila inflatorne pritiske za sve \u010dlanice EU i za cijeli svijet.\u00a0\u201eTo je kontekst u kojem se nalazimo\u201c, rekao je premijer i dodao da je za Hrvatsku bolje sada ostvariti taj cilj, jer \u0107emo ulaskom u eurozonu u\u0107i u mirnu luku u kojoj \u0107emo koristiti sve kapacitete koje nam \u010dlanstvo mo\u017ee dati, uklju\u010div\u0161i politiku Europske sredi\u0161nje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.\u00a0Rekao je da \u0107e Vlada nastojati balansirati dva cilja, ne ugroziti daljnji gospodarski rast, a istodobno inteligentnim mjerama, poreznim reformama i subvencijama voditi ra\u010duna da gra\u0111ani i gospodarstvo mogu i ovu krizu premostiti, kao \u0161to smo pokazali da mo\u017eemo u Covid krizi.<\/p>\n

Za dana\u0161nju krizu Plenkovi\u0107 je istaknuo da je ona vanjska i horizontalnog karaktera, \u0161to zna\u010di da svi trebamo energente, ali ne znamo glavnu varijablu – koliko \u0107e to trajati.\u00a0Kazao je i da misli da \u0107e kriza biti zahtjevna, ali \u0107emo se suo\u010diti s njom kao \u0161to smo se i prije suo\u010davali, kombinacijom mjera i oslanjanjem na vlastite snage i na fiskalni kapacitet koji imamo zato \u0161to je Vlada kvalitetno upravljala javnim financijama sve ove godine, pa je mogla reagirati i u krizi.\u00a0\u201eOvo je vrijeme kada svi konstruktivni akteri trebaju dati doprinos\u201c, naglasio je Plenkovi\u0107 i dodao da ima puno destruktivnih aktera u hrvatskom dru\u0161tvu, ljudi koji \u017eele destabilizaciju i otvoreno \u017eele ru\u0161enje Vlade.\u00a0Rekao je da je posao svih odgovornih aktera da ne pridonesu socijalnoj frakturi dr\u017eave, a posao Vlade je odr\u017eati stabilnost i ekonomiju.\u00a0Na upit \u0161to zna\u010di politi\u010dka stabilnost, premijer je rekao da to zna\u010di 76 ozbiljnih i pouzdanih ljudi u Hrvatskom saboru koji jedni drugima vjeruju i dogovorili su se oko smjera, strategije i programa Vlade.\u00a0\u201eDa podupiru mjere te Vlade unato\u010d i usprkos svim poku\u0161ajima da se nekoga zatrese, i da provodi politiku koja omogu\u0107uje Schengen, euro, Pelje\u0161ki most, otvaranje pregovora s OECD-om, kupnju Rafala, kao i rast BDP-a, pove\u0107anje pla\u0107a, pove\u0107anje mirovina i jednu ozbiljnu politiku koja Hrvatsku vodi naprijed\u201c, istaknuo je Plenkovi\u0107.<\/p>\n

Predsjednik Vlade kazao je i da je va\u017eno da 1. sije\u010dnja euro koincidira sa Schengenom, da smo s obje noge u dubljim EU integracijama, jer smo i na tom podru\u010dju napravili ogromne reforme.\u00a0\u201eTu smo tako\u0111er stekli povjerenje, poja\u0161njavanjem ili lobiranjem, danas Hrvatska \u010duva vanjsku granicu EU-a, a sutra \u0107e \u010duvati Schengensku vanjsku granicu unije\u201c, zaklju\u010dio je premijer.\u00a0Na upit o transformacijskoj politici premijer je ponovio re\u010denicu iz kampanje \u2013 Mijenjam HDZ da bih sutra promijenio Hrvatsku.\u00a0\u201eMislim da smo \u0161to se ti\u010de promjena u Hrvatskoj napravili jako puno\u201c, kazao je premijer i ponovio da \u0107e Hrvatska nakon 6 godina biti \u010dlanica eurozone i Schengena, za par godina u\u0107i u OECD, spojiti teritorij Pelje\u0161kim mostom i imati vi\u0161enamjenske borbene avione koji \u0107e osna\u017eiti politiku odvra\u0107anja bilo koga tko ima pretenzije na hrvatski teritorij.\u00a0 Zaklju\u010dio je da je Vlada napravila mnogo iskoraka, ali i da je jo\u0161 jako mnogo posla i velikih izazova u budu\u0107em radu.<\/p>\n

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Mari\u0107<\/strong> kazao je da je sada, nakon Fitchovog izvanrednog pove\u0107anja, kreditni rejting Hrvatske kod te agencije najvi\u0161i ikada.\u00a0\u201eTo je fenomenalna vijest, to su prve opipljive koristi od ulaska u eurozonu. To je tre\u0107a stepenica investicijske zone i najvi\u0161a ikada za Hrvatsku \u0161to se ti\u010de Fitcha\u201d, kazao je Mari\u0107.\u00a0Istaknuo je da trenutno po Fitchu sedam \u010dlanica EU ima ni\u017ei rejting od hrvatskog.\u00a0Mari\u0107 je, ka\u017ee, posljednjih tjedana razgovarao s analiti\u010darima kreditnih agencija i svi se, isti\u010de, sla\u017eu da je Hrvatska napravila sjajan napredak proteklih godina.\u00a0\u201eRezultati su prepoznati – i financijski i makrofiskalni i op\u0107enito. Jasna je i njihova poruka: nemojte stati na tome\u201d, kazao je ministar Mari\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U organizaciji Ve\u010dernjeg lista u \u010detvrtak 14. srpnja 2022. u pala\u010di Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odr\u017eana je konferencija pod nazivom Hrvatska kao dio eurozone na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":25046,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25045"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25045"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25079,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25045\/revisions\/25079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}