{"id":23348,"date":"2022-05-20T09:47:19","date_gmt":"2022-05-20T07:47:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=23348"},"modified":"2022-05-20T10:27:16","modified_gmt":"2022-05-20T08:27:16","slug":"prilozi-za-zastitu-hrvatskih-nacionalnih-interesa-prilikom-pregovora-republike-hrvatske-s-bosnom-i-hercegovinom-crnom-gorom-i-srbijom-u-pogledu-njihova-ulaska-u-europsku-uniju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2022\/05\/prilozi-za-zastitu-hrvatskih-nacionalnih-interesa-prilikom-pregovora-republike-hrvatske-s-bosnom-i-hercegovinom-crnom-gorom-i-srbijom-u-pogledu-njihova-ulaska-u-europsku-uniju\/","title":{"rendered":"PRILOZI ZA ZA\u0160TITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU"},"content":{"rendered":"<p><strong>PRILOZI ZA ZA\u0160TITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>BOSNA I HERCEGOVINA<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Razgrani\u010denje u Malostonskom zaljevu (oto\u010di\u0107i Veli i Mali \u0161kolj te Ponta Klek); saniranje odlagali\u0161ta otpada u podru\u010dju Neuma, potreba osuvremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (za\u0161tita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja \u010di\u0161\u0107enja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; za\u0161tita voda rijeke Neretve \u2013 onemogu\u0107iti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta <em>Gornji horizonti<\/em>; neodr\u017eivost sada\u0161njeg stanja rasutog tereta u luci Plo\u010de \u2013 fine \u010destice ugljene pra\u0161ine ugro\u017eavaju faunu u Malostonskom zaljevu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Aktualizirati potrebu po\u0161tivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora \u2013 za\u0161tita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica \u2013 razlika izme\u0111u deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Razrije\u0161iti najve\u0107i izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suo\u010deni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionisti\u010dku i bo\u0161nja\u010dku unitaristi\u010dku. Iako su Hrvati malobrojniji u vi\u0161enacionalnoj zajednici, ne zna\u010di da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme za\u0161tite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH i izbor \u010dlanova u Predstavni\u010dki dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skup\u0161tine BiH, tako i \u00a0Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napu\u0161taju vjekovna obitavali\u0161ta na povijesnom hrvatskom etni\u010dkom prostoru.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani dr\u017eave od srpske agresije te prestati la\u017eno optu\u017eivati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. tre\u0107i entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Osigurati za\u0161titu Jadranskog mora i obalnog podru\u010dja; Koridor Vc: Plo\u010de \u2013 Mostar \u2013 Sarajevo \u2013 Osijek \u2013 hrvatsko-ma\u0111arska granica (koridorska ekstenzija Jadran \u2013 Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i za\u0161tita okoli\u0161a te provedba mjera za ubla\u017eavanje klimatskih promjena i mjera u podru\u010dju okoli\u0161a i odr\u017eivog razvoja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Upozoriti na gledi\u0161ta iz Glasgowa u vezi s istra\u017eivanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na podru\u010djima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima \u017eive prete\u017eno Hrvati; problem zaga\u0111enja okoli\u0161a zbog kori\u0161tenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godi\u0161nja ukupna potro\u0161nja ugljena oko 5 x 10<sup>6<\/sup> tona).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na za\u0161titu okoli\u0161a \u2013 HE Fo\u010da, HE Buk Bijela, He Viko\u010d, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), \u0161to dovodi u pitanje za\u0161titu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE \u010capljina na Neretvi.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>CRNA GORA<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Tra\u017eiti zagarantirane mandate Hrvatima u Skup\u0161tini Crne Gore; potpora prijedlogu zajedni\u010dke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upu\u0107enom UNESCO-u; podr\u017eati Zaklju\u010dke sa znanstvenog skupa <em>Identitet Hrvata Boke kotorske<\/em> koji je u svibnju 2021. odr\u017ean u Zagrebu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Kona\u010dno odrediti kopnenu granicu (oto\u010di\u0107 Lastavica s tvr\u0111avom Mamula, a osobito razgrani\u010denja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora i nakon progla\u0161enja isklju\u010divoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske; Crna Gora mora potpuno i odgovorno gospodariti plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila koli\u010dina tog otpada koji dopluta do ju\u017enih hrvatskih otoka; suzdr\u017eavanje Crne Gore u istra\u017eivanju i eventualnoj eksploataciji ugljikovodika u dubljem dijelu Ju\u017enojadranske kotline.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Aktualizirati potrebu po\u0161tivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora \u2013 za\u0161tita prava hrvatske manjine; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica \u2013 razlika izme\u0111u deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Platiti \u0161tetu po\u010dinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj ba\u0161tini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatra\u017eiti oprost od Hrvatske za po\u010dinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne ba\u0161tine, posebno knji\u017eevne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno politi\u010dko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>U Jadranskom bi moru trebalo na\u0107i zajedni\u010dki obostrano prihvatljiv model ekolo\u0161kog istra\u017eivanja podmorja u suglasju sa stavovima iz Glasgowa te obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje \u2013 odre\u0111ena iskustva u suradnji u pro\u0161losti te utjecaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog zna\u010denja; obratiti pozornost na zaga\u0111enje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom i dr., s obzirom na to da se sve te ne\u010disto\u0107e morskim strujama \u0161ire od juga prema sjeveru i dolaze u na\u0161 dio Jadrana; smanjiti negativan utjecaj na okoli\u0161 TE Pljevlja snage 210 MW.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>SRBIJA<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Prestati s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih dr\u017eavljana uz odricanje od velikosrpske propagande (pitanje Bunjevaca, jezika, jasenova\u010dki mit, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i dr.).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Razgrani\u010denje na Dunavu \u2013 u procesu mirne reintegracije pogre\u0161no je odre\u0111ena granica izme\u0111u Republike Hrvatske i Republike Srbije koja je uvijek bila definirana i odre\u0111ena sredinom prirodnog toka Dunava od njegova ulaska u Hrvatsku na granici s Republikom Ma\u0111arskom do njegova izlaska iz Hrvatske na granici sa Srbijom; aktualiziranje neodgodivog povratka hrvatskoga katastarskog teritorija te \u0160arengradske ade pod suverenitet hrvatske dr\u017eave (na podru\u010dju \u0160arengradske ade nalaze se izuzetno vrijedni i rijetki agroekosustavi i ekosustavi mo\u010dvarnih podru\u010dja s iznimnom biolo\u0161kom raznolikosti, a u poljoprivredi se primjenjuje u Europi jedinstven sustav uzgoja stoke bez gospodara koja \u017eivi u \u0160arengradu).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Aktualiziranje potrebe po\u0161tivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora \u2013 za\u0161tita recipro\u010dnih prava hrvatske manjine, osigurati Hrvatima slobodno politi\u010dko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava srpskoj manjini s paritetom u financiranju djelovanja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica \u2013 razlika izme\u0111u deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Potreba definiranja polo\u017eaja Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj: pravoslavne su crkve dr\u017eavne crkve, pa polo\u017eaj Srpske pravoslavne crkve ne mo\u017ee biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba imati punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju brinu\u0107i se za vjerski \u017eivot manjine, ali recipro\u010dno na razini koliko je to omogu\u0107eno hrvatskoj manjini na podru\u010dju Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se mo\u017ee okarakterizirati politi\u010dkim djelovanjem.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Inzistirati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata (vratiti arhiv Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, arhiv JNA o kri\u017enim putovima i logorima, o hrvatskom prolje\u0107u itd.) i sve \u0161to je relevantno za povijest Hrvata na hrvatskom etni\u010dkom prostoru i \u0161ire.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Vratiti dokumentaciju odnesenu iz Vukovarske bolnice.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogu\u0107avanje njihova dostojnog ukopa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Inzistirati na dostavi podataka o svim zato\u010denim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zato\u010denicima srpskih logora, uz odgovaraju\u0107e dozvole simboli\u010dnog obilje\u017eavanja mjesta takvih stradanja diljem Srbije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Priznati hrvatski etni\u010dki integritet Bunjevcima u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU o tzv. \u201ebunjeva\u010dkom jeziku\u201c od 8. o\u017eujka 2021. Tra\u017eiti odricanje od progla\u0161enja bunjeva\u010dkog govora Hrvata slu\u017ebenim u Subotici jer bi se to moglo shvatiti kao dio politi\u010dkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjeva\u010dke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskoga nacionalnog identiteta Bunjevaca.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Na svim razinama Srbije javno i nedvosmisleno priznanje hrvatskoga jezika kao posebnog i neovisnog standardnog jezika, jednog od slu\u017ebenih jezika Europske unije u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU od 11. listopada 2021. To se posebno odnosi na obrazovni sustav u Srbiji gdje se hrvatski jezik la\u017eno prikazuje kao srpski jezik koji se samo naziva hrvatskim imenom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Odricanje od svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske knji\u017eevne ba\u0161tine, posebno starije hrvatske knji\u017eevnosti (osobito dubrova\u010dke), od strane kulturnih i drugih institucija Republike Srbije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Priznati agresiju na Hrvatsku, prvenstveno pla\u0107anjem \u0161tete po\u010dinjene u pohodu na Hrvatsku, osobito na kulturnoj ba\u0161tini, uz vra\u0107anje odnesenog kulturnog blaga, sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za po\u010dinjena zla.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Odrediti se prema smjernicama iz Glasgowa. Ukazati na proizvodnju litija koja uzrokuje zaga\u0111enje kako u proizvodnji, tako i u primjeni u praksi, posebno u tvornicama elektri\u010dnih baterija. Srbija raspola\u017ee s vi\u0161e od 10% svjetskih zaliha litija. Navesti problem TE Kolubara, koja se u pogonu koristi ugljenom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je u petak 20. svibnja 2022. dokument PRILOZI ZA ZA\u0160TITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU koji je u velja\u010di poslala predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanovi\u0107u, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokovi\u0107u i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkovi\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":15328,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23348"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23348"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23367,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23348\/revisions\/23367"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}