Od samog osnutka do danas u okviru Akademije demografska tematika zauzima istaknuto mjesto jer je ona temelj razvoja dru\u0161tva. Za temelje razvoja demografskostatisti\u010dkih istra\u017eivanja u Hrvatskoj zaslu\u017eni su znanstvenici raznih struka, napose \u010dlanovi Akademije Petar Matkovi\u0107 (1830. \u2013 1898.), Fran Vrbani\u0107 (1847. \u2013 1909.), Milovan Zori\u010di\u0107 st. (1850. \u2013 1912.) i Milan Kreser (1876. \u2013 1924.).<\/p>\n
Nakon djela spomenutih istra\u017eiva\u010da demografske statistike iz Akademije, do sredine 20. stolje\u0107a objavljuju se vrijedna demografska razmatranja u sklopu ekonomske, zdravstvene, geografske, narodnosne i povijesne tematike koja od 60- ih godina isti\u010du nepovoljne demografske procese u Hrvatskoj. U suvremenosti potpun i zaokru\u017een teorijski metodolo\u0161ki okvir u duhu suvremene demografije dala je akademkinja Alica Wertheimer-Baleti\u0107.<\/p>\n
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, nakon izjave o demografskim ograni\u010denjima u razvoju ljudskih potencijala<\/em> objavljene 2011. godine u publikaciji Va\u017enost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske<\/em>, ponovno skre\u0107e pozornost dru\u0161tva na krajnje zabrinjavaju\u0107e demografske trendove u Hrvatskoj. Izme\u0111u popisa stanovni\u0161tva 2011. i 2021. broj se stanovnika u Hrvatskoj smanjio s 4.284.889 na 3.888.529 ili za 9,3%. Iza toga vrlo velikog pada broja stanovnika kriju se gotovo dramati\u010dne promjene u dobnom sastavu stanovni\u0161tva koje \u0107e s protokom vremena bivati sve restriktivniji \u010dimbenik ukupnog razvoja Hrvatske. Ostali smo bez velikog broja stanovnika u najvitalnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi. Smanjenje ukupnoga broja stanovnika uvjetovano je prirodnim smanjenjem i iseljavanjem. Spomenuti procesi rezultiraju pove\u0107anjem broja i udjela starih (65 i vi\u0161e godina), uz istovremeno smanjivanje broja i udjela mladih (0 \u2013 14 godina) i stanovni\u0161tva u radnoj dobi (15 \u2013 64 godine). Istovremeno pad broja stanovnika u radnoj dobi prati proces njegova starenja jer se unutar tog kontingenta sve vi\u0161e smanjuje broj osoba u mla\u0111em dijelu radnog kontingenta (15 \u2013 44 godine). Projekcije stanovni\u0161tva do 2050. godine pokazuju da \u0107e se iz godine u godinu ubrzano smanjivati broj mladih i stanovnika u radnoj dobi.<\/p>\n Kako su se od uspostave samostalne dr\u017eave Hrvatske mijenjali nositelji politi\u010dke vlasti na razini dr\u017eave, tako se odustajalo od prethodno donesenih programa i pristupalo kreiranju novih dokumenata s mjerama \u010dija je provedba trebala najprije zaustaviti daljnju demografsku eroziju, a nakon toga demografska kretanja u dugom roku preokrenuti u pozitivnom smjeru. Problemi povezani s demografskim promjenama nisu prolazni i ne mogu se rije\u0161iti u kratkom roku i samo pojedina\u010dnim mjerama.<\/p>\n Zaustavljanje daljnjeg pada broja stanovnika zahtijeva sustavan i dugoro\u010dan pristup, \u0161to uklju\u010duje niz me\u0111usobno uskla\u0111enih demografskih mjera u okviru ukupne razvojne politike. Istovremeno, dok gubimo najvitalnije ljudske resurse, ne mo\u017eemo ni privoljeti na povratak netom iseljene. Rje\u0161enja su u sveobuhvatnosti Programa demografskog razvoja Hrvatske s djelotvornim kreiranjem posebnih mjera za manje razvijena podru\u010dja u Hrvatskoj.<\/p>\n Dugoro\u010dnost i sigurnost demografskih mjera podrazumijeva njihovo provo\u0111enje neovisno o promjenama nositelja politi\u010dke vlasti.<\/p>\n U Zagrebu, 1. velja\u010de 2022.<\/p>\n HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, nakon izjave o demografskim ograni\u010denjima u razvoju ljudskih potencijala objavljene 2011. godine u publikaciji Va\u017enost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske, ponovno skre\u0107e pozornost dru\u0161tva na krajnje zabrinjavaju\u0107e demografske trendove u Hrvatskoj. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":19268,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19267"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19267"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19267\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19271,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19267\/revisions\/19271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}