{"id":13650,"date":"2021-09-20T09:15:20","date_gmt":"2021-09-20T07:15:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=13650"},"modified":"2021-09-20T09:15:20","modified_gmt":"2021-09-20T07:15:20","slug":"33-knjiga-mediterana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2021\/09\/33-knjiga-mediterana\/","title":{"rendered":"33. KNJIGA MEDITERANA"},"content":{"rendered":"
    \n
  1. KNJIGA MEDITERANA<\/li>\n<\/ol>\n

    Ovogodi\u0161nja manifestacija, trideset i tre\u0107a po redu,\u00a0 odr\u017eava se pod visokim pokroviteljstvom HAZU od nedjelje 19. do subote 25. rujna 2021. godine u Splitu. Tijekom sedam dana trajanja me\u0111unarodne manifestacije odr\u017eat \u0107e se dva znanstvena skupa i predstaviti izdava\u010dka djelatnost posve\u0107ena Mediteranu.<\/p>\n

    Manifestacija zapo\u010dinje sve\u010danim otvorenjem i tradicionalnim uvodnim slovom koje ove godine dr\u017ei povjesni\u010dar Marko Trogrli\u0107 pod nazivom \u201cSvjetovno i duhovno u habsbur\u0161koj Dalmaciji\u201d.<\/p>\n

    Od 23. do 24. rujna u Zavodu HAZU u Splitu odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup\u00a0Ljubo Karaman \u2013 pedeset godina poslije<\/em>\u00a0kojeg organizira Knji\u017eevni krug Split u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Zavodom za znanstveni rad HAZU u Splitu.<\/p>\n

    Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. \u2013 Zagreb, 19. travnja 1971.) utemeljitelj je suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Spli\u0107anin podrijetlom i ro\u0111enjem, studirao je povijest umjetnosti u Be\u010du \u2013 tada sredi\u0161tu glasovite \u201cbe\u010dke \u0161kole povijesti umjetnosti\u201c gdje su mu predavali ugledni profesori poput Jozefa Strzygowskoga i Maxa Dvo\u0159\u00e1ka. Djelovao je nakon toga u Splitu i Zagrebu kao konzervator i znanstvenik. Ostavo je iza sebe ogroman opus koji uklju\u010duje brojne znanstvene i popularno pisane \u010dlanke i temeljne knjige o najzna\u010dajnijim umjetnicima i umjetni\u010dkim djelima od antike do 16. stolje\u0107a u Dalmaciji od Raba do Kotora. Dovoljno se prisjetiti monografija o Buvini i Radovanu, Dioklecijanovoj pala\u010di, umjetnosti 15. i 16. stolje\u0107a u Dalmaciji ili \u201cstarohrvatskoj umjetnosti\u201c kojoj je posvetio brojne knjige i studije nastoje\u0107i unijeti red u istra\u017eivanje ali i popularizirati i ukazati na hrvatski doprinos u ranosrednjovjekovnom oblikovanju europske kulture. Formiran u Be\u010du, kao u\u010denik glasovitih profesora, Karaman je u hrvatsku povijest umjetnosti unio najvi\u0161e znanstvene standarde. Pi\u0161u\u0107i o velikim temama iz hrvatske ba\u0161tine Karaman je, teoretski i metodolo\u0161ki usmjerio pravce razvoja povijesti umjetnosti kao discipline te uspostavio jasne vrijednosne kriterije u analizama pojedina\u010dnih umjetnina i u prosu\u0111ivanju tijeka razvoja umjetni\u010dkih zbivanja uvode\u0107i u struku\u00a0 \u2013\u00a0 kao polazi\u0161te kategorije stila. Podjednako je va\u017ena i njegova konzervatorska djelatnost koju je temeljio na najsuvremenijim strukovnim dosezima svoga vremena, suptilno ukazuju\u0107i na slo\u017eenost odnosa prema naslje\u0111u, stavljaju\u0107i u prvi plan umjetni\u010dku vrijednost.<\/p>\n

    Karaman je ujedno i prvi\u00a0 doma\u0107i povjesni\u010dar umjetnosti koji je istra\u017eivao i pisao o umjetnosti na cijelom hrvatskom prostoru. Najva\u017enija svoja djela posvetio je rodnoj Dalmaciji ali je postupno, nakon preseljenja u Zagreb istra\u017eivao Istru, Sredi\u0161nju Hrvatsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu. Temeljito poznavanje spomenika omogu\u0107ilo mu je da u zrelosti svoga znanstvenoga rada formulira i teorijske postavke o specifi\u010dnostima hrvatske umjetnosti uvjetovane njezinim povijesnim i politi\u010dkim razvojem te geografskim polo\u017eajem na susretu Istoka i Zapada, kontinenta i Mediterana, u knjizi\u00a0O djelovanju doma\u0107e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva\u00a0<\/em>(1963.) koja upozorava na specifi\u010dnosti hrvatske likovne ba\u0161tine u povijesno umjetni\u010dkim mijenama.<\/p>\n

    \u017delja organizatora je osvijetliti Karamanov \u017eivot i njegovo djelovanje, pedeset godina nakon smrti, uvjereni da njegova \u201cba\u0161tina\u201c ima sudbinsko zna\u010denje za hrvatsku povijest umjetnosti. Nepravedno zapostavljena njegova prakti\u010dna i teoretska djelatnost pokazuje najvi\u0161e dosege humanisti\u010dke znanosti u dugom vremenskom razdoblju od 1920. godine kada kod Maxa Dvo\u0159\u00e1ka doktorira tezom\u00a0Die romanische Plastik in Spalato<\/em>\u00a0do smrti 1971. godine.<\/p>\n

    Na znanstvenom skupu sudjeluje 37 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva a popratit \u0107e ga izlo\u017eba koju prire\u0111uje akademik Radoslav Tomi\u0107<\/a>. Izlo\u017eba \u0107e kroz fotografije, dokumente, rukopise, knjige te umjetni\u010dka djela osvjetliti \u017eivot i djelovanje velikog znanstvenika, te nastojati ocrtati njegov duhovni i intelektualni profil.<\/p>\n

    Tijekom manifestacije predstavit \u0107e se izdava\u010dka djelatnost Matice hrvatske u Zagrebu, Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Ogranka Matice hrvatske u Hvaru, Gradske knji\u017enice \u201cJuraj \u0160i\u017egori\u0107\u201d u \u0160ibeniku, \u201cOd jematve do jematve\u201d otoka Kor\u010dule, Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu, naklade Latina et Graeca iz Zagreba, Naklade Dominovi\u0107 iz Zagreba, Naklade Bo\u0161kovi\u0107 iz Splita te Knji\u017eevnog kruga Split.<\/p>\n

    33. Knjiga Mediterana, programska knji\u017eica<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ovogodi\u0161nja manifestacija, trideset i tre\u0107a po redu,\u00a0 odr\u017eava se pod visokim pokroviteljstvom HAZU od nedjelje 19. do subote 25. rujna 2021. godine u Splitu. Tijekom sedam dana trajanja me\u0111unarodne manifestacije odr\u017eat \u0107e se dva znanstvena skupa i predstaviti izdava\u010dka djelatnost posve\u0107ena Mediteranu.<\/p>\n","protected":false},"author":36,"featured_media":13653,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[269],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13650"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/36"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13650"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13674,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13650\/revisions\/13674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}