{"id":12953,"date":"2021-08-27T09:14:14","date_gmt":"2021-08-27T07:14:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=12953"},"modified":"2021-08-31T10:54:12","modified_gmt":"2021-08-31T08:54:12","slug":"nenad-trinajstic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2021\/08\/nenad-trinajstic\/","title":{"rendered":"Umro akademik Nenad Trinajsti\u0107"},"content":{"rendered":"

U petak 27. kolovoza 2021. u Zagrebu je u 85. godini \u017eivota umro istaknuti hrvatski kemi\u010dar akademik Nenad Trinajsti\u0107<\/strong>, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n

Rodio se 26. listopada 1936. u Zagrebu. Sedmogodi\u0161nju \u0161kolu je poha\u0111ao u Voloskom, Trstu i Zagrebu (1944.-1951.). Gimnazijsko obrazovanje (1951.-1956.) stekao u Zagrebu, gdje je studirao (1956.-1960.) i diplomirao (1960.) na Tehnolo\u0161kom fakultetu s diplomskim radom, izra\u0111enim pod nadzorom Ivana Filipovi\u0107a.<\/p>\n

Magistrirao je 1966. uz Milana Randi\u0107a s radom Metoda maksimalnoga prekrivanja i primjena na izra\u010dunavanje hibrida nekih metil-supstituiranih ciklopropana, a doktorirao 1967. s disertacijom Elektronska struktura nekih vi\u0161eatomnih molekula na Prirodoslovno matemati\u010dkom fakultetu u Zagrebu. Disertaciju je izradio pod voditeljstvom Johna N. Murrella FRS na University of Sheffield i University of Sussex (Brighton). To su bili prvi magistarski rad i prva disertacija iz podru\u010dja kvantne kemije u Hrvatskoj.<\/p>\n

Boravio je na poslijedoktorskome usavr\u0161avanju na Department of Chemistry, University of Texas, Austin (1968.-1970.) kod Michaela J.S. Dewara FRS. Nakon diplomiranja radio je u Istra\u017eiva\u010dkome institutu Plive (1960.-1962.), a potom prelazi u Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Laboratorij za fizikalno-organsku kemiju, a sredinom 1966. prelazi u Grupu za teorijsku kemiju u Odjelu za fizi\u010dku kemiju. Na IRB-u bio je pripravnik (1962.), znanstveni asistent (1963.), znanstveni suradnik (1967.), vi\u0161i znanstveni suradnik (1971.) i od 1977. znanstveni savjetnik (reizabran 1998). Istodobno je djelovao i na PMF-u kao docent (1970.), izvanredni (1973.) i redoviti profesor (1977.), a od 1998. kao naslovni redoviti profesor. Umirovljen je 2001. Zaslu\u017enim je znanstvenikom Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 postao 2005.<\/p>\n

1992. godine izabran je za redovitog \u010dlana HAZU u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti. Bio je \u010dlan Predsjedni\u0161tva HAZU 2004. \u2013 2010 i 2015. \u2013 2018. te tajnik Razreda za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti 2011. \u2013 2014. godine.<\/p>\n

Objavio je preko 550 znanstvenih radova, vi\u0161e stotina preglednih i stru\u010dnih \u010dlanaka te 12 knjiga. Autor je prve knjige o kemijskoj teoriji grafova Chemical Graph Theory (CRC Press, Boca Raton 1983, drugo izdanje 1992.). Citiranost te monografije je vrlo velika, preko 2200 citata. Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemi\u010dara, njegov h-faktor je 59.<\/p>\n

Bavio se razvojem i primjenom kvantno-kemijskih, kompjutorskih i matemati\u010dkih metoda u kemiji te s osobama i doga\u0111ajima iz hrvatske kemije. U podru\u010dju kvantne kemije bavio se razvojem MO i VB teorija primjenjivim na velike molekule. U podru\u010dju matemati\u010dke kemije radi na razvoju i primjeni kemijske teorije grafova. Mnogi autori smatraju da \u010dlanak A. Graovac, I. Gutman, N. Trinajsti\u0107, T. \u017divkovi\u0107, Graph Theory and Molecular Orbitals. Application of Sachs Theorem, THEORET. CHIM. ACTA 26, 67-78 (1972) predstavlja po\u010detak moderne kemijske teorije grafova.<\/p>\n

U podru\u010dju kompjutorske kemije radi, u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u D\u00fcsseldorfu, na razvoju algoritama za karakteriziranje, generiranje i prebrojavanje kemijskih struktura (npr. Computational Chemical Graph Theory: Characterization Enumeration and Generation of Chemical Structures by Computer Methods).<\/p>\n

Najcitiraniji \u010dlanak je Graph Theory and Molecular Orbitals. XIX. Non-Parametric Resonance Energies of Arbitrary Conjugated Systems (507 citata do po\u010detka 2014.) u kojem je predlo\u017een novi pristup ra\u010dunanju rezonancijskre energije kao mjere aromati\u010dnosti konjugiranih molekula. Objavio je i dvije knjige o hrvatskoj znanosti i hrvatskim kemi\u010darima: Ogledi o znanosti i znanstvenicima, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998. i 100 hrvatskih kemi\u010dara, \u0160kolska knjiga, Zagreb, 2002.<\/p>\n

Bio je od 1990. do 1993. glavni suurednik \u010dasopisa Journal of Mathematical Chemistry, od 1994. do 2005. glavni urednik \u010dasopisa Croatica Chemica Acta i od 2001. do 2008. glavni urednik, a od 2009. bio je po\u010dasni urednik \u010dasopisa Prirodoslovlje, koji izdaje Matica Hrvatska.<\/p>\n

Akademik Trinajsti\u0107 bio je \u010dlan brojnih znanstvenih i kulturnih dru\u0161tava i udru\u017eenja, kao npr. Matice hrvatske od 1955., Hrvatskoga kemijskoga dru\u0161tva od 1960., Hrvatskoga centra PEN-kluba od 1987., Dru\u017ebe Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja od 1991. (sa zmajskim imenom Zmaj Primorski), od 1992. redoviti je \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2005. International Academy of Mathematical Chemistry.<\/p>\n

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1972.) Republi\u010dke nagrade za znanost Rugjer Bo\u0161kovi\u0107 (1982.), ameri\u010dke nagrade Mid-America State Universities Association Distinguished Foreign Scholar (1986.), Dr\u017eavne nagrade za \u017eivotno djelo (2004.) i Medalje Bo\u017eo Te\u017eak (2005.).<\/p>\n

Nekoliko \u010dasopisa posvetili su mu specijalne brojeve: Internet Electronic Journal of Molecular Design (2003.\/2004.), Croatica Chemica Acta (2004.), Journal of Chemical Information and Computer Sciences (2007.) i International Journal of Chemical Modelling (2014.).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U petak 27. kolovoza 2021. u Zagrebu je u 85. godini \u017eivota umro istaknuti hrvatski kemi\u010dar akademik Nenad Trinajsti\u0107, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti.
\nIspra\u0107aj akademika Trinajsti\u0107a bit \u0107e u \u010detvrtak, 2. rujna 2021. u 10,40 sati u Krematoriju na Mirogoju.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":12954,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[139,257],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12953"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12953"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13019,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12953\/revisions\/13019"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}