Akademske titule:<\/p>\n
Institucije:<\/p>\n
Zoran Ladi\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 23. studenog 1962. godine u Zagrebu. Diplomirao je jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1988. godine, Magistrirao je 1994. godine na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Budimpe\u0161ti te na istom fakultetu odslu\u0161ao doktorski studij, polo\u017eio propisane ispite iz srednjovjekovnih studija te obranio doktorsku disertaciju u svibnju 2002. i stekao naslov \u201cdoktor filozofije\u201d. Nostrificirao je istu disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u sije\u010dnju 2003. te mu je priznata potpuna istovrijednost diplome s naslovom \u201cdoktor znanosti, podru\u010dje: humanisti\u010dke znanosti, polje: povijest\u201d. Vrlo se dobro slu\u017ei aktivno i pasivno engleskim, njema\u010dkim i ruskim, a pasivno latinskim i talijanskim jezikom. Od rujna 1989. zaposlen je na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. \u00a0Iste godine izabran je u stupanj istra\u017eiva\u010da suradnika, 1997. u zvanje asistenta, 2004. u zvanje znanstvenog suradnika, 2008. u zvanje vi\u0161eg znanstvenog suradnika, 2012. u zvanje znanstvenog savjetnika te 2017. u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.<\/p>\n Tijekom doktorskog studija na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Budimpe\u0161ti bio je na \u0161estomjese\u010dnoj doktorskoj stipendiji (1. sije\u010dnja 1996.-1. srpnja 1996.) na University of California u Los Angelesu (UCLA) te na Medieval and Renaissance Institute u Los Angelesu (mentori su bili prof. dr. Henrik Birnbaum, prof dr. Bari\u0161a Kreki\u0107 i direktor spomenutog instituta dr. Patrik J. Geary). Godine 1999. bio je na petnaestodnevnoj me\u0111uakademijskoj razmjeni izme\u0111u HAZU i British Academy u Londonu gdje je istra\u017eivao gra\u0111u i literaturu u raznim tamo\u0161njim znanstvenim i bibliote\u010dnim ustanovama.<\/p>\n Kao izlaga\u010d i organizator skupova i sekcija sudjelovao na vi\u0161e doma\u0107ih i me\u0111unarodnih znanstvenih skupova i kongresa u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Zadar, Dubrovnik, Rijeka, \u0110akovo, \u0160ibenik, Dubrovnik, Ba\u0161ka na Krku, Pore\u010d, Pi\u0107an, Pazin, Budimpe\u0161ta, Sofija, Lecce, Koper, Leeds, Oradea, Kotor i dr.).<\/p>\n Od 2002. godine \u010dlan je uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201cRasprave iz hrvatske kulturne pro\u0161losti\u201d, od 2003. \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201cZbornik Odsjeka za povijesne znanosti ZPDZ HAZU u Zagrebu\u201d, od 2004. \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201cCris: \u010dasopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201d, od 2009. \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201cHistorijski zbornik\u201d, od 2015. \u010dlan savjetni\u010dkog vije\u0107a \u010dasopisa \u00abHiperboreea Journal\u00bb, a od 2019. \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201eRadovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\u201c. Bio je urednik i \u010dlan uredni\u0161tava vi\u0161e zbornika objelodanjenih kao rezultat doma\u0107ih i inozemnih znanstvenih skupova (\u201cHrvati i Bugari\u201d, \u201cZelina i zelinski kraj u pro\u0161losti\u201d, \u201cNeki aspekti svakodnevnog \u017eivota i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj\u201d, \u201cPovijest obitelji Zrinski\u201d, \u201cSusret dviju kultura. Obitelj Zrinski u Hrvatskoj i ma\u0111arskoj povijesti\u201d, i dr.).<\/p>\n Vr\u0161io je du\u017enost \u010dlana glavnog odbora \u201cHrvatskog hagiografskog dru\u0161tva \u2013 Hagiotheca<\/em>\u201c<\/em>. \u010clan je \u201cDru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu\u201d, HNOPZ-a, \u010dlan Nadzornog odbora Bugarsko-hrvatsko dru\u0161tvo te \u201cOdjela za povijest\u201d Matice hrvatske u Zagrebu. Od 2003. do 2007. godine vr\u0161io je du\u017enost tajnika \u201cOdjela za povijest\u201d MH u Zagrebu, te\u00a0 organizirao brojne promocije knjiga, znanstvene okrugle stolove kao i dva znanstvena simpozija. Danas je \u010dlan-radi\u0161a Matice hrvatske. U okviru rada u Matici hrvatskoj od 2007. vr\u0161i du\u017enost urednika edicije Povijest Hrvata<\/em> u sedam knjiga u izdanju Matice Hrvatske od kojih su do sada tiskane \u010detiri knjige, a peta je u pripremi. Obavljao je tehni\u010dke poslove vezne uz ediciju \u201cHrvatska i Europa\u201d (sv. III). Povremeni je suradnik Enciklopedijskog zavoda \u201cMiroslav Krle\u017ea\u201d u Zagrebu pri izradi edicija \u201cHrvatskog biografskog leksikona\u201d, \u201cHrvatske enciklopedije\u201d, a bio je suradnik na izdanju \u201cLeksikon Marina Dr\u017ei\u0107a\u201d, \u201cProleksis enciklopedije\u201d, te \u201cOp\u0107e i nacionalne enciklopedije\u201d (I-XX, 2005.-2009.).<\/p>\n <\/p>\n U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi dru\u0161tvenim, svakodnevnim, gospodarskim i religoznim temama urbanih i ruralnih zajednica u srednjovjekovnoj i ranomodernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji, te objavljivanjem latinskih i glagolji\u010dkih izvora za hrvatsku srednjovjekovnu i ranomodernu povijest. Tijekom svog znanstvenog rada doticao se i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti 17. i 18. st. (razdoblje otpora hrvatskih i ugarskih velika\u0161a be\u010dkom centralizmu, povijesna demografija, kvantitativne analize latinskih i glagoljskih mati\u010dnih knjiga u cilju istra\u017eivanja demografske i obiteljske povijeste te nataliteta i kortaliteta na tzv. mikroprostorima hrvatskih oto\u010dkih naselja, sela u zale\u0111u Dalmacije te sela u sredi\u0161njoj Hrvatskoj). Nakon odslu\u0161anog te\u010daja glagoljice koji je tijekom 1991. i 1992. odr\u017eao akad. Eduard Hercigonja te predmeta Glagoljska paleografija i starocrkvenopslavenski jezik, koje je predavao prof. dr. Henrik Birnbaum na doktorskom studiju Odsjeka za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Budimpe\u0161ti, zapo\u010deo je istra\u017eivanja glagoljskih mati\u010dnih knjiga Hrvatskog Primorja i Istre koji se \u010duvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu \u0161to je rezultiralo objelodanjivanjem nekoliko kriti\u010dkih izdanja glagoljskih vrela i studija utemeljenih na njihovoj ra\u0161\u010dlambi. Za sve navedene znanstvene teme istra\u017eivao je u razli\u010ditim arhivima u zemlji i inozemstvu (Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Arhiv Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti, Dr\u017eavni arhiv u Zadru, Arhiv franjeva\u010dkog samostana u Zadru, Sabirni centar \u0160ibenik Dr\u017eavnog arhiva u Zadru, Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku, Dr\u017eavni arhiv u Pazinu, Ma\u0111arski dr\u017eavni arhiv u Budimpe\u0161ti, Arhiv Ma\u0111arske akademije znanosti, Istorijski arhiv u Kotoru i dr.). U radu na glagolji\u010dkom gradivu izradio je transliteraciju i historiografsku analizu glagolji\u010dke gra\u0111e iz Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je rezultirala znanstvenom studijom o poreznim davanjima stanovnika \u017eupe \u0160\u0107itarjevo kod Velike Gorice (u suradnji s dr. sc. Goranom Bude\u010dom), a radio je na transliteraciji i demografskoj analizi mati\u010dnih knjiga \u017eupe Dobrinj na Krku, a 2017. u suradnji sa Josipom Bratuli\u0107em dovr\u0161en je rad na kriti\u010dkom izdanju \u201c<\/strong>Hrvatske glagolji\u010dne i \u010dirili\u0107ne isprave iz zbirke Stjepana Iv\u0161i\u0107a 1100-1527, Acta Croatica. Hrvatski spomenici\u201d, knj. 1.\u00a0<\/strong>U okviru znanstvenog rada na kriti\u010dkom objavljivanju latinske gra\u0111e objelodanio je u suradnji s drugim autorima ili samostalno nekoliko knjiga izvora (\u201cDiplomati\u010dki zbornik Kraljevine, Hrvatske Dalmacije i Slavonije, sv. 18\u201d, \u201cOpsada Zadra \u2013 Obsidio Iadrensis\u201d, \u201cSpisi istarskih bilje\u017enika, sv. I, Spisi labinskog bilje\u017enika Bartolomea Gervazija\u201d, \u201cRegistri pore\u010dkih bilje\u017enika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi pore\u010dkih bilje\u017enika, sv. I, Spisi istarskih bilje\u017enika, sv. II\u201d, \u201cOporuke stanovnika grada Trogira u Arhivu HAZU\u201d u suradnji sa dr. sc. Marijom Karbi\u0107. U suradnji sa prof. Marinom Martin\u010devi\u0107em radi kriti\u010dko izdanje \u201cRegistri pore\u010dkih bilje\u017enika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi pore\u010dkih bilje\u017enika, sv. II, Spisi istarskih bilje\u017enika, sv. III\u201d. Tako\u0111er sura\u0111uje na pripremi hrvatskog kriti\u010dkog izdanja \u201eCronaca Iadertina\u201c \u2013 \u201eZadarska kronika\u201c nepoznatog mleta\u010dkog autora u suradnji sa prof. dr. sc. Oljom Peri\u0107 i dr. sc. Damirom Karbi\u0107em.<\/p>\n Doktorska teza Zorana Ladi\u0107a tiskana je 2012. kao knjiga pod naslovom \u201cLast Will: Passport to Heaven. Urban Last wills from Late Medieval Dalamtia with Special Attention to the Legacies pro remedio animae<\/em>\u00a0and\u00a0ad pias causas<\/em>\u201d, a za koju je 2013. nagra\u0111en Godi\u0161njom nagradom za najbolju knjigu s podru\u010dja humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti koju dodijeljuje HAZU. Na temelju istra\u017eivanja arhivske gra\u0111e za izradu doktorske disertacije u arhivima u Zadru, Dubrovniku, Kotoru i Arhivu HAZU u Zagrebu, objavljeno je nekoliko znanstvenih radova dok su neki rezultati istra\u017eivanja vezani uz doktorsku disertaciju predstavljeni na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima.<\/p>\n Od 1989. do 2006. radio je u svojstvu istra\u017eiva\u010da na projektu Odsjeka \u201cIzvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. st.\u201d (glavni istra\u017eiva\u010di: dr. sc. Miroslav Kurelac\u2020, dr. sc. Ante Gulin) te sura\u0111ivao na tehni\u010dkoj provedbi Akademijinog projekta \u201cHrvatska i Europa\u201d, sv. 3 (voditelj projekta: akademik Ivan Supi\u010di\u0107). Od 2007. do 2010. bio je voditelj znanstvenog projekta \u201cGlagoljski i latini\u010dki izvori i studije za povijest stanovni\u0161tva i svakodnevlja\u201d (101-1012604-2600), a u okviru rada na ovom projektu samostalno je, zajedno sa drugim suradnicima na projektu ili vanjskim suradnicima, objelodanio \u010detiri knjige te 83 znanstvena rada, sudjelovao na 20-ak doma\u0107ih i me\u0111unarodnih znanstvenih skupova. Bio je i suradnik na projektu \u201cSrednjovjekovna Istra: prostor zajedni\u0161tva i suprotnosti (od VI. do XVI. st.)\u201d (140-1400822-0813, glavni istra\u017eiva\u010d: dr. sc. Ivan Jurkovi\u0107) u okviru kojega je objelodanio deset radova. Od 2015. bio je suradnik na znanstvenom projektu \u201cIzvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stolje\u0107a\u201d (HRZZ-IP-2014-09-6547, glavni istra\u017eiva\u010d: dr. sc. Damir Karbi\u0107).<\/p>\n Godine 2010. izabran je za suradnika na projektu HAZU \u201cActa Croatica\u201d (rad zapo\u010deo Stjepan Iv\u0161i\u0107, kasnije je glavni istra\u017eiva\u010d bio akademik Josip Bratuli\u0107) za koji je izradio kazalo osobnih imena te kazala zemljopisnih i predmetnih pojmova, izradio dio regesta isprava, ispravljao neto\u010dne datacije i vr\u0161io odre\u0111ene tehni\u010dke poslove. Knjiga je tiskana 2017. godine. Godine 2005.-2006. bio je suradnik na me\u0111unarodnom projektu \u201cPovijesna kronologija Srednje i jugoisto\u010dne Europe\u201d (nositelj projekta: Laszlo Kontler) sa sjedi\u0161tem pri Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti za koji je, u suradnji sa dr. sc. Ante Nazorom, izradio povijesnu kronologiju Hrvatske od 1848. do 2000. godine.<\/p>\n U studenome 2007. godine izabran je za glavnog urednika projekta \u201cPovijest Hrvata\u201d koji je pokrenula Matica hrvatska u Zagrebu, a u radu kojega sudjeluju brojni hrvatski povjesni\u010dari srednje i mla\u0111e generacije, kartografi i likovni urednici. Do sada su tiskane \u010detiri knjige, u pripremi je peta knjiga, a edicija se sastoji od sedam knjiga. Od 2013. do 2017. bio je suradnik Me\u0111unarodnog projekta koji se financira iz europskih fondova za znanost naslovljenog \u201cThe Way to Jerusalem: Pilgrimage, Cultural and Maritime Routes\u201d sa sjedi\u0161tem u Lecceu u Italiji (voditelj projekta: prof. dr. sc. Anna Trono, University of Salento u Lecceu). U okviru rada na tom projektu objelodanio je tri znanstvena rada u me\u0111unarodnim publikacijama te 2014. sudjelovao na \u201cWorkshop Internazionale: \u201cThe Way to Jerusalem. Percorsi ed itinerari culturali per uno sviluppo durevole delle regioni costiere del Mar Mediterraneo e del Mar Nero\u201d (Novoli, Italija, 14. sije\u010dnja 2014)\u201d.<\/p>\n Od 2018. suradnik je na Me\u0111unarodnom znanstvenom projektu \u201eRethinking Voluntary Reclusion in Mediterranean Europe: New Sources and New Questions\u201d (voditelji projekta: prof. dr. sc. Frances Andrews I dr. sc. Eleonora Rava). Sjedi\u0161te projekta je u Institute of Mediaeval Studies pri University of St Andrews u \u0160kotskoj. Sudjelovao je na radionici o rekluzama u srednjovjekovnoj Europi pri spomenutom institutu sa izlaganjem \u201cRecluses in Medieval Dalmatia and Istria\u201d (Institute of Mediaeval Studies, St Andrews University, \u0160kotska, 3.-4. Svibnja 2018. Za tisak radova sa ove radionice predan je rad \u201cFemale Voluntary Reclusion in Dalmatia in the Central and Late Middle Ages\u201d.<\/p>\n Sudjelovao je u organizaciji vi\u0161e me\u0111unarodnih i doma\u0107ih znanstvenih skupova: a) organizator \u201cMe\u0111unarodnog znanstvenog skupa o obitelji Zrinski u povodu 340. godi\u0161njice pogibije hrvatskog bana Nikole Zrinskog (1620.-1664.)\u201d, Pala\u010da Matice hrvatske – Zagreb, 8-9. studeni 2004.; b) organizator \u201cZnanstvenog skupa Neki aspekti svakodnevnoga \u017eivota i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj\u201d, Pala\u010da Matice hrvatske – Zagreb, 23. svibnja 2006.; c) \u010dlan organizacijskog odbora \u201cMe\u0111unarodnog znanstvenog skupa Hrvatsko-crnogorski dodiri: identitet povijesne i kulturne ba\u0161tine Crnogorskog primorja\u201d, Kotor, Crna Gora, 4.-6. listopada 2007., suorganizatori: Lovorka \u010corali\u0107 i Zdravka Zlodi; d) \u010dlan organizacijskog odbora \u201cMe\u0111unarodnog znanstvenog skupa Susret dviju Kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i ma\u0111arskoj povijesti\u201d, Pala\u010da Matice hrvatske u Zagrebu \u2013 \u010cakovec, 1.-2- listopada 2009., suorganizatori: S\u00e1ndor Bene, L\u00eddia J\u00f3svai, Zorislav Luki\u0107; e) organizator Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa \u201cPutovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu\u201d, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knji\u017enica \u2013 Zagreb, 20. svibnja 2016.<\/p>\n Bio je organizator i moderator sekcije Croatian medieval saints: From rationalism to martyrdom na \u201cMe\u0111unarodnom medievisti\u010dkom kongresu u Leedsu\u201d u Velikoj Britaniji u srpnju 1999. Kao moderator i recenzent sudjelovao je u radu prve, druge i tre\u0107e medievisti\u010dke radionice u Rijeci (2013.-2015.). Nizom predavanja iz glagoljske paleografije, srednjovjekovnih putovanja i hodo\u010da\u0161\u0107a, predstavljanjem projekta Hrvatsko-bugarski odnosi u pro\u0161losti, predavanjem o srednjovjekovnim serijskim tipovima izvora i njihovoj kvantitativnoj analizi te drugim temama sudjelovao je u radu Otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u razdoblju od 2012.-2017.<\/p>\n Kao izlaga\u010d sudjelovao je na brojnim doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima, kongresima, radionicama i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n Bio je recenzent ve\u0107eg broja znanstvenih, preglednih i stru\u010dnih radova u raznim doma\u0107im i stranim serijskim publikacijama, te recenzent vi\u0161e monografija vezano uz srednjovjekovnu povijest Hrvatske, Ma\u0111arske i drugih zemalja srednje i jugoisto\u010dne Europe i to iz podru\u010dja politi\u010dke, dru\u0161tvene, gospodarske, crkvene i hagiografske povijesti.<\/p>\n U razdoblju od 2000. do 2003. vodio je te\u010daj kurzivne glagoljice studentima povijesti Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija u Zagrebu na temelju izvorne arhivske gra\u0111e \u2013 fonda glagoljskih mati\u010dnih i ra\u010dunskih knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu \u0161to je rezultiralo izradom nekoliko diplomskih i znanstvenih radova. Isti te\u010daj vodio je i od 2007. do 2009. godine. Bio je mentor u izradi dva diplomska rada kao i \u010detiri doktorska rada Odsjeku za povijest Hrvatskih studija i Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te \u010dlan komisija u nekoliko obrana diplomskih i doktorskih radnji.<\/p>\n
\nBibliografija<\/h3>\n