{"id":3918,"date":"2021-03-08T10:39:38","date_gmt":"2021-03-08T09:39:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?post_type=clanovi&#038;p=3918"},"modified":"2021-03-08T10:40:58","modified_gmt":"2021-03-08T09:40:58","slug":"lasic-stanko","status":"publish","type":"clanovi","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/clanovi\/lasic-stanko\/","title":{"rendered":"Lasi\u0107 Stanko"},"content":{"rendered":"<p>Akademske titule:<\/p>\n<ul>\n<li>profesor doktor znanosti<\/li>\n<\/ul>\n<p>Institucije:<\/p>\n<ul>\n<li>profesor u Slavenskom seminaru u miru &#8211; Sveu\u010dili\u0161te u Amsterdamu<\/li>\n<li>po\u010dasni doktor znanosti &#8211; Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu (06.03.2015. &#8211; 05.10.2017.)<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u010clanstvo u Akademiji:<\/p>\n<ul>\n<li>dopisni \u010dlan &#8211; Razred za knji\u017eevnost (17.05.1990. &#8211; 05.10.2017.)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. dr. h. c. Stanko Lasi\u0107, knji\u017eevni teoreti\u010dar i povjesni\u010dar, rodjen: Karlovac, Hrvatska, 25. V. 1927. ; umro: Paris, Francuska, 5. X. 2017.,izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dilista u Zagrebu (do 1976.) i redoviti profesor (1978. &#8211; 1992.) Sveu\u010dili\u0161ta u Amsterdamu, Nizozemska.<br \/>\nDopisni \u010dlan u Razredu za knji\u017eevnost HAZU (17. V. 1990.), nagrada &#8220;Vladimir Nazor&#8221; za \u017eivotno djelo (2000.) po\u010dasni doktor znanosti (doctor honoris causa) 2015. Sveu\u010dilista u Zagrebu.<\/p>\n<p>\u010clanak o S. Lasi\u0107u iz Hrvatske Enciklopedije:<br \/>\nLASI\u0106, Stanko<br \/>\nLasi\u0107, Stanko, hrvatski knji\u017eevni povjesni\u010dar i teoreti\u010dar (Karlovac, 25. V. 1927). Studij jugoslavistike i filozofije zavr\u0161io je 1953. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao disertacijom o M. Cihlaru Nehajevu. Na tome je fakultetu 1955\u201376. predavao noviju hrvatsku knji\u017eevnost, zatim je bio lektor i profesor na slavisti\u010dkim katedrama u Francuskoj, a od 1978. do umirovljenja 1995. profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Amsterdamu. Ure\u0111ivao je \u010dasopise Croatica (1970\u201377) i Knji\u017eevna smotra (1971\u201375).<br \/>\nPisac velike erudicije, predstavnik tzv. ontolo\u0161koga strukturalizma, spoja Hegelove filozofije, francuskog egzistencijalizma i strukturalisti\u010dke metode. Objavio je vi\u0161e knjiga s podru\u010dja knji\u017eevne teorije (Poetika kriminalisti\u010dkog romana: poku\u0161aj strukturalne analize, 1973; Problemi narativne strukture: prilog tipologiji narativne sintagmatike, 1977; Hermeneutika individualnosti i ontolo\u0161ki strukturalizam, 1994), povijesti hrvatske knji\u017eevnosti (studija Roman \u0160enoina doba \/1863\u20131881\/ ,Rad JAZU, 1965; monografija Knji\u017eevni po\u010deci Marije Juri\u0107 Zagorke \/1873\u20131910\/, 1986).<br \/>\nBavi se mnogim fenomenima hrvatske kulturne i politi\u010dke povijesti (Sukob na knji\u017eevnoj ljevici 1928\u20131952, 1970), a opsesivna je Lasi\u0107eva tema djelo i \u017eivot M. Krle\u017ee. Prou\u010davaju\u0107i ju, ostvario je najslojevitiji opus o jednome piscu u hrvatskoj knji\u017eevnoj znanosti (Struktura Krle\u017einih \u00bbZastava\u00ab, 1974; Krle\u017ea: kronologija \u017eivota i rada, 1982; Mladi Krle\u017ea i njegovi kriti\u010dari: \/1914\u20131924\/, 1987; Krle\u017eologija ili povijest kriti\u010dke misli o Miroslavu Krle\u017ei,I\u2013VI, 1989\u201393., u kojoj je analizirao kriti\u010dku recepciju Krle\u017eina djela te kontekst u kojem je ono nastalo). Objavio je i opse\u017ene Autobiografske zapise (2000), intelektualnu analizu vlastitoga \u017eivota, te knjigu o piscima i knjigama \u0161to su utjecali na njegovo formiranje Iz moje lektire: portreti (2001).<br \/>\nGod. 2000. dobio je Nagradu \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo.<\/p>\n<p>Biografija S. Lasi\u0107a iz Hrvatskog biografskog leksikona<\/p>\n<p>LASI\u0106, Stanko, knji\u017eevni povjesni\u010dar i teoreti\u010dar (Karlovac, 25. V. 1927). Zavr\u0161io gimnaziju 1946. u Karlovcu i studij ju\u017enoslavenskih jezika i knji\u017eevnosti te filozofije 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao tezom Milutin Cihlar Nehajev. Na tom je fakultetu bio asistent na katedri za slovensku knji\u017eevnost 1955\u201360. i katedri za noviju hrvatsku knji\u017eevnost 1960\u201366, potom do 1972. docent te 1972\u201376. izvanredni profesor, a 1968\u201372. direktor Instituta za znanost o knji\u017eevnosti. Lektor hrvatskoga jezika u Lyonu 1956\u201359, Lilleu 1972\u201373. te na pari\u0161koj Sorbonni 1973\u201378. Od 1978. do umirovljenja 1992. redoviti profesor na slavistici Sveu\u010dili\u0161ta u Amsterdamu.<br \/>\nPrve reporta\u017ee i kriti\u010dke napise objavio je u Omladinskom borcu (1947\u201348), potom se tematski i \u017eanrovski raznolikim prilozima javljao, me\u0111u ostalim, u izdanjima Krugovi (1955), Republika (1955, 1986, 1988, 1991, 1994, 2000\u201301), Vjesnik u srijedu (1955\u201356), Knji\u017eevnik (1961), Na\u0161e teme (1961), Umjetnost rije\u010di (1964, 1970\u201371), Knji\u017eevna istorija (Beograd 1968), Croatica (1970\u201377, 1982; urednik 1970\u201377), Kritika (1970), Delo (Beograd 1971), Knji\u017eevna smotra (1971\u201375; istodobno urednik), Strukturalni prilaz knji\u017eevnosti i Marksizam i knji\u017eevna kritika u Jugoslaviji 1918\u20131941 (Beograd 1978), Gordogan (1982, 1987, 1990), Russian Literature (1983\u201393, urednik; na francuskom objavljivao studije o hrvatskoj knji\u017eevnosti), Tendenzen der kroatischen Gegenwartsliteratur (Mannheim 1989), Na\u0161a knjiga (1990), Svjetlo (1991, 1994), Dubrovnik (1993), Vijenac (1994\u201395, 1997), Karlova\u010dki list (2000), Matica (2001), 15 dana (2001) i Jezik knji\u017eevnosti i knji\u017eevni ideologemi (Zagreb 2007).<br \/>\nPrvi mu je zapa\u017een knji\u017eevnopovijesni prilog O literarno-historijskom metodu u djelima prof. dr. Antuna Barca (Pogledi, 1955), a me\u0111u vrsnima su radovi Tin Ujevi\u0107: Svakida\u0161nja jadikovka (Zadarska revija, 1957, 1), Djelo Augusta Cesarca (Forum, 1965, 4), Tri moderna pogleda na Erazma Rotterdamskog (Gordogan, 1985, 19) i Mali predah ili razgovor o \u00bbdijalektalnoj poeziji\u00ab i \u00bbizvornom i osebujnom jeziku hrvatskog naroda\u00ab (Republika, 1989, 7\u20138).<br \/>\nZaokupljenost djelom i \u017eivotom M. Krle\u017ee kao sredi\u0161njom temom svojega opusa nazna\u010dio je raspravom Sukob na knji\u017eevnoj ljevici (1970; nagrade MH i \u00bbVladimir Nazor\u00ab), kojom je, prvi iznijev\u0161i potpunu bibliografsku, dokumentacijsku i faktografsku gra\u0111u te njihovu knji\u017eevnopovijesnu elaboraciju o toj dotad kontroverznoj temi u knji\u017eevnoj historiografiji, izazvao vi\u0161egodi\u0161nje polemike u javnosti. U analiti\u010dkom djelu Struktura Krle\u017einih \u00bbZastava\u00ab (1974), navode\u0107i formalne naratolo\u0161ke dokaze o antiteti\u010dnoj strukturi Krle\u017eina pripovjednoga postupka, u tekstolo\u0161ku interpretaciju unosi i pi\u0161\u010deve biografske pojedinosti. Bogatu biografsku gra\u0111u pregledno sintetizira u knjizi Krle\u017ea. Kronologija \u017eivota i rada (1982; nagrada Fonda \u00bbMiroslav Krle\u017ea\u00ab 1986), a uvodom u budu\u0107u Krle\u017eologiju dr\u017ei se kriti\u010dka monografija Mladi Krle\u017ea i njegovi kriti\u010dari (1987), u kojoj rekonstruira i dokumentacijski potkrjepljuje sve aspekte Krle\u017eina djelovanja do 1924. Cjelovit pregled kriti\u010dke recepcije Krle\u017einih djela iznosi u Krle\u017eologiji ili povijesti kriti\u010dke misli o Miroslavu Krle\u017ei (1989\u20131993; nagrade \u00bbIvan Goran Kova\u010di\u0107\u00ab 1989. i Fonda \u00bbMiroslav Krle\u017ea\u00ab 1993), u kojoj bibliografski i periodizacijski razvrstava golem knji\u017eevnopovijesni materijal te strukturalisti\u010dkom terminologijom tuma\u010di odnos Krle\u017einih tekstova sa svim relevantnim dru\u0161tvenim i umjetni\u010dkim paradigmama u XX. st.<br \/>\nMe\u0111u knji\u017eevnopovijesnim prinosima izdvajaju se i studije o formativnim autorima novije hrvatske knji\u017eevnosti Cihlaru Nehajevu (Umjetnost rije\u010di, 1965, 2\u20133; Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 1966, 8; Kolo, 1967, 1\u20132, 3; Kri\u017eeva\u010dki zbornik, 1970), A. \u0160enoi (Rad JAZU, 1965, 341) i Mariji Juri\u0107 Zagorki (1986).<br \/>\nZasebno mjesto pripada djelima o teoriji pripovijedanja. U Poetici kriminalisti\u010dkog romana (1973) dao je razra\u0111enu tipologiju detekcijskoga \u017eanra, utje\u010du\u0107i na njegovo prevrjednovanje. Uzornim djelima strukturalisti\u010dkoga pristupa proznomu diskursu dr\u017ee se rasprave Problemi narativne strukture (1977) te Hermeneutika individualnosti i ontolo\u0161ki strukturalizam (1994), u kojima osmi\u0161ljava kompleksan epistemolo\u0161ki sustav, Lasi\u0107ev tzv. ontolo\u0161ki strukturalizam kao spoj tekstolo\u0161ke akribije i cjelovita uvida u knji\u017eevnopovijesnu gra\u0111u te vrhunske erudicije izvorni je teorijski model u hrvatskoj knji\u017eevnoj znanosti. Bitne zna\u010dajke svoje teorije iznosi u esejima Iz moje lektire (2001), tuma\u010de\u0107i autore koji su utjecali na njegov filozofski i knji\u017eevnoteorijski profil, a u Autobiografskim zapisima (2000), slu\u017ee\u0107i se vlastitim iskustvima kao gra\u0111om, \u017eanr autobiografske ispovijedi podvrgava<br \/>\nsofisticiranomu kategorijalnomu aparatu ontolo\u0161koga strukturalizma.<br \/>\nNeobjavljene tekstove skupio je u op\u0161irnoj memoarsko-epistolografskoj zbirci \u010clanci, razgovori, pisma (2004), osvijetliv\u0161i pozadinu svojega javnoga i privatnoga djelovanja.<br \/>\nSastavio je bibliografske radove Op\u0107a literatura o novijoj hrvatskoj knji\u017eevnosti (skripta, Zagreb 1970), Bibliographie de la litt\u00e9rature croate en<br \/>\nlangue fran\u00e7aise (Annales de l\u2019 Institut fran\u00e7ais de Zagreb,1968\u201369, 20\u201321; Most\/Le Pont, 1998, 3\u20134), Bibliografija suvremene hrvatske proze (Croatica, 1970,1), Pravila za izradu bibliografija u Institutu za znanost o knji\u017eevnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (suautor, Croatica, 1973, 4) te, u suradnji, vlastitu Bibliografiju (Zagreb 2004). S francuskoga preveo autobiografska djela Zrelo doba (Zagreb 1962) i Snaga stvari (Zagreb 1966) Simone de Beauvoir te romane Krvnik pla\u010de (Zagreb 1962) F. Darda i Istina (Zagreb 1962) Mich\u00e8le Perrein.<br \/>\nBave\u0107i se i romanisti\u010dkom knji\u017eevnom i filozofijskom tematikom, objavio op\u0161irne eseje o francuskoj \u0161ansoni, teatru A. Jarryja te o Lautr\u00e9amontu, R. Girardu, E. Levinasu, M. Nadeauu i J.-P. Sartreu. Napisao pogovore djelima Kerempuhovo ishodi\u0161te M. Kuzmanovi\u0107a (Rijeka 1985), Kneginja iz Petrinjske ulice M. Juri\u0107 Zagorke (Zagreb 1988) i Crni leptiri Ljubice Koren-\u017deljkove (Zagreb 1995) te predgovor Razgovorima o hrvatskoj dr\u017eavi D. Budi\u0161e (Zagreb 2001).<br \/>\nEseji i studije prevo\u0111eni su mu na engleski, francuski, ma\u0111arski, njema\u010dki i poljski. Sura\u0111ivao u Krle\u017eijani LZ. Dobitnik nagrada \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo 2000. i \u00bbAntun Barac\u00ab 2006.<br \/>\nBio je predsjednik Hrvatskoga vije\u0107a Evropskoga pokreta 1990\u201392 (govore na skup\u0161tinama skupio u knji\u017eici Tri eseja o Evropi. Zagreb 1992).<\/p>\n<p>DJELA:<\/p>\n<ul>\n<li>Sukob na knji\u017eevnoj ljevici 1928\u20131952. Zagreb 1970, franc. izd. Paris 1974.<\/li>\n<li>Poetika kriminalisti\u010dkog romana. Zagreb 1973, poljsko izd. Warszawa 1976.<\/li>\n<li>Struktura Krle\u017einih \u00bbZastava\u00ab.Zagreb 1974.<\/li>\n<li>Problemi narativne strukture. Zagreb 1977.<\/li>\n<li>Krle\u017ea. Kronologija \u017eivota i rada.Zagreb 1982.<\/li>\n<li>Izabrana djela. Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, 161. Zagreb 1984, 271\u2013364.<\/li>\n<li>Knji\u017eevni po\u010deci Marije Juri\u0107 Zagorke. Zagreb 1986.<\/li>\n<li>Mladi Krle\u017ea i njegovi kriti\u010dari. Zagreb 1987.<\/li>\n<li>Krle\u017eologija ili povijest kriti\u010dke misli o Miroslavu Krle\u017ei, 1\u20136. Zagreb 1989\u20131993.<\/li>\n<li>Hermeneutika individualnosti i ontolo\u0161ki strukturalizam. Zagreb 1994.<\/li>\n<li>Autobiografski zapisi. Zagreb 2000.<\/li>\n<li>Iz moje lektire. Zagreb 2001.<\/li>\n<li>\u010clanci, razgovori, pisma. Zagreb 2004.<\/li>\n<\/ul>\n<p>LIT.:<\/p>\n<ul>\n<li>(Uz knj. Sukob na knji\u017eevnoj ljevici): Delo (Beograd), 17(1971) 5, str. 491\u2013628.<\/li>\n<li>Z. \u010cepo,\u010casopis za suvremenu povijest, 3(1971) 2\/3, str. 233\u2013241.<\/li>\n<li>V. Ma\u0111arevi\u0107, Kulturni radnik, 24(1971) 6, str. 102\u2013143; 25(1972) 1, str. 86\u2013101.<\/li>\n<li>B. Radakovi\u0107: Poetika kriminalisti\u010dkog romana. Zbornik za slavistiku (Novi Sad), 1975, 8, str. 204\u2013206.<\/li>\n<li>C. Milanja: (O knj. Struktura Krle\u017einih \u00bbZastava\u00ab).Republika, 32(1976) 1, str. 112\u2013115.<\/li>\n<\/ul>\n<p>(O knj. Krle\u017ea):<\/p>\n<ul>\n<li>M. Gr\u010di\u0107, Knji\u017eevne novine (Beograd), 34(1982) 646, str. 11\u201313.<\/li>\n<li>N. Ivi\u0107, Gordogan, 4(1982) 12, str. 157\u2013161.<\/li>\n<li>K. Nemec: Stanko Lasi\u0107. U: Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, 161. Zagreb 1984, 257\u2013268.<\/li>\n<li>C. Milanja: Lasi\u0107ev Krle\u017ea. Republika, 44(1988) 11\/12, str. 145\u2013156.<\/li>\n<li>I. Vidan: Prema \u00bbtotalnoj eksplikaciji\u00ab. Ibid., str. 137\u2013144.<\/li>\n<li>Lasi\u0107, za i protiv. Ibid., 50(1994) 1\/3, str. 40\u201360.<\/li>\n<li>V. Bogi\u0161i\u0107: Povijest ideja kao osobna povijest. Dubrovnik, 6(1995) 2\/3, str. 50\u201357.<\/li>\n<li>I. Molek: Hermeneuti\u010dka reaktualizacija stila. U: Trag i razlika. Zagreb 1995, 245\u2013254.<\/li>\n<li>Sedamdeset godina Stanka Lasi\u0107a. Vijenac, 5(1997) 88, str. 19\u201323.<\/li>\n<li>Z. Kova\u010d: Lasi\u0107eva epistolarna knji\u017eevna historiografija. Kolo, 8(1998) 4, str. 5\u201330.<\/li>\n<li>D. \u0160porer: Neka obilje\u017eja knji\u017eevnoteorijske metode Stanka Lasi\u0107a. Republika, 55(1999) 3\/4, str. 63\u201384.<\/li>\n<\/ul>\n<p>(O knj. Autobiografski zapisi):<\/p>\n<ul>\n<li>D. Duda, Zarez, 2 (2000) 40, str. 40.<\/li>\n<li>M. \u0160icel, Forum, 40(2001) 4\/6, str. 876\u2013880.<\/li>\n<li>V. Viskovi\u0107: Krle\u017eolo\u0161ki fragmenti. Zagreb 2001.<\/li>\n<li>Z. Zima: Zimsko ljetovanje. Zagreb 2001.<\/li>\n<li>H. Sabli\u0107-Tomi\u0107: Intimno i javno. Zagreb 2002.<\/li>\n<li>V. Bre\u0161i\u0107: Lasi\u0107 i njegovi sugovornici. Zarez, 8(2006) 183, str. 36\u201338. \u2014 (Uz 80. obljetnicu): Knji\u017eevna<\/li>\n<li>republika, 5(2007) 10\/12, str. 3\u201374.<\/li>\n<li>Nova Croatica, 1(2007) 1, str. 1\u2013124, 223\u2013248.<\/li>\n<li>M. Miri\u0107: Stanko Lasi\u0107. Sentimentalni odgoj tjeskobnog skojevca. Republika, 67(2011) 2, str. 30\u201377.<\/li>\n<li>I. \u017dic: Ostav\u0161tina Stanka Lasi\u0107a. Vijenac, 19(2011) 450, str. 12.<\/li>\n<li>Potpunija bibliografija do 2002. u: B. Matan i S. Lasi\u0107,<\/li>\n<li>Bibliografija Stanka Lasi\u0107a. Zagreb 2004, 49\u2013501. Tea Rogi\u0107 Musa (2013)<\/li>\n<li>Biografija Stanka Lasica (Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Stanko (1927. &#8211; 2017.) Lasi\u0107<\/p>\n<p>Stanko Lasi\u0107 ro\u0111en je 25.5.1927. u Karlovcu.<br \/>\nPovjesni\u010dar, knji\u017eevni teoreti\u010dar i pisac. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju polazio u Karlovcu,<br \/>\ndiplomirao 1953. jugoslavenske knji\u017eevnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1965. tezom o M.Cihlaru Nehajevu.<br \/>\nOd 1953. do 1976. nastavnik na Katedri za noviju hrvatsku knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1956. \u2013 asistent; 1966. \u2013 docent; 1971. \u2013 izvanredni profesor), a nakon toga radio, kao lektor i profesor, na slavisti\u010dkim katedrama u Francuskoj i Nizozemskoj.<br \/>\nUre\u0111ivao \u010dasopise Croatica(1970. &#8211; 77.) i Knji\u017eevnu smotru (1971.-75.).<br \/>\nOd 1955. publicirao knji\u017eevno-povijesne radove.<\/p>\n<p>Iz pogovora &#8220;Portreta&#8221; (2001.) Velimir Viskovi\u0107:<br \/>\n&#8220;Bavio se raznim fenomenima hrvatske kulturne i politi\u010dke povijesti (sukob na ljevici, kulturni \u017eivot u razdoblju NDH, poslijeratna intelektualna strujanja), teorijskim problemima (naratologija, modeli trivijalne knji\u017eevnosti), pisao studije o \u017eivotu i djelu va\u017enijih hrvatskih pisaca (Nehajev, \u0160enoa, Zagorka), sastavljao bibliografije, ali najve\u0107i dio njegove stvarala\u010dke i istra\u017eiva\u010dke energije vezan je uz biografiju i opus M. Krle\u017ee.&#8221;<\/p>\n<p>Objavio:<\/p>\n<ul>\n<li style=\"list-style-type: none;\">\n<ul>\n<li>Sukob na knji\u017eevnoj ljevici 1928 \u2013 1952; Liber, Zagreb 1970.<\/li>\n<li>Poetika kriminalisti\u010dkog romana; Zagreb 1973.<\/li>\n<li>Struktura Krle\u017einih Zastava; 1974.<\/li>\n<li>\u00a0Problemi narativne strukture; 1977.<\/li>\n<li>Krle\u017ea, kronologija \u017eivota i rada; Grafi\u010dki zavod Hrvatske, Zagreb 1982.<\/li>\n<li>Knji\u017eevni po\u010deci Marije Juri\u0107 Zagorke (1873 \u2013 1910): uvod u monografiju; Znanje, Zagreb 1986.<\/li>\n<li>Mladi Krle\u017ea i njegovi kriti\u010dari 1914 \u2013 1924; Globus, Zagreb 1987.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Krle\u017eologija ili povijest kriti\u010dke misli o Miroslavu Krle\u017ei, I-VI, 1989.-93.<\/li>\n<li>Tri eseja o Evropi; 1992.<\/li>\n<li>Autobiografski zapisi, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2000.<\/li>\n<li>Iz moje lektire \u2013 portreti; Kultura, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2001.<\/li>\n<li>Hermeneutika individualnosti i ontolo\u0161ki strukturalizam \u2013 prilog teoriji knji\u017eevne znanosti; Durieux, Zagreb 1994.<\/li>\n<li>Tri eseja o Europi, Euroteka, 2002.<\/li>\n<li>\u010clanci, razgovori, pisma; Gordogan, Udruga za kulturu Gordogan, Zagreb 2004.<\/li>\n<li>(Branko Matan): Bibliografija Stanka Lasi\u0107a, 2004.Nagrade:\n<ul>\n<li>&#8220;Vladimir Nazor&#8221; godi\u0161nja nagrada 1970.<\/li>\n<li>&#8220;Vladimir Nazor&#8221; za \u017eivotno djelo, 2001.<\/li>\n<li>&#8220;Antun Barac&#8221; &#8211; za knji\u017eevnu znanost; na IV hrvatskom slavisti\u010dkom kongresu, 2006.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Biografske podatke zahvaljujemo\u00a0<a href=\"mailto:sasa_konevlorkovic@yahoo.com\">Sa\u0161i Konev Lorkovi\u0107u<\/a><\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"template":"","vrste_clanova":[96],"razredi":[87],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi\/3918"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/clanovi"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi\/3918\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"vrste_clanova","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrste_clanova?post=3918"},{"taxonomy":"razredi","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/razredi?post=3918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}