Institucije:<\/p>\n
\u010clanstvo u Akademiji:<\/p>\n
<\/p>\n
MULJA\u010cI\u0106, \u017darko, jezikoslovac (Split, 2. X. 1922). Osnovnu \u0161kolu i Realnu gimnaziju zavr\u0161io je u Splitu. Diplomirao je 1947. romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je doktorirao 1955. i habilitirao se 1960. Od 1947. do 1950. bio je srednjo\u0161kolski profesor u Puli i Splitu. Radio je kao arhivist Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku 1950-53. Nakon toga je bio asistent na Katedri za talijanski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do 1956. Jedan je od osniva\u010da Filozofskog fakulteta u Zadru 1956. te utemeljitelj i organizator njegove talijanistike i romanske lingvistike. Od 1956. do 1973. radio je kao docent (1956-61), izvanredni (1961-65) i redoviti profesor (1965-72) na Filozofskom fakultetu u Zadru. Dekan Filozofskog fakulteta u Zadru bio je 1964-66. Nakon izbora za profesora romanske filologije (lingvistike), na Freie Universit\u00e4t u Berlinu predavao je talijanski, francuski jezik i komparativnu romanistiku od 1973. do umirovljenja 1988. Objavio je nekoliko knjiga, 400 znanstvenih priloga i preko 270 recenzija. Sudjelovao je na vi\u0161e od 200 znanstvenih kongresa, simpozija, seminara i sl. te odr\u017eao skoro isto toliko predavanja kao gost raznih fakulteta i znanstvenih dru\u0161tava. Napisao je vi\u0161e kriti\u010dkih sinteza, izradio na\u010dela za dinami\u010dku klasifikaciju romanskih jezika, prou\u010davao nastanak standardnih romanskih jezika i pitanje odnosa jezika i dijalekta. Napisao je \u010dlanak Prva moderna geografska karta dubrova\u010dkog podru\u010dja. Objavio je knjigu o putovanjima kartografa Alberta Fortisa po Hrvatskoj i Sloveniji od 1765. do 1791. u kojoj se nalaze dvije karte. Na tim su kartama ucrtani njegovi pravci kretanja po Hrvatskoj od oko 20. srpnja do sredine rujna 1771. i od oko 20. svibnja do kraja studenoga 1772. Karte je izradio \u017deljkov brat, arhitekt Slavko Mulja\u010di\u0107, koji je izradio i kartu Centri urbani della latinita dalmatica e prevalitana. Ta je karta objavljena dvaput s talijanskom i jedanput s hrvatskom legendom. \u010clan je desetak znanstvenih udru\u017eenja u zemlji i inozemstvu. Dopisni je \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Accademia della Crusca (Firenca), Sociata di Linguistica Italiana (Rim), Sociate de Linguistique Romane (Strasburg), Sociata Italiana di Glottologia (Pisa), Sociatas Linguistica Europea, Accademia Nazionale dei Lincei (Rim). Dobitnik je nagrade grada Zadra (1964), nagrade “Bo\u017eidar Ad\u017eija” (1971), me\u0111unarodne nagrade “Galileo Galilei” (1983) i Commendatore dell’Ordine al Marito della Republica Italiana. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a (1999).<\/p>\n
DJELA: Prva moderna geografska karta dubrova\u010dkog podru\u010dja. Na\u0161e more 1958, 4-5, str. 260-264. – Dalmatinski elementi u mleta\u010dki pisanim dokumentima 14. stolje\u0107a, Prilog raguzijskoj dijakronoj fonologiji i dalmatinsko-mleta\u010dkoj konvergenciji. Rad JAZU 1962. – Op\u0107a fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika. Zagreb 1972. – Putovanja Alberta Fotrisa po Hrvatskoj i Sloveniji (1765-1791). Knji\u017eevni krug, Split 1996.<\/p>\n
LIT.: F. Maleti\u0107 (ur.): Tko je tko u Hrvatskoj, Who is who in Croatia, Golden marketing, Zagreb 1993, str. 504-505. – Mulja\u010di\u0107, \u017darko, u: A. Vuji\u0107 (ur.): Hrvatski leksikon, II. sv. Naklada Leksikon, Zagreb 1997, str. 141.<\/p>\n