{"id":35679,"date":"2021-02-16T11:57:20","date_gmt":"2021-02-16T10:57:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/clanovi\/vrkljan-irena\/"},"modified":"2023-08-14T11:45:06","modified_gmt":"2023-08-14T09:45:06","slug":"vrkljan-irena","status":"publish","type":"clanovi","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/clanovi\/vrkljan-irena\/","title":{"rendered":"Vrkljan Irena"},"content":{"rendered":"<p>\u010clanstvo u Akademiji:<\/p>\n<ul>\n<li>dopisni \u010dlan &#8211; Razred za knji\u017eevnost (29.05.2008. &#8211; 23.03.2021)<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3>\u017divotopis<\/h3>\n<p><strong>Irena Vrkljan<\/strong>, hrvatska knji\u017eevnica i prevoditeljica ro\u0111ena je 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala arheologiju i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te re\u017eiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu. Bila je urednica televizijske emisije Portreti i susreti (1960-71), za koju je napisala sedamdesetak scenarija. \u017divjela je i radila u Berlinu kao profesionalna knji\u017eevnica i prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb. Dobitnica je Nagrade \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo 2005. Knji\u017eevno stvarala\u0161tvo zapo\u010dela je u doba krugova\u0161a poezijom nadrealisti\u010dke tematike (<em>Krik je samo ti\u0161ina<\/em>, 1954;\u00a0<em>Paralele<\/em>, 1957;\u00a0<em>Stvari ve\u0107 daleke<\/em>, 1962;\u00a0<em>Doba prijateljstva<\/em>, 1963;\u00a0<em>Soba, taj stra\u0161ni vrt<\/em>, 1966), a u tom je razdoblju sa Z. Golobom prevodila djela njema\u010dkih autora (E. M. Remarque, Wolfgang Ott, H. W. Richter, Karl Aloys Schenzinger i dr.). Nakon odlaska u inozemstvo i dalje je objavljivala poeziju, u kojoj se i\u0161\u010ditavaju nostalgija za domovinom i osamljenost (<em>U ko\u017ei moje sestre<\/em>, 1982). Po\u010detkom 1980-ih po\u010dela je objavljivati autobiografsku prozu. Roman\u00a0<em>Svila, \u0161kare<\/em>\u00a0(1984), kao kombinacija autobiografije i razvojnoga romana, retorikom i topikom bliskima \u017eenskom pismu, donosi inventuru vlastite intime, stavljaju\u0107i u prvi plan potragu \u017eenskoga subjekta za vlastitim identitetom i opsesivnu te\u017enju za samopotvr\u0111ivanjem. Roman\u00a0<em>Marina ili o biografiji<\/em>\u00a0(1987) bavi se vezama umjetnosti i \u017eivota. Podastrv\u0161i biografije triju \u017eena \u2013 Marine Cvetajeve, same pripovjeda\u010dice i njezine prijateljice Dore \u2013 tu\u0111e je \u017eivote i iskustvo iskoristila u proklamiranju vlastitih, privatnih opsesija. U romanu\u00a0<em>Pred crvenim zidom<\/em>\u00a0(1994) usredoto\u010duje se na ispitivanje kaoti\u010dnih u\u010dinaka na zbilju i sve aspekte humaniteta 1990-ih. Teme potrage za identitetom, prepoznavanja sebe u drugima, \u017eenskoga nagona za osloba\u0111anjem, sje\u0107anja na mrtve prenose se i u romanima\u00a0<em>Berlinski rukopis<\/em>\u00a0(1988),\u00a0<em>Dora, ove jeseni<\/em>\u00a0(1991),\u00a0<em>Zelene \u010darape<\/em>\u00a0(2005) i\u00a0<em>Sestra, kao iza stakla<\/em>\u00a0(2006). Intimnu esejisti\u010dku prozu sazdanu od temata ljubavi donijela je u knjizi\u00a0<em>Na\u0161e ljubavi, na\u0161e bolesti<\/em>\u00a0(2004). U\u00a0<em>Dnevniku zaboravljene mladosti<\/em>\u00a0(2007) progovorila je o kulturnoj \u017eivosti Zagreba 1950-ih i 1960-ih, a romanom\u00a0<em>Svila nestala, \u0161kare ostale<\/em>\u00a0(2008) gotovo je lirski uokvirila klju\u010dne trenutke svojega proznoga, autobiografskog izri\u010daja. Formi epistolarnoga diskursa pribli\u017eila se u romanima\u00a0<em>Pisma mladoj \u017eeni<\/em>\u00a0(2003) i\u00a0<em>Pismo u pismu<\/em>\u00a0(s Jasnom Horvat, 2008), a oku\u0161ala se i u \u017eanru kriminalisti\u010dkoga romana (<em>Posljednje putovanje u Be\u010d<\/em>, 2000;\u00a0<em>Smrt dolazi sa suncem<\/em>, 2002). Knjiga\u00a0<em>\u017dene i ovaj suludi svijet<\/em>\u00a0(2010) zbirka je sedam pri\u010da o sedam razli\u010ditih \u017eena s razli\u010ditih dijelova svijeta. Pjesni\u010dka zbirka\u00a0<em>Kora\u010dam kroz sobu<\/em>\u00a0(2014) spoj je autori\u010dinih pjesama i eseja knji\u017eevnih kriti\u010dara i teoreti\u010dara koji su pratili njezin opus. Objavila je i roman\u00a0<em>Rastanak i potonu\u0107e<\/em>\u00a0(2012) te autobiografske zapise\u00a0<em>Protokol jednog rastanka<\/em>\u00a0(2015).\u00a0Za dopisnu\u00a0\u010dlanicu\u00a0HAZU izabrana je 2008. godine.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"template":"","vrste_clanova":[96],"razredi":[87],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi\/35679"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/clanovi"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi\/35679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35680,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/clanovi\/35679\/revisions\/35680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"vrste_clanova","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrste_clanova?post=35679"},{"taxonomy":"razredi","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/razredi?post=35679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}