Moačanin Nenad

Članovi suradnici I. Razred za društvene znanosti
Moačanin Nenad

Datum rođenja:

  • 01.03.1949

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

E-mail adrese:

Moačanin Nenad

Članovi suradnici I. Razred za društvene znanosti

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • počasni član – Tursko povijesno društvo (30.10.2013. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik – Razred za društvene znanosti (10.05.2012. – …)

 

Životopis

 

Prof. dr. sc. Nenad MOAČANIN rođen je 1. ožujka 1949. godine u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1968.-1973.) diplomirao je povijest kao jedinstvenu grupu studija. Potom je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1979. diplomirao orijentalne jezike i književnosti, grupa turski (1) – arapski (2). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. je doktorirao disertacijom “Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu”. Od 1984. sudjeluje redovito s referatom na glavnim osmanističkim međunarodnim znanstvenim skupovima (Međunarodni odbor za predosmanske i osmanske studije, CIÉPO – član upravnog odbora, te Međunarodna udruga za osmansku socijalnu i gospodarsku povijest, IAOSEH – član izvršnog odbora). 2008. suorganizator kongresa CIEPO 18 u Zagrebu. Stalni je suradnik međunarodne turkološke bibliografije Turkologischer Anzeiger (Beč), citirane u većem broju inozemnih publikacija. 1978.-1992. zaposlen je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU/HAZU, potom kao znanstveni suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1993.-1998. kao docent te od 1998. kao izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2002. redoviti profesor, od 2007. redoviti profesor u trajnom zvanju. Sudjelovao je i na većem broju znanstvenih skupova u tuzemstvu. U posljednjih petnaestak godina vodio je i vodi istraživačke projekte  prijavljene pri MZOŠ-u. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Matice Hrvatske i C. G. Jung Instituta za analitičku psihologiju u New Yorku.

Težište istraživanja prof. dr. sc. Nenada Moačanina leži ponajprije u oblasti socijalne i gospodarske povijesti Osmanskoga Carstva u Europi, napose na hrvatskim prostorima, pri čemu je, zajedno s prof. dr. Michaelom Ursinusom (Birmingham/Heidelberg) bitno doprinio posve novom vrednovanju osmanskih poreznih popisa kao izvora za rekonstrukciju demografskih procesa od sredine 17. do sredine 19. stoljeća.

 

 

Prof. dr. Nenad Moačanin, član suradnik HAZU izabran je. 30. listopada 2013. za počasnog člana Turskog povijesnog društva / Türk Tarih Kurumu) (počasni članovi izabrani 2013 na stranici: Şeref Üyeleri – Türk Tarih Kurumu).

Počasno članstvo dodijeljeno je temeljem osobitih zasluga za promicanje nepristranog istraživanja i predstavljanja turske povijesti te veza i uzajamnih utjecaja sa zemljama i narodima u širem europskom, bliskoistočnom i sredozemnom okruženju.

Izabrana su 24 člana iz Turske, 14 iz zapadne Europe i SAD, 15 s Bliskog Istoka te 9 iz europskih zemalja za koje je razdoblje vladavine Osmanskoga Carstva dio nacionalne povijesti.

Ceremonija dodjele počasnog članstva se može vidjeti i pod “Türk Tarih Kurumu Şeref Üyeliği Cübbe Töreni_30-31 Ekim 2013” (You Tube).
Snimka traje oko pola sata.

Tursko povijesno društvo / Turkish Historical Society član je Union Académique Internationale (UAI). „The UAI is the global organization of national academies in the fields of the humanities and social sciences“.

 


 

Bibliografija

 

Popis  objavljenih radova (izbor)

  1. Požega i Požeština u sklopu Osmanskoga carstva (1537.-1691.), Jastrebarsko, 1997, 544 str.
  2. Turska Hrvatska, Zagreb 1999, 211 str.
  3. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod 2001., 202 str.
  4. Town and Country on the Middle Danube, Leiden-Boston 2006., 264 str.
  5. Hrvatsko-slavonska Vojna Krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u Ranome Novom vijeku, Zagreb 2007., 108-176; 180-186 (koautorstvo sa Željkom Holjevcem).

Zbornici

  1. Myth, Legend and History in the Life of a Provincial Ottoman Town: the Case of Dimitrofçe/Srijemska Mitrovica, u: Scripta Hierosolymitana, XXXV, The Hebrew University of Jerusalem, Jerusalem 1994, 70-74.
  2. Hacı Mehmet ağa of Požega, God’s Special Protégé (ca. 1490 – ca. 1580), u: G. Dávid-P. Fodor (eds.), Hungarian-Ottoman Military and Diplomatic Relations in the age of Süleyman the Magnificent, Budapest 1994., 171-181.
  3. The Poll-Tax and Population in the Ottoman Balkans, u C. Imber – K. Kiyotaki (eds.), Frontiers of Ottoman Studies: State, Province, and the West, vol. I, London – New York 2005., 77 – 89.
  4. O izvorima za demografsku povijest Osmanskoga carstva, u: Med Srednjo Evropo in Sredozemljem. Vojetov zbornik, Ljubljana 2006., 247-258.
  5. Demographical Trends in the Ottoman Empire and their impact on Economy: neither the West, nor the East, u: Relazioni economiche tra Europa e mondo islamico secc. XIII-XVIII, Varese 2007., 55-73.
  6. La conversione di massa di contadini bosniaci all’Islam, u: (a cura di) Luciano Vaccaro, Storia religiosa dell’Islam nei Balcani, Gazzada (Varese) 2008., 169-188.
  7. The complex origin of the Bosnian ocaklık timar, u: Halil İnalcık Armağanı – I, Ankara 2009., 142-167.
  8. Sitne daće, krupne implikacije, u: Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb 2009., 145-165.
  9. Remek-djelo habsburške (mletačke?) obavještajne službe: anonimni “geografsko-statistički” opis Bosanskog pašaluka (oko 1625.), u: Zbornik Nikše Stančića, Zagreb 2011., 77-88.
  10. Whether in comparison with the earlier inventories the cizye registers in XVIII century are doing the research of the demographic tendencies on the Balkans easier, u: Rumen Kovachev (ur.) Iz praktikata na osmanskata kancelarija. Sofia, 2011., 165-170.

Časopisi

  1. Osijek u turskim izvorima, Povijesni prilozi 16/1997, Zagreb 1998., 33-56. ISSN 0351-9767.
  2. Kapudánságok a bosnyák határvidéken a 16-18. században, Aetas 4,  Szeged 1999, 51-58. ISSN  0237-7934 (Kapetanije na bosanskom krajištu 16-18. st.)
  3. Pristup ekohistoriji Podravine prema osmanskim izvorima, Ekonomska i ekohistorija, 1, Zagreb-Samobor 2005., 139-146.

 

 

Pregled radova po znanstveniku u bazi CROSBI

Tko je tko u hrvatskoj znanosti