Gabrić-Bagarić Darija

Članovi suradnici V. Razred za filološke znanosti
Gabrić-Bagarić Darija

Datum rođenja:

  • 05.01.1947

Mjesto rođenja:

  • Sarajevo

Gabrić-Bagarić Darija

Članovi suradnici V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Institucije:

  • znanstveni savjetnik – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik – Razred za filološke znanosti (10.05.2012. – …)

 

Životopis

Darija GABRIĆ-BAGARIĆ rođena je 5. siječnja 1947. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Odsjeku za južnoslavenske jezike Filozofskoga fakulteta u Sarajevu studirala je historiju jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Diplomirala je 1971. i iste je godine izabrana za asistenta na kolegiju Historija literarnoga jezika. Magistrirala je 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu s temom Jezik Hanibala Lucića (povjerenstvo: Herta Kuna, Jovan Vuković, Svetozar Marković). Godine 1978. na istom fakultetu obranila je doktorat s temom Jezik Bartola Kašića  (povjerenstvo: Herta Kuna, Dalibor Brozović, Milan Moguš). Na Filozofskome fakultetu u Sarajevu prošla je sva zvanja: docenta (1979.-1984.), izvanrednoga profesora povijesti jezika (1984.-1992.), a 1992. birana je u zvanje redovitoga profesora. Od 1. prosinca 1993. godine zaposlena je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, u zvanju višega znanstvenoga suradnika. Angažirana je na leksikografskim poslovima, a zatim na projektima vezanima za jezičnu povijest. U rujnu 1999. izabrana je za znanstvenoga savjetnika. U srpnju 2004. stekla je trajno savjetničko zvanje.

Osnovni su joj znanstveni interesi jezična povijest i povijest leksikografije.

Autorica je monografija o hrvatskim piscima i jezikoslovcima (Bartol Kašić, Ivan Bandulavić, Jakov Mikalja, Matija Divković), priredila je i pogovorom popratila pretiske triju dopreporodnih hrvatskih gramatika: Bartola Kašića, Ardelija Della Belle i Jakova Mikalje. Publicirala je transliteraciju Kašićeve rukopisne tragedije Sveta Venefrida, s popratnom studijom o jeziku i objasnidbenim rječnikom (Bamberg, 1991.). Izbor iz djela Bartola Kašića s popratnom studijom objavila je u nizu Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske 2010. godine. Autorica je izbora i transkripcije djela Matije Divkovića, kao i hrestomatije Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. do 19. st. Uz pretisak knjige Ivan Bandulavić: Pištolei evanđel’ja[1613] (Köln-Weimar-Wien 1997) izradila je kompletan rječnik i popratnu studiju. Kompletan rječnik prvotiska Biblija Bartola Kašića (Paderborn, 2001) također je njezino djelo. Bibliografiju Darije Gabrić-Bagarić čine i mnogobrojni članci, studije i rasprave o pitanjima i temama jezične povijesti.

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu vodila je kolegij Gramatika hrvatskoga jezika. Na poslijediplomskome studiju Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predavala je kolegije iz povijesti književnoga jezika. Na istome Odsjeku vodila je i izborne kolegije povijesti jezika. Na doktorskome studiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta u Rijeci predavala je kolegij Povijest jezika kao gramatičke strukture (dvije školske godine). Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji.

Za svoj doprinos kroatistici dobila je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena dostignuća (2011). Godine 2012. izabrana je za članicu – suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Iz IHJJ

Darija GABRIĆ-BAGARIĆ rođena je 1947. u Sarajevu, gdje je na Filozofskom fakultetu završila studij jugoslavistike, g. 1973. magistrirala radom Jezik Hanibala Lucića te doktorirala obranivši disertaciju Jezik Bartola Kašića. Do 1989. je radila na sarajevskom Filozofskom fakultetu, ali je 1992., kada je bila birana za redovnu profesoricu, morala zbog rata napustiti Sarajevo. Od 1993. radi na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u zvanju znanstvene savjetnice, s tim da predaje i na diplomskim i poslijediplomskim studijima u Zagrebu. Svoja istraživanja usredotočila je na povijest hrvatskoga jezika i leksikografije, ponajprije na djelo ključnih figura kao što su Bartol Kašić i Jakov Mikalja. U nizu studija i nekoliko knjiga svestrano je proučila jezik Bartola Kašića i njegov prinos izgradnji hrvatskoga književnoga jezika. Jednako temeljito i savjesno proučava i jezik Jakova Mikalje, a pritom osobito pomno, u nizu radova, raščlanjuje leksikografske aspekte njegova Blaga jezika slovinskoga. Svoja istraživanja okrunila je knjigom Na ishodištu hrvatske leksikografije… (2010.), za koju je 2011. nagrađena Nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uzorno je proučavala i jezik drugih pisaca, priredila važne zbirke tekstova i uredila više knjiga. Prof. dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić spada među najprestižnije proučavatelje povijesti hrvatskoga jezika, posebice jezika XVII. stoljeća.

Iz: Pregled kandidata za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
IZBORNA SKUPŠTINA – 10. svibnja 2012.

Dodatne informacije:  Tko je tko u hrvatskoj znanosti

Bibliografija

Pregled radova po znanstveniku u bazi CROSBI